Građanima nije omogućeno pravo na slobodne i fer izbore

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena s 36 (na ljestvici: 0 - 100), što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine od kada se CPI temelji na postojećoj metodologiji, svrstavajući se tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.

Na rang ljestvici Indeksa koju je objavio Transparency international (TI), BiH je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i zajedno s Kosovom zauzela 101. mjesto od 180 država. Od zemalja regije, najbolje je plasirana Hrvatska, koja je ipak nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. mjesto, Crna Gora i Srbija dobile su istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66., odnosno 91. mjesto, a Sjeverna Makedonija je s 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru mjesto u regiji.

Manipulacija biračkim popisima i rezultatima izbora

Ovako velikom padu BiH, kako je navedeno u izvješću, najviše su doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti financiranja političkih stranaka i predizbornih kampanja, čime građanima nije omogućeno pravo na slobodne i fer izbore, na šta je TI BiH ukazivao u okviru monitoringa izborne kampanje. BiH time spada u red država koje zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije nisu u stanju svojim građanima omogućiti osnovna ljudska prava, naveli su iz TI BiH.

Kako ističu, brutalna represija i prijetnje biračima, manipulacija biračkim popisima i rezultatima izbora, uz potpuno mobiliziranje državnih resursa u službu vladajućih stranaka zemlju udaljava od političke odgovornosti i demokratizacije.
Kao posljedica neregularnih izbora, vlasti BiH imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromitiraju imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše dužnosti izvršne vlasti. Parlamenti, lišeni bilo kakvog parlamentarnog nadzora, parlamentarce svode na puke glasnogovornike stranačkih vođa, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, financiranju političkih stranaka ili Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću nađu u iole izglednoj situaciji da budu usvojeni, navode iz Ureda TI BiH.

Politika i kriminal kontroliraju pravosuđe

Dodaju kako potpuna politička i kontrola organiziranog kriminala nad pravosuđem (vetting) zahtijeva prioritetno djelovanje.

Nažalost, inicijativa organizacija civilnog društva za provođenjem detaljnih provjera svih nositelja pravosudnih funkcija bila je ignorirana od bh. vlasti, ali i od EU. To je ujedno i dio šireg problema izostanka implementacije EU Strategije za zapadni Balkan.
BiH je u situaciji u kojoj je korupcija postala službena državna, entitetska i županijska politika, i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija - ukoliko analizirate bilo koje imenovanje, natječaj, propis, vidjet ćete da se radi o vrlo jasnom partikularnom interesu koji stoji iza njih, istaknuo je predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin, komentirajući nalaze Indeksa percepcije korupcije.

TI BiH je, na osnovu detaljnih i sveobuhvatnih analiza, pripremio prijedlog mjera koje bi trebale na sustavni način adresirati uzroke korupcije, a odnose se na unaprijeđenje izbornog procesa, reformiranje pravosuđa s fokusom na vetting, detaljne sustavne preglede i reviziju javnog sektora i javnih poduzeća koji trebaju rezultirati njihovom racionalizacijom i depolitizacijom.