Rezultati Vlade ZHŽ daleko od dobrih, a Skupštine najlošiji u državi

"Rad institucija vlasti Županije Zapadnohercegovačke, u 2015. godini, bio je krajnje netipičan. Kao prvo, u formiranju vlasti i vršenju preuzetih obveza nisu imali mađustranačkih problema, kojima domaći političari pravdaju svoja kašnjenja i loše rezultate, jer je ŽZH, iz posljednjih općih izbora, izašla kao jedina županija u kojoj je samo jedna stranka imala apsolutnu većinu u Skupštini i mogućnost samostalnog imenovanja Vladu. No, bez obzira na to su kasnili, a rezultati su im daleko od dobrih" - navodi se u godišnjem izvješću CCI-ja za ovu županiju, a koje je danas predočeno javnosti u Širokom Brijegu.

"Loše rezultate, ostvarene u prvoj postizbornoj godini, u Skupštini i Vladi ŽZH, ne mogu pravdati ni složenošću političkog uređenja zemlje, ni političkom krizom, ni međunacionalnim problemima, ni kompleksnošću koalicijskih odnosa, u kojima se moraju usuglašavati interesi često ideološki potpuno nesrodnih stranaka,… jer ništa od toga nije bio problem ŽZH u posljednjih godinu dana. Vlast je imala sve preduvjete za dobre rezultate - snažnu skupštinsku većinu, jednostranačku vladu, mogućnost zacrtavanja ciljeva i provođenja reformi. No… Naprosto se nije radilo. Građani ŽZH nisu imali vlast koja je brinula o njima i koja se trudila rješavati njihove probleme i život im učiniti boljim" - navodi se dalje u izvješću.

Intenzitet rada Skupštine ŽZH, U 2015. g. bio je među najnižim u državi

S Posavskom i Herceg-bosanskom županijom, ŽZH spada među jedine županije koji su u 2015. g. imale manje od 10 sjednica (7 redovitih i 1 izvanrednu). U 5 mjeseci - travnju, lipnju, kolovozu, rujnu i studenom - Skupština ŽZH nije održala niti jednu sjednicu. Istovremeno skupštine čak 5 županija u FBiH su imale dva do dva i po puta veći intenzitet rada, odnosno broj održanih zasjedanja.

Jedna od posebnosti rada Skupštine ŽZH je ostvarivanje najboljih rezultata na samom početku godine

Za razliku od većine zakonodavnih institucija, koje su s ozbiljnim radom započele tek po imenovanju novih vlada, i po pravilu najbolje rezultate bilježe u zadnjem kvartalu 2015. godine, Skupština ŽZH je svoje najbolje rezultate ostvarila u 1. kvartalu, kada je održala isti broj sjednica (4) koliko i u tri kvartala u nastavku zajedno, te, razmotrila od 2 do 3 puta više mjera nego što ih je razmatrala u drugim kvartalima.

Ovakav rad rezultirao je najlošijim rezultatom Skupštine ŽZH u posljednjih 5 godina

Nijednom u prethodnom mandatu se nije dogodilo da Skupština nema dvoznamenkasti broj sjednica (a u 2015. ih je održala svega 8), broj razmotrenih mjera ispod je prosjeka prethodnog mandata, a broj usvojenih zakona značajno niži od rezultata u svakoj od godina prethodnog mandata. U 2015. godini usvojeno je 10 prijedloga zakona i još 2 su prihvaćena u nacrtu, a u 2013., kao najproduktivnijoj godini prethodnog mandata, usvojeno je 19 prijedloga zakona i prihvaćeno 9 nacrta.

Problem nije samo u niskoj produktivnosti, nego i u usredotočenosti Skupštine, odnosno vrsti mjera kojima se bavila, tijekom 2015.

Najveći broj mjera koje je Skupština ŽZH razmatrala, tijekom 2015, predstavljaju Odluke, koje čine 37% svih razmatranih mjera. Dvije trećine odluka se odnosi na imenovanja i konstituiranje škupštine. Ono što je uočljivo - u 2015. godini nije razmatrana niti jedna strategija (iako je jedna bila planirana i Programom rada za 2015. godinu).

Program rada za 2015. g. Skupština je usvojila tek u 2. polovici godine, čime ga je u startu obesmislila

Program je usvojen 16.7.2015. čime je prekršen Poslovnik, koji jasno propisuje obvezu njegovog donošenja prije početka godine na koju se odnosi. Poslovnik je prekršen i u članku koji nalaže tromjesečno razmatranje ostvarivanja programa rada i poduzimanje odgovarajućih mjera za njegovo izvršenje. Inače, negativna praksa je nastavljena i neusvajanjem Programa rada za 2016. g, do kraja 2015.

Realizacija planiranih obveza Skupštine ZHŽ, u 2015, je izuzetno loša

U potpunosti je realizirano tek 12 od 63 planirane mjere, odnosno svega 19%. Situacija sa zakonima je slična - 5 usvojenih zakona od 25 planiranih, što je uvjerljivo najlošiji rezultat u posljednje 4 godine.

Skupština ŽZH spada u one zakonodavne institucije u BiH koje krše Zakon o proračunu FBiH

Proračun ŽZH niti jednom u posljednjih 10 godina nije usvojen na vrijeme, sukladno Zakonu o proračunima u FBiH, koji propisuje usvajanje Proračuna prije početka godine na koju se odnosi. Proračun ŽZH za 2015. g. usvojen je tek zadnjeg dana važenja odluke o privremenom financiranju, 31.3.2015. Pritom, usvajanje Proračuna u ŽZH, ponovo je išlo po skraćenom postupku, bez provedene javne rasprave, u kojoj bi se interesnim skupinama, sindikatima, NVO-ima, građanima uopće, omogućio utjecaj na njegov konačni sadržaj. Kršenje Zakona se nastavilo i u 2016. g, jer proračun za ovu godinu nije usvojen do isteka 2015, po proceduri koju je Zakon precizno definirao. Zbog nedostatka sankcija - za čije se uvođenje CCI zalaže - kršenje propisa prolazi bez ikakvih posljedica.

Cijelu prvu godinu svog mandata Skupština je provela ne završivši proces svog konstituiranja, odnosno ne omogućivši izbor dopredsjednika iz reda Srpskog naroda

Simbolički izraz ravnopravnosti konstitutivnih naroda, zastupljenost je njihovih predstavnika u rukovodstvima institucija, pogotovu skupština. Međutim, Skupština ŽZH, ni do kraja 2015. godine nije usuglasila svoj Poslovnik o radu s Ustavom ŽZH i stvorila preduvjete za imenovanje dopredsjednika Skupštine iz reda Srpskog naroda. Višegodišnje odugovlačenje u rješavanju ovog problema ustvari predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava jer nepostojanje sustavnog rješenja, u ovom slučaju, jednom konstitutivnom narod ne dopušta imati svoga predstavnika u rukovodstvu Skupštine.

Koordinacija rada Vlade i Skupštine, bez obzira na jednostranačku monolitnost vlade i komotnu Skupštinsku većinu koju ona ima iza sebe, daleko je od idealnog

Ovo je najvidljivije na problemu usvajanja zakona, što je proces za koji je izuzetno važna dobra koordinacija ove dvije institucije. Očito je kako se zakoni, u ŽZH, zadržavaju predugo u proceduri (ponekad i preko godinu dana). Za neke se dugo čeka da ih Vlada, nakon skupštinskog prihvatanja u nacrtu, pretvori u formu prijedloga, a za druge da, nakon utvrđivanja na Vladi, dođu na dnevni red sjednica Skupštine. Osim ovoga, možemo istaći i problem kršenja poslovnika, u kontekstu nepridržavanja Vlade propisanim rokovima za odgovaranje na zastupnička pitanja.

Rezultati rada Vlade ŽZH tijekom većeg dijela 2015. godine, bili su krajnje skromni

Nakon što je u drugom kvartalu značajno povećala broj razmotrenih mjera - s 37, ostvarenih u prvom kvartalu - na 97, u nastavku se dogodio pad i produktivnost od po svega cca 50 mjera u 3. i 4. kvartalu.

Ovako niska produktivnost rezultirala je najnižim brojem realiziranih mjera, u konkurenciji svih županijskih vlada

S 231 razmotrenom mjerom, tijekom 2015. godine, Vlada ŽZH, je uz Vladu HBŽ (koja je razmotrila 337 mjera), jedina s manje od 500 razmotrenih mjera u ovoj godini. To je dvostruko manje čak i od Vlade Posavske županije, a 5 puta manje od vlada Srednjobosanske, Bosansko-podrinjske i Županije Sarajevo, koje su tijekom 2015. razmotrile, svaka, preko 1000 mjera.

Vlada naprosto nije radila dovoljno

Iako Poslovnik predviđa tempo od jedne sjednice tjedno, tu obvezu Vlada je izvršila samo u jednom mjesecu - ožujku - u čitavoj 2015. U prva dva kvartala prosjek održanih sjednica je bio 3 mjesečno, a u 3. i 4. kvartalu on je pao na po 2 mjesečno, odnosno polovinu propisane obveze.

