Ljubić otkriva zašto misli isto kao i Čović: Niti sam otišao niti sam se vratio!

šušur

Bivši predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić dao je iscrpan interview za Večernji list u kojem zastupa stajališta HDZ-a BiH, posebnozajednički izlazak na izbore 'Devedesetke' i HDZ-a BiH.

Iz Ljubićevih odgovora potpuno je jasno da se itekako udaljio od vlastite stranke, ali je i jasno da sam neće dati ostavku na mjesto predsjedavajućeg u Glavnom vijeću HNS-a, tako pružajući privid hrvatske pluralnosti ove, blago rečeno, upitne institucije, koju su i vodeći hrvatski intelektualci ocijenili kao "Čovića i smiješne likove".

Gospodine Ljubiću, nakon određene stanke vratili ste se vrlo aktivno u politiku. Razlog?

"Pogrešno! Niti sam otišao iz politike, niti sam se vratio. Zapravo, na različite načine još od 1968. god. kada sam upisao studij medicine u Zagrebu, što se otprilike poklapa s početkom pokreta "Hrvatskog proljeća", u kome sam aktivno sudjelovao, na različite načine sam politički aktivan. Ako mislite na povratak u aktivnu stranačku politiku, onda ste u krivu, to se nije niti će se dogoditi.
Ovdje mogu samo ponoviti ono što sam napisao u pismu dužnosnicima i članovima HDZ-a 1990., nekih mjesec i pol prije izbornog Sabora stranke: "…ne namjeravam se kandidirati niti na jednu stranačku dužnost, ali niti na bilo koju izbornu dužnost na predstojećim općim izborima, što će mi izvjesno oduzeti dio političkog prostora ali će, nadam se, mojim političkim stajalištima, dati dodatni kredibilitet. Ostajem u politici, ali svoje političko djelovanje prvenstveno vidim kroz institucije HNS-a i svoj zastupnički mandat u Parlamentu BiH. Ustrajat ću na unapređenju hrvatskog političkog zajedništva…".

Navodno niste u suglasju s razmišljanjem većine u Predsjedništvu HDZ-a 1990. zato što podupirete zajednički nastup na izborima u sklopu HNS-a, a vodstvo vaše stranke je, čini se, izabralo drukčije?

"Ako se to obistini, tj. ako se HDZ 1990. odluči za izlazak na izbore u okviru nekog drugog tzv. "hrvatskog bloka" (kako neki u vrhu stranke zagovaraju, a to ćemo doznati do kraja ovog mjeseca), a protiv bloka svih ostalih stranaka članica HNS-a, to će se pokazati lošim u prvom redu za HDZ 1990., a neće biti dobro niti za ukupnu hrvatsku političku poziciju u Bosni i Hercegovini. To se već sada čini izvjesnim, ali svatko tko na tome bude ustrajavao, stavlja na prvo mjesto svoje osobne i skupne interese, a ne stranačke i nacionalne."

Navodno je na posljednjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a 1990. tražena vaša ostavka u Glavnom vijeću HNS-a. Hoćete li je ponuditi?

"Neke kolegice i kolege, i to upravo oni koji su od početka bili protiv sporazuma s HDZ-om BiH i protiv projekta Hrvatskog narodnog sabora, štoviše, koji su ga aktivno bojkotirali, svojim su raspravama sugerirali, ili aludirali, kako bi dužnost predsjednika Glavnoga vijeća trebao preuzeti aktualni predsjednik stranke. Istine radi, ne sjećam se da je izravno ostavku tražio bilo tko.
Međutim, na prvoj sjednici Predsjedništva HNS-a nakon povratka s bolovanja, svoj sam mandat u Glavnom vijeću stavio Predsjedništvu HNS-a na raspolaganje i dobio sam jednoglasnu podršku da nastavim voditi Glavno vijeće. Slično sam ponovio na početku posljednje sjednice informirajući članove Predsjedništva o rezultatima zadnje proširene sjednice GV, na način da je moj mandat kao i mandat svih članova GV na raspolaganju na svakoj sjednici. To znači da moja pozicija nikada nije niti će biti zapreka ako bi se ocijenilo to spasonosnim za HNS i hrvatski narod. Znao sam se ja bez velike drame odreći mnogo unosnijih pozicija jer ova ne donosi ništa osim prilike da se radi za opće dobro i u interesu hrvatskog naroda."

Zašto ste napustili zadnju sjednicu Predsjedništva HDZ-a 1990.?

