Dvojezična luksuzna monografija "Hercegovina zemlja vina/Herzegovina Wine Country" autora i urednika Branimira Martinca predstavljena je u utorak u prepunoj glavnoj dvorani sjedišta Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV) u Parizu.
Organizatori tog izuzetnog događaja bili su Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Francuskoj i izdavač Galerija Martino Mostar uz potporu Ministarstva vanjskih poslova BiH. Bilo je ovo prvo predstavljanje hercegovačkih vina na jednom tako istaknutom i prestižnom mjestu kao što je sjedište Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino u Parizu.
Monografija "Hercegovina zemlja vina" je izuzetno izdavačko i umjetničko-grafičko ostvarenje posvećeno hercegovačkom vinogradarstvu i vinu, ali i Hercegovini i hercegovačkom čovjeku općenito. To je ujedno i prva cjelovita monografija o ovoj temi na našim prostorima.
Hercegovački specijaliteti u Parizu
Nakon povratka u Mostar, urednik i izdavač ove vrijedne monografije, Branimir Martinac, kazao nam je da to s kakvim oduševljenjem su hercegovačka vina dočekana u Parizu najbolje govori i činjenica da su četvorica predstavnika francuskih gospodarskih komora tražila kontakte uz pomoć kojih bi hercegovačka vina došla na francusko tržište. A za hercegovačkim vinima u Francuskoj očigledno vlada veliko zanimanje.
Toj nezaboravnoj večeri hercegovačkih vina i Hercegovine u srcu Pariza nazočio je veći broj predstavnika medija, diplomatskog zbora akreditiranog u francuskom glavnom gradu, poslovnog svijeta, strukovnih udruga i turističkih organizacija te svjetski poznatih stručnjaka i ljubitelja vina. Svi sudionici u predstavljanju nisu štedjeli riječi pohvale za ovaj izuzetan izdavački pothvat i uspjeh autora Martinca sa suradnicima i izdavača Galerije Martino Mostar te je monografija i službeno nominirana za nagradu za najbolju knjigu o vinu koju svake druge godine dodjeljuje OIV.
Na početku predstavljanja nazočne su pozdravili Federico Castellucci, generalni direktor OIV-a, i Nina Sajić, veleposlanica BiH u Francuskoj. O monografiji je nadahnuto govorio prof. dr. sc. Željko Šuman sa Sveučilišta u Mostaru.
Autor i urednik Branimir Martinac toplim se riječima zahvalio domaćinima i organizatorima kao i svima onima koji su pridonijeli da ova jedinstvena i vrijedna publikacija ugledna svjetlo dana i bude predstavljena u Parizu široj međunarodnoj javnosti.
Predstavljanje je upotpunjeno nastupom mostarske ženske klape Drača i kušanjem odabranih vrhunskih hercegovačkih vina i sireva.
Neviđeni dokumenti
Dvojezična monografija na oko 560 stranica obogaćenih s nekoliko stotina fotografija i dosad neviđenih dokumenata donosi opsežan i originalan prikaz tisućljetne tradicije uzgoja vinove loze i vinarstva u Hercegovini. Priređivač je oko ovoga ambicioznog projekta uspio okupiti vrsne autore tekstova te brojne druge suradnike bez kojih bi uspješan završetak takvog pothvata bio nemoguć.
Tekstovi uvršteni u monografiju obuhvaćaju zaista širok raspon vinogradarskih i vinarskih tema. Monografija počinje s povijesnim prikazom vinogradarstva u Hercegovini, nastavlja se s povijesnim osvrtom na vinogradarstvo u mostarskoj kotlini promatrano s ekološkog aspekta sve do prikaza vinogradarskog katastra i najnovijeg stanja vinogradarstva u Hercegovini. U monografiji su predstavljene i sve vinarije u Hercegovini, počevši od onih najstarijih vinskih podruma iz vremena Austro-Ugarske, preko onih izgrađenih u Jugoslaviji, do najnovijih osnovanih tijekom zadnjih petnaest-dvadeset godina.
Šuman je u Parizu podsjetio na slavnu tradiciju hercegovačkog vinarstva. Pažljivo iščitavajući brojne faksimile originalnih dokumenata prikupljenih po arhivima i privatnim zbirkama, zahvaljujući monografiji doznajemo da su ti za svoje vrijeme vrhunski obrazovani, vrijedni i sposobni vinari još prije više od sto godina bili u Europi, a u njihovim vinima su uživale brojne europske okrunjene glave. O tome svjedoče brojne kolajne i nagrade s najznačajnijih međunarodnih izložaba s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća. Neki od njih su bili i kraljevski dvorski liferanti (dobavljači).
Vrijeme pred nama trebalo bi biti put kojim ćemo vratiti staru slavu hercegovačkog vina, za koje u Europi zanimanje itekako vlada!