"Udaraju" na male poduzetnike dok zbog bahatih tajkuna gubimo milijune

sjednica

Posljednja u nizu velikih akcija Federalne uprave za inspekcijske poslove u suradnji sa županijskim tijelima i pod blagoslovom federalne Vlade priča je s dvije strane medalje - dok mnogi pozdravljaju odlučnost s kojom se krenulo u borbu protiv rada na crno i varanja države u segmentima fiskalne discipline, drugi upozoravaju na dvostruka i upitna mjerila s kojima se krenulo u obračun.

Vlada Federacije i njezina tijela očito su, tvrde upućeni, velik dio svojih resursa usmjerili protiv malih i srednjih obrtnika, dio kojih zasigurno jest u sivoj zoni, ali koji istodobno u vremenu krize i nezaposlenosti predstavljaju slamku spasa velikom broju građana. Država sigurno gubi određena sredstva zbog, primjerice, loše uplate doprinosa, ali na duže staze, gospodarstvenici koji su se našli na udaru u neku ruku drže životni standard na podnošljivoj granici tisućama obitelji u našoj zemlji, koje bi bez posla, pa makar i s lošim ili nikakvim osiguranjem, bile teret upravo toj istoj državi. Istoj državi, odnosno entitetu koji se nije potrudio promijeniti maćehinski odnos prema mnogim poduzećima, pogotovo izvozno orijentiranim i onima koji zapravo proizvode, treba smanjiti porezno opterećenje i ukloniti određene barijere u pogledu poslovanja, a koji zbog kašnjenja, a često i nemogućnosti uplate doprinosa sada dolaze u situaciju da zbog duga državi otpuštaju radnike i zatvaraju pogone. Slična situacija može se vidjeti i kod manjih poslovnih subjekata koji zapošljavaju po nekoliko radnika, pogotovo u uslužnom sektoru čiji su dugovi prilično skromni u odnosu na neka poduzeća čiji je vlasnik Federacija BiH.

Najveći dužnici

Pogledajmo brojke - najveći dužnici po osnovi neuplaćenih poreza i doprinosa upravo su javna poduzeća poput Željeznica ili pak rudnika, kao i bolnice, domovi zdravlja, pa čak i službe za zapošljavanje, pojedina županijska ministarstva, općinski načelnici i sudovi.

Prema nekim evidencijama, više od 40 posto ukupnog duga odnosi se na porezne obveznike s udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva. No, to nije dovoljan motiv da se država uhvati u koštac s ovim problemom, već se, da stvar bude zanimljivija, dugovi često reprogramiraju, poduzeća konsolidiraju javnim novcem, a stvari guraju pod tepih.

Ipak, odlučno postupanje Porezne uprave Federacije koja konstantno provodi nadzor, ali i objavljuje dužnike na svojim internetskim stranicama, pokazuje kako mali i srednji obrtnici uvjerljivo kaskaju za onim velikim igračima. Pitanje naplate prihoda od različitih vrsta poreza i doprinosa svakako se može preliti i na problematiku koncesija u kojoj zbog pravnih nejasnoća u zakonskim propisima na godišnjoj razini gubimo čak oko 200 milijuna maraka.

Korištenje dobara

I tu prisutni veliki igrači koji uvelike, a u određenom broju slučajeva i potpuno nezakonito, koriste prirodna bogatstva i javna dobra, a pritom ne snose velike obveze prema državi. Inspekcijski nadzor se tu nije pokazao pretjerano učinkovitim, a treba podsjetiti kako se na novi zakon o koncesijama čeka od 2007. godine, kada su prvo pokrenute izmjene i dopune postojećeg zakona, ali je zbog opsega izmjena odlučeno da se uradi novi. U tom vremenskom razdoblju pravne nejasnoće okoristili su se mnogi; naime, godišnji prihodi od koncesijskih naknada mogli bi se značajno povećati ukoliko bi sve kompanije koje imaju, primjerice, dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina potpisale ugovor o koncesijama.

Primjer drugi, iz raspoloživih podataka procjenjuje se da u Federaciji BiH postoji više od 100 kamenoloma koji rade bez odobrenja i potpisanih ugovora o koncesijama i ne plaćaju nikakve naknade! I to je samo vrh ledenog brijega, pri čemu ne gubi samo Federacija, već i županije. I dok Vlada FBiH, kao i vlade županija šute, novac se gubi na dnevnoj bazi - spomenimo samo izvlačenje pijeska, šljunka i prave male hidroelektrane, a što je tek s benzinskim postajama ili pak igrama na sreću. Međutim, Federacija će i dalje gubiti dragocjene novce na ovom terenu sve do konačne provedbe novog zakona o koncesijama FBiH, pri čemu će rupe u izvanproračunskim fondovima krpiti kroz udar na male.

Drakonske kazne

Vlada je ovog tjedna poslala u proceduru dva zakona koji se tiču problematike borbe protiv financijske nediscipline, od kojih prijedlog zakona o prekršajima uvodi veoma visoku donju i gornju granicu po pitanju kažnjavanja, s tim da će one najveće, predviđene za poslovne subjekte, iznositi i do 200 tisuća maraka. Iz Vlade poručuju kako pokušavaju stati ukraj konstantnom kršenju zakona od fizičkih i pravnih osoba, posebno pojavi gdje je određenim gospodarskim subjektima isplativije platiti kaznu od 1000 maraka nego izmiriti zakonske obveze prema državi i prema drugim fizičkim osobama u daleko većem iznosu. Istodobno, povećane su i ostale kazne, pa će tako ona novčana za fizičku osobu iznositi do 10 tisuća maraka, a za odgovornu do 20 tisuća maraka.

Dario Pušić [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari