Nema pravednog uređenja BiH bez zadiranja u RS
Unatoč izjavama predsjednika SDA Sulejmana Tihića prema kojima nikada neće pristati na stvaranje trećeg entiteta, izjave dvojice ostalih potpisnika prudskog dogovora, Milorada Dodika i Dragana Čovića, govore kako je načelo federalizacije BiH bilo itekako vruća tema na njihovom posljednjem sastanku, te su oba čelnika potvrdila kako je za njih pitanje ustroja tri federalne jedinice od ključnog značaja, piše današnji Dnevni list.
No, ono što ostaje upitno jest struktura budućih federalnih jedinica, jer je posve jasno da Dodik nikada neće pristati na zadiranje u “granice” svog entiteta, što ostavlja Federaciju BiH kao prostor na kojem će se raditi korekcije unutarnjeg ustroja i na kojoj će se najviše i lomiti koplja.
Iako se radi o početnim stavovima sudionika razgovora, Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ-a BiH, za Dnevni list kaže kako se ne može govoriti o pravednom unutarnjem uređenju u BiH bez zadiranja u granice RS-a, ali upozorava da je Federacija u ovom trenutku veliki problem, što pokazuju i zakoni nametnuti voljom bošnjačke većine, a koji ne mogu financirati zakonske obveze. “Ima li smisla dalje srljati u propast, ili pak napokon povući crtu”, naglasio je on.
“Mi tražimo pravednije rješenje od onog daytonskog. No, u svakom slučaju normalna je Dodikova reakcija kojom želi očuvati RS ovakvu kakva jest. No, trajno rješenje ne može biti na daytonskom načelu”, tvrdi Čavara, a kada je u pitanju Tihićeva izjava u kojoj ne pristaje na neki treći entitet, Čavara kaže da nikada nije bilo niti govora o trećem entitetu, nego o uspostavi četiri regije koje će riješiti prava većine, ali i malobrojnijeg naroda. Naglasio je kako bi regije trebale imati diskontinuitet teritorija, što znači da ne moraju biti teritorijalno uvezane, ali je upozorio da se bez prekompozicije dijela teritorija RS-a ne može govoriti o pravednom rješenju u BiH.
SDA nikad neće pristati na troentitetsko uređenje ili etničku podjelu BiH, rekao je Sulejman Tihić, predsjednik ove stranke. Odbacivši optužbe da je već pristao na ostanak RS-a, Tihić je ponovio da nikad neće pristati na troentitetsko uređenje zemlje ili bilo kakvu etničku podjelu. Ideju o trećem entitetu također je u startu odbacio i predsjednik SBiH-a Haris Silajdžić.
Unatoč zahtjevima Hrvata za izdvajanjem dijelova RS-a u novu federalnu jedinicu, srpski političari su u ovom trenutku jasno dali do znanja da je to neprovedivo, a u SNSD-u ističu kako srž problema u BiH leži zapravo u Federaciji, gdje bi se Hrvati trebali izboriti za svoju federalnu jedinicu. Svako pomjeranje daytonskih unutrašnjih granica, kako entitetskih tako i županijskih vodilo bi predratnom stanju, upozorava glavni tajnikSNSD-a Rajko Vasić te stoga kaže da bi za rješenje hrvatskog pitanja bilo najbolje ujediniti nekih od županija u novu federalnu jedinicu. “Na osnovi unutrašnjih daytonskih granica može se napraviti federalna kompozicija BiH”, pojasnio je Vasić, napomenuvši kako nije bitno da svi Hrvati, ili pak ostali narodi budu u svojoj federalnoj jedinici, koliko je bitan teritorijalno-politički okvir kao jamstvo da neki od naroda neće biti sveden na manjinu. Federalizaciju stoga, tvrdi on, ne treba shvatiti kao prvi korak raspada, nego kao prvi korak dugoročnog opstanka BiH.
Usput je podsjetio kako je hrvatsko pitanje glavni problem u BiH koji je prvi razlog mogućeg raspada ove zemlje, istodobno izrazivši mišljenje da želja za unitarističkom BiH nije rješenje bošnjačkog nacionalnog pitanja, jer bi u tom slučaju podčinili Hrvate i Srbe te se ne bi razvili kao nacija.
Premijer RS-a Milorad Dodik ponovio je, pak, kako predlažu federalno-konfederalno uređenje BiH u kojem će Republika Srpska imati značajan stupanj unutrašnje samostalnosti, te naglašava da će u tome ustrajati.
Kada je u pitanju uloga i opstanak RS-a, predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović bio je još kategoričniji. Naglasivši kako je za rješenje hrvatskog pitanja u BiH stvaranje trećeg entiteta, on je jasno dao do znanja da je nemoguće, nerealno i neprovedivo da taj treći entitet bilo kojim dijelom zadire unutar RS-a. “To je nemoguće i nerealno. Svako može reći da ima pretenzije sve do Bruxellesa, ali to nije realno. Ne znam što o tome govoriti kad je jasno da je to neprovedivo”, istaknuo je on.