Jedino se po broju realiziranih zakona, Vlada ŽZH, odvojila od dna i smjestila u gornju polovinu županijske liste

Sa 14 realiziranih zakona, u 2015. godini (12 u prijedlogu i 2 u nacrtu), Vlada ŽZH ja na 4. Mjestu. Ispred nje su vlade BPŽ i TŽ, s po 25 utvrđenih zakona, te, Vlada ŽS, s 34.

Program rada vlade, kao i skupštinski, usvojen je s enormnim zakašnjenjem

Vlada ŽZH, potvrđena u Skupštini 4.2. utvrdila je Program rada Vlade za 2015. g, tek 29.5.2015, a onda se na njegovo potvrđivanje u Skupštini čekalo do 16.7.. Dakle, Program rada za 2015. postao je operativan tek početkom drugog polugodišta godine na koju se odnosi.

Osim što se, na ovaj način, pola godine radi bez plana, neprilagođavanje programa činjenici kašnjenja kreira strukturni problem u programu, koji dovodi u pitanje vjerodostojnost statističkih podataka o programu i njegovoj realizaciji.

Naime, program, koji je usvojen 29.5. a na Skupštini potvrđen 16.7, sadrži i mjere koje su realizirane prije usvajanja Programa, čime su statistički podatci o realizaciji planiranih obveza, u kontekstu praćenja učinkovitosti institucije, u potpunosti kompromitirani. Naime, od 52 realizirane mjere, koje su sadržane u Programu rada Vlade ŽZH za 2015, čak tri četvrtine je realiziranoo prije utvrđivanja ovog programa na Vladi i uopće se ne bi trebale nalaziti u ovom programu, osim, eventualno, u okviru nekog uvodnog pregleda aktivnosti institucije u prethodnom razdoblju, do usvajanja programa rada.

Nažalost, ni program rada za 2016. nije usvojen na vrijeme, odnosno do kraja 2015.

Vlada je i u 2016. godinu ušla bez usvojenog programa svog rada, nastavljajući s negativnom praksom kršenja Poslovnika i štetnog ponašanja. No, to, istini za volju, nije posebnost Vlade ŽZH.

Transparentost rada Vlade ŽZH koja je duže vrijeme bila na zadovoljavajućoj razini, zbog određenih negativnih promjena, ocjenjujemo nešto lošijom.

Sjednice Vlade ZHŽ se već nekoliko mjeseci ne najavljuju na web stranici ove institucije. Pri tome radi se o smanjenju nečega za šta CCI sugerira potrebu povećanja. Naime, web stranica Vlade, kao i Skupštine, trebaju značajno povećati obujamm informacija koje pružaju i redovnost osvježavanja.

Centri civilnih inicijativa, upućuju institucijama vlasti u ŽZH "paket" inicijativa za unaprjeđenje njihovog rada u sljedećem razdoblju. Ovdje izdvajamo neke od njih:

• Iniciramo žurne izmjene Poslovnika Skupštine i Ustava ŽZH, u cilju omogućavanja pune ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda, u kontekstu zastupljenosti njihovih predstavnika u rukovodstvu Skupštine ŽZH.
• Iniciramo izradu jedinstvene Metodologije izrade i donošenja godišnjih programa rada, kojom bi se definirao sadržaj i format godišnjeg plana, postupak i rok za donošenje, sadržaj i format izvješća i dr.
• Iniciramo izmjene poslovnika o radu, u pravcu definiranja obveze povremenog (najmanje polugodišnjeg) razmatranja Informacije o realizaciji godišnjeg programa rada, uz obvezu revidiranja programa u slučaju većeg kašnjenja u primjeni;
• Iniciramo da Vlada ŽZH, do kraja prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno-pravni akt (npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, s posebnim naglaskom na proces održavanja javnih rasprava.
• Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica najmanje jednom kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravlja o problemima koji su u fokusu interesa građana ŽZH, uz usvajanje obvezujućih zaključaka. Omogućiti građanima da sami predlažu teme za ta zasjedanja.
• Izvršiti izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine, kojima bi se definiralo kako je 6 mjeseci maksimalno vrijeme koje jedan zakon može provesti u proceduri.
• Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Županiji, o potrebi ograničavanja utjecaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno naglašavamo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na temelju sposobnosti i stručnosti. I na kraju:
• Iniciramo intenziviranje rada Vlade i Skupštine ŽZH i njihovu usredotočenost na ključne probleme građana Županije, te na donošenje značajnih mjera kojima se stvaraju sustavni preduvjeti za poboljšanje kvalitete života u Županiji.