"Kriva je ptica Bharunda! Obrazlažući, naime, svoje stajalište zašto je važan zajednički, odnosno koordinirani nastup stranaka članica HNS-a na predstojećim općim izborima, elaborirao sam i to zašto se nekima čini da to nije moguće, posebice u kontekstu zadnjeg sukoba dva HDZ-e. U okviru te elaboracije dotakao sam se "razloga" osobne, ali i grupne prirode. Od osobne neutažive, nerealne, često i mahnite ambicije pojedinca koja ga tjera na sukob umjesto suradnje. Sebičnih, osobnih ili grupnih interesa. Želje za zadržavanjem dominacije ili želje za uspostavu dominacije. Što sve na kraju rezultira mržnjom, kako na osobnoj, tako i grupnoj razini, a što za rezultat ima neslogu, autodestrukciju i propadanje i samih sudionika, ali i vrijednosti za koje se navodno zalažu."

Što s time ima ptica Bharunda?

"Želeći to ilustrirati, ispričao sam im kao prispodobu priču iz indijske mitologije. U indijskoj mitologiji, naime postoji jedna priča o mitskoj ptici Bharunda, ptici s jednim tijelom, ali s dva vrata, dvije glave i dvije samostalne svijesti koja je tako lijepo pjevala da su joj se svi divili. To je sve bilo tako dok jednom prva glava nije pronašla slatku delikatesnu voćku i s uživanjem počela jesti. Druga glava je molila da i njoj dade da osjeti slasti nektara. Prva glava je odgovorila da je ona našla voćku i da ona polaže pravo na nju, a da im je trbuh i tijelo i tako zajedničko. To je naljutilo drugu glavu i dvije glave su se počele mrziti. Drugi dan je druga glava našla također voćku, ali otrovnu i ogorčena uzela s namjerom da je pojede. Prva glava ju je upozoravala da to ne čini jer će inače čitav organizam uključujući obje glave umrijeti. Nije pomoglo, rezultat je da je zajednički korpus uključujući obje glave umro."

"Vašim čitateljima je sigurno jasno tko bi na političkoj sceni Hrvata u BiH bile dvije glave, a što je zajedničko tijelo, to je naravno hrvatski narod i čemu vodi nesloga glava. To izgleda nije bilo jasno jednom od najviših dužnosnika u vrhu stranke pa mi je postavio pitanje: "Znači li to da se dr. Ljubić zalaže za jednu glavu i jednu pamet". Pokušao sam se javiti za riječ da kolegi odgovorim da se ne radi o tome. Predsjenik stranke mi nije htio dati riječ i ja sam nakon toga napustio sjednicu."

Vaša stranka i predsjednik Raguž ističu da je HDZ BiH izigrao povjerenje. Je li to dovoljan motiv za raskid veze i kretanje različitim putovima?

"Više ne potpisujem politiku niti jedne niti druge stranke i neka to objašnjavaju i za to odgovaraju čelnici dva županijska odbora i predsjednici jedne i druge stranke. Istina je da se formiranjem vlasti u HB županiji bez HDZ 1990. izišlo iz okvira sporazuma koji smo potpisali kolega Čović i ja prije nešto više od tri godine. To po meni nije razlog za prekid suradnje u okviru Hrvatskog narodnog sabora, prije je to razlog da dva vodstva sjednu za stol i pokušaju napraviti novi sporazum, po mogućnosti još bolji nego što smo potpisali Čović i ja."

Može li se u ovome slučaju govoriti onda o raskolu unutar HDZ-a 1990. jer vaša stajališta podržava dio stranke?

"Ne razmišljam o tome uopće na takav način i ne znam tko i koliko ljudi podržava moja stajališta. Istina je da je veliki broj članova sadašnjeg Predsjedništva bio u Predsjedništvu i za vrijeme moga predsjedanja. Razlika je jedino u tome što jedna grupa koja je, kao što rekoh od početka bila protiv sporazuma, a neki i protiv projekta Hrvatskog narodnog sabora, sada ojačala, možda i dominantna postala.
Osjećao sam svojom političkom i moralnom dužnošću obratiti se članovima Predsjedništva i objasniti im i razloge i prednosti, ali i izazove i rizike zajedničkog nastupa na izborima, a još više na opasnosti odvojenog, suprotstavljenog nastupa u situaciji kada se jedino Hrvatima u BiH oduzima pravo legitimnog političkog predstavljanja, a sve više i oduzima pravo raspolaganja rezultatima svoga rada. Ako tome dodamo i tendencije, kako provedenih, tako i aktualnih ustavnih reformi nismo daleko od potpunog gubitka političkog subjektiviteta i konstitutivnosti.
Posebice sam osjećao obvezu uputiti ih na odluku iz deklaracije zadnjeg zasjedanja HNS-a koju je usvojilo više od 500 legitimnih političkih predstavnika Hrvata u BiH: "Usuglasiti i pripremiti zajednički nastup svih članica HNS-a u obliku zajedničke izborne liste na svim područjima i svim razinama gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći drugih naroda ograničena mogućnost unutarnjeg stranačko-političkog pluralizma". Kako će se pojedinci ili institucije u stranci prema tome postaviti, to je osobna odgovornost svakoga pojedinca."

