Kad veliki učitelj postane prijatelj

ljubuski.info

Platon je bio učenik velikog Sokrata. Za Sokrata mi nikada ne bi saznali da nisu sačuvani zapisi o njemu koje je ostavio Platon. Još prije 25 stoljeća Platon je o Sokratu pisao s velikim poštovanjem, i, s poštovanjem je pisao o učenju koje je naslijedio od učitelja!

Zapisi neporecivo svjedoče da su obojica poštovala Homera i njegova djela, Homer ostavlja veliki trag u životu Sokrata i Platona. Platon kasnije postaje Aristotelov učitelj i za očekivat je da je na njega prenio svoje i Sokratovo znanje kao i ljubav prema Ilijadi. Mnogo kasnije, Aristotel postaje privatni učitelj Aleksandra Velikog da bi i on, u nekim dijelovima svoga života, primjerom pokazao koje je učenje naslijedio. Naime, Aleksandar Veliki na svom ratnom pohodu kroz Malu Aziju zaustavlja silnu vojsku na brežuljcima tradicionalne lokacije Troje. On na tim predjelima prenosi žrtve paljenice i poistovjećuje se s kraljem Agamemnnonom koji po legendi tu negdje prenosi božanstvima iste žrtve prije pohoda na Troju. Iz priloženog se da zaključiti kako su učitelji tijekom vremena na svoje učenike prenosili ljubav prema Homerovim djelima, koja su na taj način ostala sačuvana do naših vremena.

I ja se s ponosom sjećam svog velikog učitelja i prijatelja:profesora dr. Đure Baslera, dokaz našeg prijateljstva su ove sačuvane čestitke za Božić i Novu godinu. Nisam slučajno upoznao Đuru Baslera, s njim me upoznao fra. Eugen Tomić. Fra. Eugen je u to vrijeme bio moj duhovni vođa, njemu sam povjerio svoju veliku ljubav prema Homerologiji iz koje me više nitko živ nije mogao otrgnuti. On me često tješio i blagosivao kad sam trpio uvrede i ismijavanja sa svih strana, te me ubrzo povezao sa svojim dugogodišnjim prijateljem Baslerom.

Đuro mi je jedne prilike priznao da sam ga "zapalio" svojim novim pristupom u rješavanju Homerskog pitanja, jer takav način i pristup Homerovim djelima po njemu nikada nije postojao. Kad me Đuro, nakon dužeg uzastopnog kontaktiranja, nije uspio nagovorit da upišem arheologiju, i kad se često znao smijati mojoj izjavi da ja ne trebam diplomu već znanje i nekoga tko će me ciljano usmjerit prema tome; e, tad se on drugačije postavio prema meni. Točno me usmjerio u znanstvena područja koja će mi pomoći u mojim nastojanjima. Znao je za moj čvrst stav da Ilijada ne skriva lokaciju stvarne Troje i da ja nastojim prvo odgonetnuti tko je stvarni autor Ilijade i Odiseje.

Moj prijatelj Đuro znao mučiti pitanjem zašto je rimski pjesnik Vergilije na kraju svoga života tražio da pred njegovim očima spale rukopise njegove nedovršene Eneide, Eneide kaoja je opet nastala kao posljedica velike ljubavi prema Homeru. Između ostalog, Baslera je najviše impresionirao moj stav da je nepoznati autor namjerno u Ilijadu upleo jednu savršenu geografsku mapu koja odgovara Ljubuškom i dijelu ljubuškog polja. Nakon toga mi Basler omogućuje brzo napredovanje kroz složenu znanstvenu građu, jer preko njegovih veza dobivam pristup dobro čuvanom znanstvenom arhivu Gradske knjižnice u Mostaru. Kako se iz tih prostorija nisu mogle iznositi vrijedni primjerci knjiga, svojim sam boravkom u knjižnici nanizao dosta dana, tjedana i mjeseci.

Jedne prilike sam čitao knjigu koja je stara 200 godina, a da je nitko prije mene nije uopće listao, jer sam morao prorezivati ona greškom spojene listove u tiskari. Mnogo kasnije u svojoj sam knjizi napisao da se uopće ne mogu sjetiti koliko sam vremena proveo u toj knjižnici, samo znam da je za to vrijeme tamo ispred u dvorištu dva puta cvala trešnja.

S profesorom dr. Đurom Baslerom posljednji put sam se rastao ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, ja sam krenuo preko puta razdužiti sobu u hotelu, i, dok sam čekao na semaforu prelazak ceste, gledao sam za njim kako polako zamiče uskom ulicom iza Zemaljskog muzeja. Đuro Basler, kao veliki Hrvat i domoljub svoju je bogatu privatnu knjižnicu, u kojoj su i njegove mnoge objavljene knjige i znanstveni radovi, kao prvog doktora arheologije u Jugoslaviji, povjerio na čuvanje Crkvi na Širokom Brijegu, a ovaj je svijet napustio samo malo prije hrvatske neovisnosti.


"Dragi Krešo, ako već nemam slike od Troje neka i ovo Mogorjelo bude njen nadomjestak za Božić i Novu 1986 godinu - uz zmije sa Ružice i mnoge priče.
Bio sam u Mostaru..."


"... i uzalud se nadao da ćemo se vidjeti, ali Eugen nije smogao snage i vremena da nas spoji. Svijet je velik! Ja ću opet uskoro u Mostar, ali ne znam kako da se nađemo - neka nam fra Eugen bude veza.
Srdačno….
Đuro Basler
dec. 1985. "

Homerolog Krešo Vujević

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari