Ljubuška vatrena svitanja

ljubuski.info

Neću vam zamjeriti ako do sada niste zapažaili neobična ljubuška svitanja u čudnim nijansama boja koje rijetko viđamo na drugim mjestima.

Ova obojena svitanja započimaju krajem siječnja, sami vrhunac traje desetak dana, posebna su jer ih povremeno krasi mistična boja purpura. Mene posebno očarava ta purpurna boja koja se proteže u nijansama, istu ljudi pokušavaju dobiti miješanjem plave i crvene ali to nije to. U tajnu dobivanja purpurne boje prvi su pronikli drevni narod Feničana, svoju su tajnu formulu čuvali više od tisuću godina, što im je omogućilo postati vodećim trgovcima svoga vremena. Poznato je kako su pigment te kraljevske boje dobivali iz posebne vrste puževa, izranjali ih s dna mora, odvajali od ljušture, iz njih izdvajali neku posebnu žlijezdu koja je opet nepoznatim načinom tretirana kako bi lučila pigment vrlo tražene boje.

Način dobivanja te očaravajuće boje i danas je obavijen velom tajni, smatra se kako samo nekoliko ljudi u svijetu uspijeva dobiti onaj pravi pigment ravan drevnim Feničanima.

Dok je taj pigment purpura vrlo tajnovit i tražen, mi ga dobijamo besplatno kroz ova zimska jutra, kao i druge nijanse boja, a sve to kroz desetak zimskih svitanja u tankim čipkastim oblacima iznad ljubuškog obzorja.

Na početku sam istakao kako ne zamjeram ako vam ovaj jutrnji fenomen nije posebno upadao u oči. Znam kako će one koji vole i poznaju ljubuški kraj malo dirnuti, naravno, ako do sada nisu zapažali ova svitanja koja rano u zoru traju samo desetak minuta.

Ništa posebno, niste jedini, sjećam se vlastitog iskustva od prije četrdesetak godina, tada me prvi put ono služenje vojske odvojilo od rodnog kraja. Kada sam mislio kako cijelo vrijeme tog služenja vojske, sve naše ljubuške ljepote i drage naše ljude nosim u srcu, dobro me pogodilo kada mi jedan stariji oficir, tamo negdje u Srbiji, reče kako je na povratku s mora namjerno svratio u Ljubuški vidjeti našu Kravicu. Kako me nebi pogodilo njegovo divljenje našim slapovima kad ja do tada nikada nisam bio na Kravici! Naravno da mu to nisam otkrio ali sam zato po povratku iz vojske odmah posjetio ono što sam do tada samo vidio na razglednicama, slušao od drugih i gledao u jednom filmu! Eto, ja ovo kroz život često puta ispričam, valjda tako kažnjavam sebe. Isto tako često doživim razne komentare, jedan moj prijatelj na ovo moje nedavno reče ja još nisam bio na Kravici!

Što možemo, valjda je to naša sudbina, samo zapažamo naše vrijednote i prirodne ljepote tek ako nam drugi otvore oči!

Pitate se tko je meni otvorio oči što pratim, iz godine u godinu, točno u istom razdoblju neobična svitanja purpurnih jutara nad ljubuškim obzorjem?

E, to je moja životna priča koja traje više od trideset godina!

Naime, to sam otkrio u drevnim spisima Ilijade koja opisuje jedno razdoblje zimskih svitanja iznad legendarne Troje. Tamo se spominje božanski plašt, egida, u sjajnim zlatnim i vatrenim bojama, pojavljuje se točno u ovom zimskom razdoblju s istoka u sami cik zore. Kaže se kako je svaki put u egidu ogrnuto neko božanstvo koje dolazi s vrhova Olimpa.

Taj fenomen nad Ljubuškim predjelima ima čvrstu poveznicu s grčkom mitskom planinom, upravo te zrake sunca, koje tvore božanski plašt, stižu do nas iz smjera Grčke iza vrhova Olimpa na kojem po Homeru stoluju božanske besmrtne prirodne sile.

Sve sam to davno usporedio na mapi i kutu izlaska zimskog Sunca. Znao sam kako ovaj fenomen zimskih svitanja nastaje tek mjesec dana nakon kratkodnevnice. Dakle, to je onda kad je Sunce na povratku iz najniže točke suncostaja, skroz dolje na jugoistoku, kada dani opet postaju duži.