Kako gledate ipak na jedan monopolistički pristup HDZ-a BiH prema HNS-u, i dok ste vodili stranku ova stranka je nekoliko puta prekršila sporazum s HDZ-om 1990.?

"O odnosima s partnerima sam razgovarao, a manje javno govorio, kada sam potpisivao politiku stranke. Neka o tome sada govore koji su za to nadležni iako bih više volio da razgovaraju. Ono što otvoreno svima govorim u forumima gdje imam za to prilike, a to je u ovom slučaju Predsjedništvo HNS-a, Glavno vijeće, to je da je vrijeme da se više misli nacionalno, a manje stranački, da se osobni, grupni i stranački interesi, koji jesu legitimni, stave u drugi plan, a njeguje više paradigma zajedništva i suradnje. Vidjet će se da ima dovoljno prostora i mogućnosti za zadovoljenje i stranačkih i osobnih interesa, ako se ostvari narodna ravnopravnost i o ova država konačno krene putem stabilnosti i prosperiteta."

Mislite li da ovaj konflikt s vodstvom '90. može biti razlog da vas istjeraju iz stranke koju ste osnovali, eventualno osnivanje nove stranke ili pak pristupanje nekoj od postojećih stranaka?

"Tehnički gledano, netko bi mogao naći razloge da me se izbaci iz stranke. Naime, telefonski sam izvješćen u večernjim satima pred održavanje proširene sjednice Glavnog vijeća HNS-a da je zaključak Predsjedništva da se ta sjednica otkaže, istina bez obrazloženja zašto. Naravno, nešto više od 12 sati pred sjednicu na koju su pozvani osim članova Glavnog vijeća, premijeri i ministri financija županija te predstavnici medija bezrazložno otkazivanje nije dolazilo u obzir. Ne pada mi na pamet osnivanje bilo kakve stranke ili pristupanje bilo kojoj stranci. Kao što napisah pred zadnji Sabor HDZ 1990., u životu sam bio i ostajem član samo jedne stranke, a to je Hrvatska demokratska zajednica (a mi koji smo osnivali Stranku u BiH 1990. i 2006., znamo da smo samo zbog pravnih razloga morali staviti prvi put dodatak BiH, a drugi put 1990.).
Uostalom, ja sam najveće svoje profesionalne uspjehe postigao kada nisam bio član niti jedne stranke, a to je razdoblje do 1990. god., ne vidim zašto bi mi sada pred mirovinu stranka bila neophodna."

Kako pak s druge strane komentirate neke projekcije da se vašu stranku vidi kao dio nove alijanse, platforme s Komšićevom i Budimirovom strankom kao dio hrvatske kvote, što ohrabruje i dio međunarodne zajednice?

"To treba zabrinuti u prvom redu one koji sebe vide u takvim projektima, mene u tome sigurno neće biti, a vjerujem niti većine sadašnjih članova HDZ 1990. Uvjeren sam da će lista stranaka HNS-a, po mogućnosti svih, ostvariti takav izborni rezultat da će onemogućiti formiranje vlasti bez legitimnih političkih predstavnika Hrvata."

Kako će se, po vašem sudu, postaviti Zagreb prema hrvatskoj politici u BiH u slučaju raskola HNS-a?

"To sigurno Zagrebu neće pomoći da nam pomogne. Ali sam siguran, kao što su nakon prošlih izbora jasno prepoznali koji su to legitimni predstavnici Hrvata s kojima treba surađivati, da će to učiniti ponovno ako to bude nužno. Naravno, kao i svi prijatelji, vjerujem da će i Zagreb nastojati obeshrabriti sve one koji bi radili na razbijanju hrvatskog nacionalnog zajedništva u BiH."

Najavljuje se snažnije angažiranje EU-a i SAD-a u BiH. Vaša očekivanja?

