Odgovara li reljef Ilijade ljubuškim predjelima?

ljubuski.info

Slažem se s brojnim skepticima, vrlo je zahtjevno obraniti tvrdnju kako naša Kravica po opisu Homerove Ilijade odgovara istočnom dijelu Grada Troje!

Bez obzira što se detalji podudaraju, nije dovoljan samo onaj oblak vodene pare koji se izdiže iznad slapova, što po opisu iz daljine "sliči ognju kad gdje gori". Neće biti dovoljna niti blizina Studenčice, kao drugog riječnog toka, koji je i ljeti hladan "kao studeni snijeg ili led dok se topi". Kakva korist i od onih "širokih perila" na Božjaku, ako se ostali geografski dijelovi ljubuškog područja ne mogu uklopiti u cijeli opisani reljef po Ilijadi.

Ako smo već locirali tu istočnu stranu grada, postavlja se pitanje što je sa zapadnom stranom, koliko je udaljena od istočnog dijela i po kojim je detaljima prepoznatljiva?

Nema nikakve dvojbe, veličina grada Ilija (Troje) mora odgovarati mogućnosti koja nalaže da se cijeli grad može optrčati tri puta tijekom jednoga dana.

Ilijada citat:

... Tako triput i oni optrče nogama brzim kralja Prijama grad.

Dakle, imamo približnu veličinu grada, ostaje odgovoriti na pitanje, po čemu je prepoznatljiva ta zapadna strana?

Homer je, kroz cijelu Ilijadu, provukao niz opisa koji su samo naizgled razbacani u tekstu. Pažljivim čitanjem nailazimo na značajne detalje koje treba postaviti na svoje mjesto u prostoru, naravno, kako bi se upotpunile sve pojedinosti njegove tajanstvene mape.

Zato Ilijada nalaže sljedeće, u datim razmjerima i opisu na zapadnoj strani se nalazi poveći brežuljak kao glavni centar Grada. Brežuljak je toliko velik, s njega se lako prepoznaju osobe ispod u polju.

Ilijada citat:

… Ono je Atrijev sin Agamemnom silan daleko…..

… Ono ti je Odisej dosjetljivi, sinak Laertov …

Ostaje nam onaj najvažniji dio opisa koji je nezaobilazan u svakoj mogućoj lokaciji, ispred brežuljka zapadno u polju moraju se spajati dvije rijeke.

U ljubuškoj lokaciji, taj glavni i najveći brežuljak Grada je Kosa na Humcu, zapadno od njega u polju sama se od sebe nametnula Vrioštica i Trebižat, one po opisu i položaju odgovaraju Simoinsu i Skamanderu.

To je čvrst detalj u samoj mapi Troje, jer rijeke ne mogu teći na drugu stranu, moraju se spajati upravo na tom zapadnom dijelu gdje se polje sužava.

Bez obzira što se svi osnovni detalji Ilijade uklapaju u ljubuške predjele, opet ostaje upitna ta smjelost lociranja Troje za kojom se stoljećima traga i na drugom dijelu svijeta, tamo gdje je tradicija smješta prije više od dvije tisuće godina. Na tim tradicionalnim predjelima Troje, dvjestotinjak godina prije Krista, Aleksandar Veliki na svom pohodu po Maloj Aziji zaustavlja svoje trupe i prinosi žrtve paljenice, bila mu je želja poistovjetiti se s kraljem Agamemnonom koji je, po predajama, isto tako, tu negdje prenosio žrtve prije pohoda na Troju. Zatim, nešto prije nove ere, slavni tvorac Eneide Vergilije, pri kraju pisanja svog djela traži odobrenje Rimskog dvora da otputuje na tradicionalne predjele Troje, pod izgovorom kako mu treba još podataka o Trojanskom ratu kako bi ih ugradio u rukopise još nedovršene Eneide. Ostalo je zapisano, Vergilijev se boravak odužio, Rimski dvor šalje brodove u Malu Aziju po Vergilija koji je u međuvremenu obolio od sunčanice. Na zaprepaštenje svih, odmah po povratku u Rim, Vergilije uporno traži da se pred njegovim očima, dok je na samrtnoj postelji, donesu i spale njegovi rukopisi još nedovršene Eneide. Naravno, to mu nije udovoljeno ali će ostati vječita zagonetka zašto je želio, po povratku uništiti rukopise svog slavnog djela.

Ja sam dugo uspoređivao geografske predjele Troje po Ilijadi s predjelima u Vergilijevoj Eneidi koja je pisana šest stoljeća kasnije, tamo se lako uočavaju velike razlike u reljefu.

Mislim kako je Vergilije to uočio vrlo kasno i da je stoga želio uništiti svoje nedovršene rukopise koji se nikako reljefno ne podudaraju s Ilijadom.

Izdvojiti ću samo jedan detalj gdje se uočava velika razlika u shvaćanju lokacije Troje.

Vergilije opisuje zadnju noć propasti Troje, dok je Troja još u plamenu, opisuje vatrenu buktinju Grada i bljeskanje plamena na morskoj površini ispred same Troje.

Za razliku od njegova shvaćanja, u Homerovoj Ilijadi Grad Troju i more dijeli četiri sata pješačkog hoda, put Troji i vodi preko nekog brdskog masiva. Po mom uvjerenju, taj je brdski masiv Vergilije uočio tek pred kraj života ali više to nije uspio izmijeniti u svojim rukopisima.