Sebi sam dugo postavljao pitanje, ako je Sunce bilo u toj istoj točki izlaska prije kratkodnevnice, tamo još u jesen, zašto i tada jutra nisu u zlatnim, plamenim i purpurnim bojama kada se prve zrake sunca opet pojavljuju, s istih vrhunaca planine Olimp u Grčkoj? Moju je znatiželju zadovoljio zaključak kako u jesen Olimpom još dominira zelenilo, a na povratku sunca iz zimskog suncostaja ti su isti planinski predjeli ogrnuti debelim snjegovima. Od tih se, tri kilometra visokih, sniježnih planinskih klanaca Olimpa, odražavaju prve jutarnje zrake i tvore neobičan jutarnji plašt na ljubuškom obzoru, a po Homeru sve se to pojavljuje s istočne strane Troje.

Nije to sve, ta su vatrena svitanja upotpunili slapovi Kravice, jer i oni imaju poveznicu u stihovima Ilijade točno tamo gdje jesu. U to isto zimsko vrijeme slapovi Kravice poprimaju poseban izgled koji se uočava iz daljine.


Sve je to lijepo kazano u Ilijadi, a da šok bude još veći i ne bude nikakve zabune u lokaciji, svoje su mjesto u istom dijelu stihova našli opisi rječice Studenčice i perala na Božijaku.

Ako se već generacije lijepih crnih žena mogu poistovjetiti sa stihovima pjesme "Zbog jedne divne crne žene", čvrstog sam uvjerenja kako ovi stihovi iz Ilijade što slijede, jedino odgovaraju zajedničkom opisu Kravice, Studenčice i Božijaka. Samo njima su stihovi posvećeni i o njima se pjeva! Ne vjerujem kako slično područje postoji negdje u svijetu koje bi se tako čvrsto uklopilo u opisani reljef moguće lokacije istočnog dijela Grada Troje. Dakle, po mom čvrstom uvjerenju, samo Kravici, Studenčici i Božijaku pripadaju sljedeći stihovi Ilijade koje cijeli znanstveni svijet s poštovanjem izgovara i već tisućljećima traga za istinom!

Ilijada citat:

Tako obojica tad do ljepotokih tokova dođu, gdje teku dva toka virovite rijeke Skamandar.

Mlaka istječe voda iz jednoga, te se iz njega uokolo izvija dim ko iz ognja kad gdje gori; a drugi i ljeti teče studenom vodom ko tuča ili ko studeni snijeg il' voda kada se sledi.

A tu uz tokove blizu široka perila stoje, obzidana i lijepa, gdje perahu blistavo ruho krasne trojanske žene i prekrasne njihove kćeri!

Ostao sam zatečen u opisu Ilijade, mada neki svjetski jezici ovaj dio s Grčkog prevode kao dva izvora na istočnoj strani Troje koji su povezani s rijekom Skamander.

Bilo kako bilo, obje verzije prijevoda odgovaraju našem lokalitetu Kravice (Trebižat), Studenčice i Božijaka gdje se riječni tokovi spajaju i tvore opisana široka perala s kaskadama. To je područje na Božijaku prirodno obzidano sedrenastim bazenima i kaskadama gdje su žene okolnih sela još do nedavno prale rublje.

Ako i vi prihvaćate mogućnost da se ovi stihovi Ilijade mogu ugraditi u naše ljubuške predjele možda vam nakon toga Homerova Ilijada postane dovoljno bliska.

Bilo bi mi drago ako Ilijadu poželite opet iznova čitati, možda sami uspijete zapaziti još neke njezine geografske detalje koji mogu pronaći svoje mjesto u ljubuškim predjelima.

 
ljubuski.info galerija
ljubuski.info galerija
ljubuski.info galerija
Krešo Vujević

Glas naroda

Šteta Krešo što nisi ušao u Gradsko vjeće Ljubuški baš velika šteta

Kravica nastala prije 100 i nešto godina.ne trabunjaj trebizat prije teka kroz sitne drače panponira u jezercu,kakva kravica jadan

Automatski pada teorija bozijaka itd,Neretva je bila puno manja zato sto nije bilo akomulacija i brana,nisu kanali bili uradjeni pa je teklo sve kud koji mili moji.

trebala bi divica i u ljubuskom

Nemas pojma pajdo. Prije 110, 120 godina postojao je jos jedan slap ispod kravica, cak jos veci koji je miniran. Negdje gdje je danas zeljogosce

mora da su ta vodopad minirali komunisti dobro opisuju fratri na ovom portalu siromastvo hercegovine u kojem su ucestvovali 90 posto

Poanta jeda trebamo cijrnot ono što imamo usvom zavićaju, bez obzira bila to Troja ili ne?

Prošlih godina dosta naših ljudi nije posjetilo Kravicu jer su inzistirali da plate kartu. Kažeš im da si donaći, oni te pitaju iz kojeg sela... Tako valjda planiraju i da kulom, ako sr ikad turizam obnovi

Ja isto nikad nisam bija na Kravici. Ali svako malo sanjam ja i Monika Belluci goli ko od majke rodeni kupamo se na Kravici

Slika korisnika Krešo

Za sva pitanja koja zaslužuju moj odgovor stojim vam na raspolaganju!
Hvala!

P.S.
Nepromišljeno je tvrditi kad je nastala Kravica,
nitko nije mogao izravnati nagli pad brdskog terena oko Kravice.
Mogle su se samo kroz minula tisućljeća sedraste barijere pomicati uzvodno ili nizvodno stotinjak metara.
Dakle, ne može se nikako izbjeći nagli pad korita Trebižata, slapovi su morali postojati.

Krešo

Lukoć teče dva dana u godini pa jes vidio korita i sedre se stvaraju.90% tadasnjeg Trebizata je teklo u Jezerac i .

Slika korisnika Krešo

Jezerac nikad nije mogao primati veću količinu vode iz Trebižata, voda nema gdje oticati, polje je opasano brdskim djelom.
Homer polje Jezerac opisuje kao vinograd u koji vodi jedna jedina prirodna staza.
Od Homera sam naučio kako u Jezercu postoje dvije jame na suprotnim stranama polja.
Nikad prije to nisam znao, jame se danas zovu Klokun i Virine.
Ako bude zanimanja možda pojasnim koliko mora sve biti udaljeno od onih istočnih dijelova Grada Troje.

Krešo

veće vode nije ni bilo do pojave klokuna, a on se pojavio uslijed potresa 1800tih g http://wikimapia.org/38235814/hr/Klokun

krešo zapisano je prije 160 godina kad je potres bio da se pojavilo 7 izvora među njima i studenčica uz klokun i vriošticu i ostale, Sabrana djela fra Martina Mikulića u ovoj knjizi imaš, u istoj ti je opisano kako je kravica napravljena od jezera kad su rižu počeli saditi

Slika korisnika Krešo

Nemojte vjerovat pričama da je nekad Trebižat bio jako mal, činjenice govore drugo.
U cijelom polju Beriš ispod metar dubine nastavlja se sloj sedre negdje do dva metra.
Sedru je stoljećima stvarao Trebižat, sve se gomilalo a Trebižat skretao tok po polju.

Aj' malo životati razmišljaj, kako bi ti ispod Kravice napravio jezero da poništiš slapove??
Pa ljudi moji zar ćete me takvim stvarima opterećivat?

Krešo

haha pročitaj zapise iz tih vremena

ti krešo više vjeruješ onom što je zapisano pije 3000 god nego onom od prije 100 god, tko kaže da je istina to što je homer pisao ,koliko se izgubilo u prepisivanju kroz stoljeća

Ne kontaš Krešo,a ja moram priznat da nemam neki vokabular da ti pokušam objasnit,evo kao ronilac imam prironijo sam trebizat uzduz i popriko da samo vidis sta ima potopljeni zidina nizvodno od bilila do široke i lauku se da zakljucit da su tu nekad bili kuće ili torovi npr.Uzmi samo Ljubuški Bajer ako si Frajer.što zašto i tko ga je napravio?Zasto je prije Ljubuško polje tj.Beriš plivalo,Zašto se selo Otok zove otok itd itd.Objasni nam malo blicku povijest ti odma ode na Troju. Šta ako je Troja imaginarna? Npr.ko Atlantida itd.

Uz dužno poštovanje neću ti moć tako dugo objašnjavat nevažne stvari.
Za vrijeme Austrougarske je napravljen bajer uz Trebižat, zato da nebi tjekom godine plavio polje, to valjda znaš.
Po Ilijadi Trebižat je plavio polje i kad se povlačio u svoje korito ostalo bi dosta ribe u lokvama vode.
O tome lijepo piše Homer.
Krešo

U pravu si tada od poplava odnese u Simuna 6 Besika

Nagledao sam se ja moj Krešo Tih vatrenih svitanja ranom zorom u Duvanu kao i ti I nisam ih se pozelio

Nekada davno rijeka je tekla sjeverno od današnjega toka, postoji i danas zemlka žutulja koja ide pravc Vitina-Ljubuški-Stidenci i dalje prema čapljini, ne mislim na bližu povijest.

Ovakva jedna priča o slavnoj Troji na našim prostorima teško da će učinit da naši ljudi počnu cijenit svoj kraj i mjesto gdje su rođeni! Možda je i pokušaj dizanja dostojanstva našeg mjesta, u neku ruku stvaranje određenog slavnog identiteta, vjere u nas i naše davne pretke.
Ipak, mislim da nam za takvo što ne trebaju priče, nego samo zahvalnos na ovakvoj Bogom danoj prirodi, Trebižatu i zemlji.