"To se najavljuje odavno. Međutim, sve što smo do sada vidjeli moglo bi se okarakterizirati kao tehnički, odnosno birokratski pristup, da sada ne govorim o svim onim pogrešnim i štetnim mjerama koje su poduzimali ili podržali predstavnici međunarodne zajednice posebice nakon 2000. godine. Bosna i Hercegovina treba strateški pristup uz sudjelovanje legitimnih predstavnika naroda i građana BiH, ali i svih strana potpisnica Daytona."

Hoće li se konačno otvoriti rješavanje hrvatskog pitanja, koje neki ocjenjuju i pitanjem za rješenje krize u BiH?

"Odavno govorim da je Hrvatsko pitanje ključ rješenja Bosne i Hercegovine. Bez obzira na sve idealpolitičke i ustavne modele i recepte koji nam se nude bilo iz Strasbourga, bilo iz Bruxellesa, bilo Washingtona ili različitih domaćih ili stranih instituta ili institucija tretirajući BiH kao svojevrstan antropološki eksperiment, rješenje je u biti jednostavno. Treba priznati realnost da BiH može postati stabilna samo kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda. Kada se to ostvari, puno lakše će biti ostvariti i puno poštovanje individualnih građanskih prava."

Je li rješenje treći entitet, teritorijalna organizacija?

"Da! Rješenje je novi Ustav i nova pravednija i racionalnija teritorijalna organizacija gdje će pozicija tri konstitutivna naroda biti riješena na jednak, odnosno simetričan način. Jedan od modaliteta su multietnički entiteti, od čega u jednom svakako Hrvati trebaju biti većina. Uz to instrumenti zaštite, kako nacionalnih, tako i građanskih prava, kako s državne, tako i na entitetskoj razini. To je preduvjet za eliminaciju straha od marginalizacije i preduvjet stvaranja povjerenja, kako međusobnog, tako i povjerenja u institucije. Ako se Hrvate kao najmalobrojniji narod oslobodi straha od marginalizacije, još manje straha onda trebaju imati dva brojnija naroda. Stoga smatram Hrvatsko pitanje ključem rješenja BiH."

Kako biti optimist kada kroz presudu "Sejdić-Finci" bošnjačka politika jednostavno pokazuje da ignorira uopće postojanje Hrvata u BiH, načela koja je postavila Europska komisija o nenametanju predstavnika?

"Svi smo mi na istom brodu koji opasno pušta vodu. Ako se međusobno ne priznamo kao ravnopravni partneri, nema rješenja niti za jedan narod niti za jedan entitet. Bosna i Hercegovina nema niti šanse, a niti razloga za postojanje ako u prvom redu njena tri konstitutivna naroda ne mogu ostvariti svoja temeljna prava, a to je da slobodno biraju svoje predstavnike u institucije vlasti i da slobodno raspolažu rezultatima svoga rada. Sada je to pravo onemogućeno Hrvatima u oba njena entiteta. Naravno, posljedice se jače prelamaju kroz Federaciju koju Hrvati zajedno s Bošnjacima većinski nastanjuju i u tom kontekstu shvaćam i vaše pitanje."

S druge strane, bošnjačke vlasti razvlašćuju županije, otimaju im nadležnosti, osiromašuju ih. Predlaže se ukidanje županija. Kako na put za izlazak iz krize?

"O tome smo iscrpno govorili i javnost informirali na proširenoj sjednici Glavnog vijeća HNS-a, a na tome ćemo nastaviti raditi na svim razinama. Prvo, treba zaustaviti neustavno uzurpiranje nadležnosti županija, već oduzete vratiti u okvire Ustava, usvojiti izmjene Zakona o pripadnosti prihoda kao i provedbenih akata. Primijeniti odmah rezultate popisa stanovništva, koji, makar i preliminarni, točniji su od loših, a moguće i tendencioznih procjena Federalnog zavoda za statistiku. Smanjiti javnu potrošnju, okrenuti se razvojnim projektima…"

Mogu li Hrvati i ujedinjeni do svog člana Predsjedništva na sljedećim izborima ako se ne promjene izborna pravila?

"Da! Vjerujem da na osnovi loših iskustava s nametanjem nelegitimnih predstavnika nitko se neće usuditi još jedanput to pokušati, iako je empirijski dokazano da je to moguće. Otuda i naše inzistiranje na provedbi odluke Europskog suda u Strasbourgu na način da se sva tri naroda stave u istu poziciju kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva i domova naroda u BiH."

Večernji list

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari