Europa svakog dana gubi prirodu veličine 600 nogometnih igrališta

Europa gubi zelene površine koje su nekada bile staništa divljih životinja, skladišta ugljika i izvori hrane, brzinom od 600 nogometnih terena dnevno, pokazuje istraživanje koje su proveli Guardian i partnerske organizacije.

Analiza satelitskih snimaka širom Velike Britanije i kontinentalne Europe u periodu od pet godina otkriva brzinu i obim kojim zeleno zemljište postaje sivo, prekriveno asfaltom, ciglom i betonom za luksuzne golf terene i stambene komplekse.

Prvi dokazi

Gubitak amazonske prašume već godinama se prati putem satelita i terenskih mjerenja, ali do sada razmjeri gubitka zelenih površina u Europi nisu bili dokumentirani na isti način.

U prvom istraživanju ove vrste, projekt "Green to Grey" u suradnji sa znanstvenicima iz Norveškog instituta za istraživanje prirode (NINA) otkriva razmjere gubitka prirode i poljoprivrednog zemljišta uslijed ljudskih intervencija.

Prekogranični projekt koji su realizirali Guardian, Arena for Journalism in Europe, NINA, norveški emiter NRK i mediji iz 11 zemalja pokazuje da Europa godišnje gubi oko 1.500 km2 zemljišta zbog izgradnje. Između 2018. i 2023. godine, oko 9.000 km2, površina veličine Cipra, pretvoreno je iz zelenog u sivo. To je gotovo 30 km2 tjedno, odnosno 600 nogometnih terena dnevno.

Izgradnja briše prirodu

Prirodna staništa čine većinu gubitaka, oko 900 km2 godišnje, ali istraživanje pokazuje da se i poljoprivredno zemljište gubi brzinom od oko 600 km2 godišnje, što ima ozbiljne posljedice po sigurnost hrane i zdravlje stanovništva.

Zemljište izgubljeno zbog izgradnje jedan je od glavnih uzroka narušavanja svijeta divljih životinja i pada biodiverziteta. Gubimo i obradivo zemljište jer se gradovi šire u zelene pojaseve i na poljoprivredne površine, rekao je profesor sa Sveučilišta u Leedsu Steve Carver.

Najčešći oblici izgradnje, koji čine četvrtinu svih slučajeva, odnose se na stambene objekte i ceste. No, priroda i poljoprivredno zemljište uništavaju se i radi luksuza, turizma, potrošačkog društva i industrije.

Primjeri iz Europe

U Portugalu je gotovo 300 hektara zaštićenih dina na plaži Galé kod Melidesa, južno od Lisabona, izgubljeno zbog izgradnje novog golf terena u sklopu CostaTerra Golf and Ocean Club kompleksa, gdje će nekretnine koštati oko 5,6 milijuna funti.

Resort, koji je još u izgradnji, drugi je dom princeze Eugenie i njenog supruga Jacka Brooksbanka, koji radi za ulagača. Gradi se na zemljištu Natura 2000, koje bi trebalo biti zaštićeno prema propisima EU. Golf teren od 75 hektara troši oko 800.000 litara vode dnevno za održavanje zelenih površina.

Izuzeci za gradnju na zemljištu Natura 2000 mogu se odobriti ako postoji "nadmoćan javni interes". Portugalske vlasti su odobrile projekt, koji je u vlasništvu američke firme Discovery Land Company, pozivajući se na ekonomski benefit.

Pravni stručnjak organizacije ClientEarth Ioannis Agapakis, izjavio je da golf teren ne ispunjava te kriterije.
To očito nije nadmoćan javni interes. Sama činjenica da projekt donosi ekonomske koristi ne znači da je u javnom interesu, kazao je.

CostaTerra razvijamo kao model ekološke odgovornosti i održivosti u regiji. Svaki aspekt, od dizajna golf terena, upravljanja kišnicom i otpadom, do očuvanja staništa i koridora za divlje životinje, osmišljen je da ispuni ili nadmaši EU standarde, uključujući okvir Natura 2000, navodi Discovery Land Company.

U Turskoj, močvarno područje Çaltılıdere u provinciji Izmir zatrpano je s više od jednog kvadratnog kilometra betonskih temelja za marinu za luksuzne jahte. Službeno proglašeno močvarom, ovo područje bilo je dom flamingosima, pelikanima, kormoranima, oradama i brancinima, te je služilo kao skladište ugljika i prirodna zaštita od poplava.

Lokalne vlasti su 2017. ukinule njegovu zaštićenu status nakon kontroverznog sastanka komisije. Satelitske snimke pokazuju kako je ovo ključno odmorište za migratorne ptice pretvoreno u beton. Turska, najveća zemlja obuhvaćena ovom analizom, zabilježila je najveći gubitak zelenih površina, 1.860 km2 između 2018. i 2023., što čini više od petine ukupnog gubitka u Europi.

Kontroverzni projekti

Izgradnja se odvija širom Europe. U planinama Vermio na sjeveru Grčke, koje su zakonom definirane kao područje bez cesta, razvija se veliki vjetropark u regijama zapadne i centralne Makedonije.

Prema navodima firme Aer Soléir iz Dublina, vlasnika projekta, planovi su u skladu s grčkim i EU propisima. Projekt je prošao dvostruku reviziju pred najvišim upravnim sudom, koji je potvrdio njegovu usklađenost s ekološkim i regulatornim okvirima. Kompanija navodi da se paralelno s izgradnjom provode radovi na pošumljavanju.

U Njemačkoj je posječeno pola milijuna stabala u blizini Berlina radi izgradnje Tesla gigatvornice, nakon što je vlada odobrila plan za udvostručenje proizvodnje na milijun automobila godišnje.

Metodologija korištena u istraživanju "Green to Grey" razlikuje se od one koju koristi Europska agencija za okoliš (EEA), koja isključuje površine manje od 50.000 m2 (oko pet nogometnih terena). Istraživanje je uključilo i male, fragmentirane gubitke prirode, kao i izgradnju u urbanim zelenim zonama, što je rezultiralo procjenama koje su 1,5 puta veće od službenih podataka EEA.

To je problem koji tinja. Samo se akumulirao s vremenom, rekao je Jan-Erik Petersen iz EEA.

Godinama EU obećava da će biti lider u zaštiti klime i prirode, ali ovo istraživanje pokazuje da doslovno betoniramo vlastitu budućnost, kazala je zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Lena Schilling.

Svaka šuma, plodno polje i biodiverzitet uništeni su radi kratkoročnog profita i predstavljaju izdaju obećanja koja smo dali mladima, dodala je te istaknula kako će, ako se priroda nastavi tretirati kao potrošna roba, Europa izgubiti ne samo klimatske ciljeve, već i sigurnost hrane, zdravlje i mjesta koja čine kontinent vrijednim za život.

Najpogođenije zemlje

Analiza je obuhvatila 30 zemalja, odnosno 96 posto teritorije koju pokriva EEA. Svaka analizirana zemlja gubi prirodna i poljoprivredna područja, ali neke su pogođene više od drugih.

Pet zemalja s najvećim gubicima su Turska (više od 1.800 km2), Poljska (više od 1.000 km2), Francuska (950 km2), Njemačka (720 km2) i Ujedinjeno Kraljevstvo (604 km2).