Ako smo Slaveni onda to nije priča o našim precima već o našim predhodnicima.Meni je osobno interesantan Krešin zanos i predanost ovoj temi a i drugim povjesnim stvarima.Nije omaložavanje već moja vjera i spoznaja da škola ne znači baš sve,ali ako ne griješim dotični je bio vozač autobusa u bivšem Naprijedu.Jedino mi smeta kad ,valjda u zanosu,piše priviše grubo o vlastitom narodu.

Po Krešinoj teoriji zemlja je okrugla, manje ili više slična lopti, okreće se, rijeke teku uzbrdo, itd.
Dosta nelogičnosti, zar ne?
Svatko ima pravo na maštu, ali bar nas poštedi Homera.....

A svakako je uvjerljivija prica o Troji nego Storytelling Nine Corica...

Interesantan članak na hrčak portalu sa lijepim kartama za pogledat:

Prirodni i kulturni krajolik vrgoračko- ljubuškog područja na izabranim kartografskim prikazima iz 18. stoljeća

Svakakve se teorije vrte svakom čoviku po glavi i postavljaju se veliki upitnici. Jedna stvar se nameće iz tog vremena a to su imena evo samo ime Ilijada imali to ikakve veze sa našim Ilijama pa ime Homer imali to ikakve veze sa Omerima ako je dolazilo do mali slovni korekcija samo ime Troja se vezuje 100% za Bosnu i Hercegovinu značenje Tro nešto što se dijeli na troje a tosu tri suverena naroda u Bosni I Hercegovini sa tročlanim presjedništvom. Onda dalje glavna stvar a toje oko ovog Trojanskog Konja on je i danas aktivan i ubačen je isto kao i tada na isti prostor da rasturi sve što se rasturit more u jednoj zajednici za tudje interese do uništenja sad vi prosudite kobi moga bit današnji Konj.

Opis dva toka rijeke gdje se sastaju hladni tok i topli tok opisuju sastavke vriošticu i trebižat ili studenčicu a virovita rijeka dio trebižata se zove virovi također postoji naziv perila na još par mjesta a ovo sa vodopadom koji se dimi to stoji

Ajde kreso napisi imali jos koji geografski element koji se uklapa u nas ljubuski ovo za kravicu nemoze nitko osporit

Neće ti više bit svitanja stsvi li nastavi li HDZ postavljat rasvjetu kako je počeo

Šta se pjenite ima čovik pravo na svoje mišljenje.

Slika korisnika Krešo

Ajde kreso napisi imali jos koji geografski element koji se uklapa u nas ljubuski ovo za kravicu nemoze nitko osporit
#############
Evo ga, to je pitanje koje iščekujem!
Naravno da postoji niz detalja koji su povezani, moraju biti povezani jer tvore jednu čvrstu geografsku mapu koja je namjerno upletena u Ilijadu kako bi se sačuvala za buduće naraštaje.
Kroz povijest je bilo na desetine zaljubljenika koji su po Ilijadi tragali za opisanim područjem, sve sam ih izučavao, oni su mi pomogli u rješavanju problema lokacije.
"Šliman" je prije 120 godina krenuo iz Pariza u Malu Aziju, ponio je toplomjer kako bi na istočnoj strani Grada Troje izmjerio temperaturu onih riječnih tokova, a posebno onog iz kojeg se izvija oblak vodene pare.
Samo da kažem kako ni jedan tragač u povijesti nije uspio locirati na istočnoj strani ni približno ono što se traži.
Tamo se još traži da na zapadnoj strani Grada mora postojati poveći brežuljak u polju kod kojeg se spajaju dvije rijeke.
Sve to mora zadovoljiti opisanu razdaljinu jer se u stihovima navodi kako su cijeli Grad optrčali Ahilej i Hektor tri puta u jednom danu.
Hvala vam, potaknuli ste me, sve vam to razjasnim u drugom članku.
Držite me za riječ (nastavlja se)!

Krešo

Negdje sam naletio na tekst onog arheologa o nekim zidinama kraj Trebižata koliko se sjećam da sam to locira negdje oko Studenaca?

dosta Kreso ne pisi vise,ribe ce ti ogladnit

Toplomjer?

Zemlja jeste okrugla i ravna, dakle ima oblik kruga a ne kugle, iznad je nebeski svod. Sateliti, putovanja u svemir su gluposti.

Druže šta god trošiš prava je roba, daj toga Tita ti malo podjeli sa ovim rvackim napaćenim pukom!

Prekrasni snimci. Hvala

Ljubuška vatrena svitanja
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info
ljubuski.info
Pravda je samo za sirotinju Emir Imamović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari