Čović: Tri federalne jedinice su budućnost BiH

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Hrvatski tjednik rekao je kako je izmjena Izbornog zakona ključni preduvjet bilo kakvog funkcionalnog političkog poretka u BiH.

Čović je rekao kako bez legitimnog predstavljanja nema funkcionalne države, a sve dok se to ne riješi, BiH će ostati zemlja blokada, nepovjerenja i dominacije brojnijeg nad malobrojnijim.

U intervjuu, Čović govori o političkoj poziciji Hrvata, koje vidi kao najugroženiji konstitutivni narod u zemlji. Ističe kako su upravo Hrvati ti koji dosljedno poštuju i čuvaju ustavni poredak i načela Daytonskog sporazuma.

Danas su Hrvati jedini narod koji u cijelosti stoji iza koncepta konstitutivnosti i ustavne jednakopravnosti. Bošnjačke stranke to odbacuju, zagovarajući tzv. građansku državu, što je zapravo paravan za političku dominaciju većinskog naroda, rekao je Čović.

Podsjeća na činjenicu da su Bošnjaci više puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva, iako za to, po njegovim riječima, nemaju nikakvo ustavno pravo.
Ako većinski narod bira predstavnike malobrojnijeg naroda, onda je jasno da govorimo o političkom nasilju. To nema veze ni s demokracijom ni s građanskim vrijednostima, rekao je.

Prema njegovim riječima, Hrvati su u Federaciji BiH institucionalno zapostavljeni, ne samo u Predsjedništvu, nego i u Vladi Federacije, gdje su, kako navodi, i Srbi "bošnjački projekt", a brojčana podzastupljenost Hrvata je evidentna.

Izborni zakon: Pitanje opstanka, a ne taktike

Najvažnija politička tema o kojoj Čović govori je reforma Izbornog zakona. HDZ BiH traži rješenje koje bi onemogućilo preglasavanje i osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, posebno u izboru članova Predsjedništva.
Mi ne tražimo ništa više od onoga što već stoji u Ustavu - da svaki narod ima pravo birati svoje legitimne predstavnike. Naš prijedlog ide u tom pravcu - da hrvatski član Predsjedništva bude biran većinskom voljom Hrvata, a ne voljom bošnjačke većine.

Dodaje kako je predloženo rješenje - koje podrazumijeva da se glasovi iz većinski hrvatskih kantona posebno uzimaju u obzir - u početku bilo prihvaćeno i od bošnjačkih partnera u razgovorima, ali da su oni kasnije odustali i pokušali cijeli prijedlog prikazati kao "protuustavan".

Sve dok se ovo pitanje ne riješi, govor o bilo kakvim reformama, čak i o europskom putu, potpuno je besmislen. Prvo moramo uspostaviti povjerenje, a to se ne može bez poštovanja političkih prava svih naroda, poručuje.

Unitarna država bošnjački cilj

O odnosu s bošnjačkim liderima, posebno Bakirom Izetbegovićem, Čović govori izuzetno kritički.

Tvrdi da Izetbegović godinama vodi politiku političke hegemonije, čiji je cilj potisnuti Hrvate iz svih važnijih institucija.
To nije počelo jučer. Bošnjačka politička elita sistematski pokušava razgraditi BiH kao državu tri konstitutivna naroda. Izetbegovićeva politika je jasna - eliminirati Hrvate kao politički faktor, a BiH pretvoriti u nacionalnu državu jednog naroda, kaže Čović.

Dodaje da ni nove građanske stranke nisu ništa drugo do nastavak iste politike u drugačijem ruhu.
Nema razlike između SDA i stranaka koje se pozivaju na građanski koncept. Sve one dijele isti cilj - BiH kao unitarna država s dominacijom broja, a ne prava.

Iako u javnosti često kritiziran zbog suradnje s Miloradom Dodikom, Čović tvrdi da je ponašanje lidera SNSD-a refleks straha od onoga što se događa Hrvatima.
Dodikove reakcije su posljedica onoga što vidi u Federaciji. Ako Bošnjaci mogu birati Hrvatima predstavnike, logično je da se Srbi pitaju kada će isto doživjeti. Njegovo ponašanje je politički refleks, možda i pretjeran, ali razumljiv, rekao je.

U svemu tome, međunarodna zajednica pokazuje zapanjujući nedostatak aktivnosti i orijentacije. Nekada smo svjedočili redovnim i konkretnim reakcijama stranih predstavnika na unutrašnja dešavanja u BiH. Danas, međutim, vlada gotovo potpuna tišina.

Nejasno je što stoji iza tog povlačenja - zamor, strateška promjena pristupa ili jednostavno nedostatak interesa - ali je činjenica da međunarodne institucije više nisu prisutne kao nekada.

Ističe kako s predstavnicima RS ima stabilnu komunikaciju te da su dogovorili zajedničku podršku za izmjene Izbornog zakona, kao i za napredak BiH na europskom putu, ali uz uvjet poštivanja unutrašnje ustavne strukture.

Tri federalne jedinice - model stabilnosti

Čović iznosi i svoju viziju dugoročne stabilizacije BiH, u kojoj ključnu ulogu ima model triju federalnih jedinica.
Ako želimo funkcionalnu BiH, moramo uvažiti stvarnost. Tri federalne jedinice - bošnjačka, hrvatska i srpska - dale bi stabilnost, zaustavile bi preglasavanja i omogućile svima da se osjećaju sigurnima u okviru zajedničke države, navodi.

Dodaje da to nije prijedlog za razgradnju BiH, kako to tvrde protivnici, nego za njezinu stabilizaciju.
Država u kojoj se jedan narod stalno mora boriti da mu se priznaju osnovna prava ne može opstati, zaključuje.

Govoreći o ulozi Hrvatske, Čović ističe odličnu suradnju s Vladom Andreja Plenkovića, koju opisuje kao ključnog političkog partnera Hrvata u BiH.

S druge strane, međunarodna zajednica, po njegovim riječima, već godinama pokazuje nerazumijevanje unutrašnjih odnosa u BiH.
Hrvatska ima strateški interes za stabilnost BiH i položaj Hrvata u njoj. S druge strane, međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, često djeluju jednostrano, ne razumijevajući dubinu problema. Njihova intervencija više puta je išla na štetu Hrvata, kaže.

Čović spominje i Zorana Milanovića, gdje navodi da, iako ima drugačiji stil od Plenkovića, iskreno brine za Hrvate u BiH.

Na kraju, Čović poručuje da se budućnost BiH mora graditi na dogovoru, uvažavanju i jednakopravnosti - a ne na dominaciji većine.

BiH može funkcionirati samo kao zajednica tri ravnopravna naroda. Ako se vrati na temeljne principe Daytona, može postati moderna europska država. Ako ostane talac brojeva, postat će neodrživ projekt, zaključuje.

Nermin Nikšić odgovorio Čoviću

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, oglasio se na društvenim mrežama nakon izjava koje je Čović dao.

U svojoj reakciji Nikšić je kazao kako je BiH država za svakog njenog čovjeka i da treba biti građanska. Podsjetio je da su sve države članice Evropske unije građanske.

Istaknuo je i kako su Čovićeve želje o tri federalne jedinice nerealne.

Bosna i Hercegovina je država svakog njenog čovjeka. Za nas u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine čovjek, Bosanac i Hercegovac, u centru je pažnje i našeg političkog programa. Samo ako svakog stanovnika ove države tretiramo kao jednakog, kao Bosanca i Hercegovca, možemo osigurati ravnopravnost svih.

Pošto u javnosti predstavnici različitih političkih opcija iznose svoje želje i vizije Bosne i Hercegovine, uoči državnog praznika, Prvog svibnja, da ne bude kako mi u SDP-u nemamo svojih želja, osjećam potrebu da podsjetim koje su to naše želje i koja je naša vizija države.

Podjele nam u zadnjih trideset godina nisu donijele ništa dobro. Dok smo ljude dijelili po imenu i prezimenu, svrstavajući ih milom ili silom u nacionalne tabore, oni su jedinstveno odlazili izvan svoje domovine, tamo gdje ih niko ne pita kako se ko zove i iz kojeg su naroda. Selili su u građanske demokratske države gdje, iako imigranti i predstavnici manjinskih grupa, imaju sva prava, jednako kao i svaki drugi državljani tih zemalja.

Takvu Bosnu i Hercegovinu želimo mi iz SDP-a Bosne i Hercegovine. Moja je želja jednostavna, Bosna i Hercegovina koja bi imala jednog predsjednika, bila bi jedna izborna jedinica, država bez entiteta i distrikta, građanska država sa centralnom državnom i lokalnom vlašću. Tada ne bismo imali nikakvih problema da pristupimo Evropskoj uniji.

Da naglasim još jednu bitnu činjenicu - sve države Evropske unije su građanske države. To je temeljni demokratski, evropski princip. Građanska država ne znači ni unitarna ni apsolutistička država bilo koje grupe. Građanske države mogu biti i decentralizovane i regionalizovane, poput Austrije, Njemačke i drugih. Za one koji ne znaju, građanski princip nema nikakve veze za raspodjelom moći između države i nižih administrativnih jedinica. Građanin je jednostavno osnovna društvena jedinica demokratskih država. Biti građanin istovremeno znači i biti zaštićen od svake vrste diskriminacije i nepravednog tretmana na osnovu rasne, vjerske, narodnosne ili bilo koje druge pripadnosti.

Moram ponoviti ono što sam Miloradu Dodiku rekao u Briselu pred zvaničnicima EU. Nemam nikakav problem da naše stanovnike prepoznajemo kao muslimane, pravoslavce, katolike ili jevreje, jer to podrazumijeva da smo svi primarno Bosanci i Hercegovci, različitih vjera. Slažem se da treba smanjiti forsiranje podjela po narodnim identitetima koji su ljudima također važni, ali nisu i ne mogu biti iznad države Bosne i Hercegovine. Naprotiv.

Znam da će neki reći da moje želje nisu realne. Međutim, po meni su potpuno nerealne i ideje o tri federalne jedinice, a tek je otcjepljenje bilo kojeg dijela teritorije bajka za naivne. Na kraju, naše ideje po pitanju građanskog izbornog sistema smatramo najrealnijim.

Zašto? Jednostavno zato što su utemeljene na evropskim vrijednostima i evropskim principima.