Kako je potrošeno 432 milijuna maraka pomoći

Brojne su manjkavosti pri dodjeli državne pomoći javnim poduzećima u Bosni i Hercegovini, upitna svrsishodnost takve pomoći i neuređen sustav njene dodjele, poručili su iz Centra civilnih inicijativa BiH.

Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose za javnostima i medijima CCI-ja, kazao je kako državna pomoć u BiH prema posljednjem dostupnom izvješću Vijeća za državnu pomoć BiH koji je pripreman u 2020. za 2019. iznosi više od 432 milijuna maraka što je povećanje za 142 milijuna maraka u odnosu na godinu ranije.

Novac vječnim gubitašima

Navedeni iznos uključuje i izdvajanje za poljoprivredu što eksplicitno i ne predstavlja državnu pomoć koja se kontrolira. Državna pomoć bez pomoći za poljoprivredu i ribarstvo u 2019. je iznosila više od 264 milijuna maraka, tako je udio državne pomoći u BDP-u u 2019. iznosio 0,80 posto. Međutim, prema raspoloživim podacima iz državnog, entitetskih, županijskih i lokalnih proračuna, ova pomoć je značajno viša od državne pomoći koja je predstavljena službenim podacima, istaknuo je Kamenjaković.

Aleksandar Draganić, suradnik na projektu CCI-ja,dodaje kako su najveći iznosi izdvajaju za poduzeća koja već godinama imaju velike poteškoće u poslovanju kao što su Željeznice FBiH i Željeznice RS, te da se radi o desetinama milijuna maraka čija je ekonomska opravdanost upitna.
Interesantno je da se državna pomoć odobrava i javnim poduzećima koja neodgovorno stalno povećavaju broj zaposlenih bez obzira na činjenicu da posluju u gubitku. Međutim, državnu pomoć dobivaju i državna poduzeća koja su profitabilna, što predstavlja nelogičnost koju nitko još ne preispituje, poručio je Draganić.

Upozorio je i na problem neusklađenosti regulative i primjene do sada postojećih zakona i podzakonskih akata. Pojašnjava kako se državna pomoć u suštini regulira od strane Vijeća za državnu pomoć BiH koje, kako tvrdi, nije dovoljno kapacitirano, koje funkcionira na principu neefikasne koordinacije i jako loših registara i informacija.
Vjerojatno je da ćemo u budućnosti plaćati ogromne penale u Europskoj uniji s obzirom na to da će neke tvrtke koje dobivaju državnu pomoć biti predmet sudskih sporova gdje će EU vjerojatno tražiti određena sredstva nazad, navodi Draganić.

Jačati kontrole

Emina Ćatić, projekt koordonatorica CCI-ja, pak kaže kako je neophodno ojačati institucionalni okvir za kontrolu državne pomoći - od funkcioniranja samog Vijeća za državnu pomoć BiH i postojećeg načina rada i donošenja odluka u okviru postojećih institucionalnih rješenja do bolje i efikasnije koordinacije svih drugih institucija i aktera na svim razinama.
Nužno je uložiti više napora za identifikaciju svih odobrenih i dodijeljenih iznosa, naročito onih iz proračuna, uz informacije o njihovoj svrsishodnosti, kao i nedozvoljenih državnih pomoći jer postojeće stanje u toj oblasti nije održivo, rekla je Ćatić.

Stava je kako se moraju kreirati i javno dostupni registri svih danih iznosa za državnu pomoć.