Čović dobiva tri ministarstva, Ljubić gotovo ništa?

SDP i HDZ BiH su na korak od konačnog dogovora o formiranju vlasti u Federaciji BiH, no kako sada stvari stoje, problem bi mogao nastati zbog činjenice da je "hrvatskih" pozicija premalo, a kandidata, pogotovo zbog novopečenog partnera Dragana Čovića - HDZ-a 1990., i previše.

Naime, iz izvora bliskih SDP-u doznajemo kako je ova stranka spremna u dogovoru s HDZ-om BiH prepustiti njima 3 od ukupno 5 hrvatskih ministarskih pozicija u novoj federalnoj Vladi, čime bi najsnažnija hrvatska stranka praktički dobila isti broj ministarskih mjesta kao i u prethodnoj Vladi.

No, zbog činjenice da SDP ima potpisanu platformu o formiranju vlast s HSP-om BiH i Narodnom strankom Radom za boljitak, nemoguće je očekivati da će ostale dvije ministarske pozicije prepustiti nekome drugom osim ovim dvjema strankama. Jasno je kako je sada ključno pitanje što je s HDZ-om 1990., strankom koja je do izbora bila u koaliciji s HSP-om BiH, i kojoj se otvoreno u više navrata nudilo partnerstvo sa SDP-om, pravašima i "Boljitkom". U sadašnjoj konstelaciji odnosa, vrlo je malo vjerojatno da će Čović napustiti "devedesetku", ali će zato HDZ 1990., zbog činjenice da je ostalo premalo praznih pozicija, ostati prilično zakinut, odnosno teško da može računati na ministarsku fotelju na federalnoj razini.

Ambicije

Mrvice koje bi mogao pokupiti Božo Ljubić možda će zadovoljiti osnovnu namjeru ove stranke da bude dio vlasti, odnosno da se i dalje može smatrati jednim od legitimnih predstavnika Hrvata, ali će zato stanje na terenu, odnosno ambicije pojedinih kadrova "devedesetke", ostati nezadovoljene.
To je i cijena činjenice da je hrvatskih predstavnika u vlasti jednostavno previše, ali i lošeg izbornog rezultata HDZ-a 1990., koju sada jedino spašava priklanjanje uz HDZ BiH, bez kojeg se, treba priznati, ne može praviti vlast.

No, korist od sporazuma dvaju HDZ-ova mnogo je veća za Dragana Čovića. HDZ BiH je potpisujući sporazum s HDZ-om 1990., koji se u startu definirao kao način zaštite opstojnosti Hrvata, a pretvorio u praktično postizborno koaliranje, sebi osigurao ulazak u vlast, odnosno uspio se pojaviti kao jak i nezaobilazan partner u formiranju vlasti. Stanje bi bilo potpuno drukčije da je, primjerice, HDZ 1990. zajedno s HSP-om i "Boljitkom" u startu postigao dogovor sa SDP-om i SDA, o čemu se u više navrata i pisalo. No nije, nego se priklonio HDZ-u BiH, koji se sada nametnuo kao čimbenik bez kojeg se ne može razmišljati o daljnjem tijeku formiranja vlasti.

Omjeri govore sve

S druge strane u svemu će, čini se, više uspjeha imati HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak. Pravaši, naime, i dalje računaju na mjesto predsjednika Federacije BiH te, u slučaju da se postigne dogovor s HDZ-om BiH, barem još jednu ministarsku poziciju. "Boljitak" također računa na jedno hrvatsko, a moguće i srpsko ministarstvo u Vladi.

No, gdje u svemu HDZ 1990.? Ne treba zaboraviti na nedavne informacije kako su iz ove stranke tražili paritetnu podjelu pozicija s HDZ-om BiH, iako je jasno da je "devedesetka", u usporedbi s HDZ-om, praktički gubitnik.

Pogledajmo brojke. HDZ BiH se može pohvaliti s 112 tisuće glasova za državni Parlament, dok koalicija HDZ 1990.-HSP BiH ima tek oko 49 tisuća. Istodobno, omjer u broju zastupnika u državnom Parlamentu je 3-1 u korist HDZ-a BiH, a u Federaciji 12-3, također u korist Čovićeve stranke. U svemu je zanimljiv pristup kojim se koristi SDA, a kojim pokušava na sve načine pomiriti Čovića i Lagumdžiju.

Ukoliko bi se formiranje vlasti prepustilo SDA, onda bi kriterij za raspodjelu pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH i Federaciji trebao biti odnos političkih snaga u domovima naroda, smatra lider SDA Sulejman Tihić jer, po njemu, uspostavljanje vlasti može biti obavljeno na osnovi odnosa političkih snaga stranaka u klubovima Srba, Bošnjaka i Hrvata.

"S obzirom da problem leži u blokadi Federacije BiH, predložio sam da na osnovi broja izaslanika u Klubu Hrvata u Domu naroda bude izvršena raspodjela pozicija. Dva HDZ-a bi mogla imati dvije trećine ili tri petine, a HSP BiH i "Boljitak" trećinu ili dvije petine i na osnovi toga bi se mogla vršiti raspodjela pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti", rekao je Tihić. No, hoće li na kraju svi biti zadovoljni ovakvim prijedlozima te uspjeti postići dogovor, ostaje za vidjeti.

Izborni sabor?

Zbog lošeg izbornog rezultata HDZ-a 1990. svakako bi trebao razmisliti i o sazivanju novog izbornog sabora. Naime, ova je stranka izgubila u svim županijama u kojima je od 2006. bila u vlasti, a pogotovo im je težak poraz nanio HDZ BiH u Zapadnohercegovačkoj te Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u kojima HDZ BiH ima i po tri puta više mandata od "devedesetke". Nešto je bolja situacija u Hercegbosanskoj županiji gdje je HDZ BiH tek dvostruko jači u broju mandata u Skupštini.