Potencijali obnovljive energije tek trebaju biti iskorišteni

Unatoč geografskim i klimatološkim značajkama koje su među povoljnijima na Starom kontinentu kada govorimo o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s brojnim izazovima u smislu energetske neovisnosti kojoj teži, ali i kada govorimo o klimatskoj neutralnosti od koje smo, treba priznati, još uvijek daleko.

Dovoljno je uputiti na posljednje dostupne podatke s razine države, a koji govore kako je u veljači ove godine bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini iznosila 1258 GWh, pri čemu su u ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane sudjelovale s 29,2 posto, termoelektrane sa 66,2 posto, a solarne i vjetroelektrane s 4,6 posto. Drugim riječima, obnovljivi izvori čine tek nešto više od trećine, što je samo po sebi izazov iz kuta obveza koje je BiH preuzela kroz Energetsku zajednicu. Bosna i Hercegovina obvezala se da će s EU-om raditi na postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, a u tom smislu treba uputiti na obveze iz tzv. četvrtog paketa koje se odnose na, uz ostalo, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, upravljanje energetskom unijom, organizaciju tržišta električne energije...

U smislu onoga što je ispunjeno na putu prema klimatskoj neutralnosti treba uputiti na činjenicu da u ovom trenutku u BiH djeluje tek jedno javno poduzeće koje svu svoju energiju dobiva iz obnovljivih izvora energije, u potpunosti se tako prilagodivši visokim ekološkim standardima Europske unije.

Riječ je o Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a koja ide i korak dalje te gradi najveću sunčanu elektranu u BiH. Sunčana fotonaponska elektrana "EP HZ HB 1" (FNE "EP HZ HB 1") planirane snage 150 MW smještena je u Gospodarsko-proizvodnoj zoni "Dubrava 2" u Hodovu, u općini Stolac. Postrojenje će biti od općeg značaja i za lokalnu i za regionalnu zajednicu, kako u smislu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uz smanjenu emisiju stakleničkih plinova tako i u financijskom smislu. Uz prihode koje će ostvarivati FNE "EP HZ HB 1", ostvarilo bi se i smanjenje emisija CO2 u iznosu većem od 205.000 tona u odnosu na elektrane koje za proizvodnju električne energije koriste kruta goriva. Također, ovim konceptom ostvarile bi se i uštede na emisijama polutanata SO2, NOx i čvrstih čestica.

Zakonske novosti

U zakonodavnom smislu napravljeni su značajni iskoraci. Primjerice, Federacija BiH dobila je set energetskih zakona koji donose značajniju uključenost građana u proizvodnju energije, pa se tako uvodi pojam prosumera, a koji se odnosi na krajnjeg kupca električne energije koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja s mogućnošću predaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita.

S druge strane, u smislu odnosa među entitetima nedavno je potvrđen dogovor oko Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije u BiH. Novo rješenje zapravo je posljedica obveza koje je BiH preuzela u sklopu ugovora o Energetskoj zajednici.

Dio je to šireg procesa koji će rezultirali uspostavom tržišta električne energije, snažnijeg uvezivanja sa susjednim tržištima, ali i uvođenjem jedne novosti - burze električne energije koja će omogućiti podizanje razine sigurnosti opskrbe strujom kroz učinkovitiju prodaju viškova proizvedene električne energije, odnosno lakše pokrivanje manjkova. Burza je u praksi logična posljedica aktivnosti liberalizacije koja uvodi niz sudionika na tržište električne energije, a čini se kako bi novo zakonsko rješenje moglo pomoći BiH da izbjegne velike gubitke zbog skorašnjeg plaćanja pristojbi na CO2 prilikom izvoza u EU.

Pred zemljom su svakako i neki drugi izazovi, ali i EU nije imun. Ne treba zaboraviti kako je ruska agresija na Ukrajinu otvorila pitanje energetske ovisnosti, a sve se više zagovara povratak proizvodnji nuklearne energije u zemljama članicama Europske unije.