Za razliku od Vergilija koji je uočio kako se njegovi geografski opisi razlikuju s opisima iz Ilijade, jedan drugi tragač nije znao za taj isti problem. Prije 120 godina najpoznatiji tragač za Trojom, njemački istraživač Schliemann, slijepo vjeruje kako će prepoznati po Ilijadi svaki opisani geografski detalj oko tradicionalne Troje na predjelima Turske, misleći kako je samo problem u pravilnom odabiru lokacije brežuljaka, rijeka i polja.

Zamorovski u svojoj knjizi o Schliemannu "Otkriće Troje" piše kako je on na putu prema Maloj Aziji iz Pariza ponio termometar, sa ciljem mjerenja temperature mlake vode na istočnoj strani Troje, tamo gdje se, po opisu, iz Skamandera izdiže oblak vodene pare kao iz ognja koji gori.

U Schliemannovoj inačici Troje, u Turskoj na Hisarliku ne postoje ni približno oni geografski elementi na istočnoj strani Troje koji su jasno opisani u Ilijadi, a oni na zapadnoj strani su vrlo upitni i nedorečeni kao i još dosta toga.

Ipak, to nije omelo Turske vlasti da nastave ulagati u potragu za otkopavanjima tradicionalnih područja lokacije Troje u cilju velike turističke promidžbe.

Bez obzira što je Schliemann uz pomoć Turskih vlasti pokrenuo velika arheološka istraživanja i zbog toga stekao planetarnu popularnost, on je ipak ostao do kraja života nezadovoljan svojim otkrićem.

Schliemann se često vraćao na predjele svoje Troje, s Ilijadom u ruci obilazio brojne krajeve u Turskoj, raspitivao se za moguće lokacije gdje teče ili izvire mlaka voda iz koje se vidi oblak vodene pare koji sliči ognju koji gori.

Morao je ostati nezadovoljan jer nikada nije pronašao niti onaj vrhunac brda na kojem često sjedi oblak, vrhunac s kojeg se vidi Prijamov grad, brdo Ida pored grada i ahejske lađe na morskoj obali.

Ilijada citat:

Čitavo Idsko s tog se vrhunca vidjelo brdo, još se vidio Prijamov grad i ahejske lađe.

Ilijada je prepuna živopisnih predjela za kojima je cijelog života žudio i tragao taj veliki zaljubljenik u Ilijadu Schliemann.

Unatoč svemu, Turska je do danas nastavila uporno skretati pozornost cijelom svijetu kako je Schliemann bio u pravu i kako po opisima iz Ilijade Troja pripada samo njima!

Krešo Vujević

Glas naroda

Ljubuški i Ilijada??? Svašta vam pada na pamet. I kakva korist od toga? Hocemo li bolje živjeti ako se ovo i potvrdi točnim? Bolje vam je radite nesto za dobrobit ovog naroda. Toliko je trulog, jadnog, nehumanog u našoj svakodnevnici a vi se bavite dalekom prošlošću i nečim za šta se ne zna jel uopce postojalo....koga to zanima??? Bavite se na primjer time kako spasiti mirovinski sustav, kako ljudima omogučiti da dođu do mirovine jer cilog života rade na crno, kako spriječiti iseljavanje...kako preživjeti od prvog do prvog....imate pametnijeg posla a ne trošiti vrijeme na gluposti

Imaš li još koju želju da ti ispunimo ili ti je to sve što želiš?Hoćeš možda kikiriki?

Svaka čast!!!

Nisu gluposti, ima logike a i mašta čini svoje što je jako pozitivno...samo imamo jedan mali problemčić jer Kravica nije starija od 150 godina ali hajde dobro.

Slika korisnika Krešo

Na to sam odgovorio u prošlom članku.
########################

Nemojte vjerovat pričama da je nekad Trebižat bio jako mal, činjenice govore drugo.
U cijelom polju Beriš ispod metar dubine nastavlja se sloj sedre negdje do dva metra.
Sedru je stoljećima stvarao Trebižat, sve se gomilalo a Trebižat skretao tok po polju.

Aj' malo životati razmišljaj, kako bi ti ispod Kravice napravio jezero da poništiš slapove??
Pa ljudi moji zar ćete me takvim stvarima opterećivat?

Krešo - 30. siječnja 2021. 16:46:15

Krešo

Kreso kralju i znanstvenice svaka cast.

Ne, trebižat je mal i ponoran da bi mogao biti vezan za Troju. Neretva prije, Gabela

Valjalo bi organizirati znanstveni simpozij o Troji, malo da se to razbistri. Ima nas trojanaca samo fali konja.

Po krajoliku bi prije rekao da je bila Atlantida!

Ja sve ovo potpuno podražajem, ako se bude nešto iskopavalo ili tražilo može te računat na mene i moje financije za jedan dijo projekta nije problem.
Nek se vidi naša povjest na široko i nek se zna

Pitanje gospodinu koji pita da li ćemo moći od Troje živiti. Pitam vas da li se živi od nogometa, rukometa i drugi sportova pa se toliko u njih ulaže i piše. Očito ti tema ne paše jer Ilijadu sigurno nis pročita,zašto onda komentira o čemu pojima nemaš. Kreši podrška. 6

Daorson kod Stoca ima najvise slicnosti sa opisom Troje ,,

Nakon hadezeovog urbicida najviše izgleda na divlji zapad

Postoji mjesto Zeljegosce, očito niste čuli za to a kamoli bili dole.... tu se sasma zorno očituje nastanak Kravice max 180 g unatrag, Semezovina,pravoslavna zemlja Ilijada bi trebala biti koju hiljadarku godina starija po cagama.Sve ostalo okaci mačku o rep.

Troja je Mrljanovac

Troja je bila na području Bučina

Odgovara li reljef Ilijade ljubuškim predjelima?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info
ljubuski.info
Pravda je samo za sirotinju Emir Imamović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari