Dodaj komentar

Kriza je od bh. građana stvorila prave umjetnike koji od jednog ručka uspiju napraviti dva, dok je štednju i snalažljivost izdigla na višu razinu. Godine besparice natjerale su brojne potrošače u BiH da se racionalnije ponašaju u kupnji.

Kada nemaju dovoljno novca, mudro troše svaku marku, planiraju svaku kupnju. Osnovne kućne potrepštine kupuju mahom na akcijama, a za nekoliko maraka uštede spremni su ići i na drugi kraj grada.

Štede tako što s ceduljicom odlaze u kupnju, prate akcije, ali i rjeđe odlaze u takozvane veće kupnje, navodili su ranije u udrugama za zaštitu potrošača, ističući da kupci danas kupuju i traže samo ono što je "atraktivno" njihovu džepu.

Kontroliranje kupnje

Potvrdila nam je to i sugovornica koja se, kaže, naučila kontrolirati prilikom kupnje. - Naravno da pratim sve akcije u svim trgovačkim lancima koji su mi u blizini. Nije mi teško obilaziti ih i u njima kupovati po akcijskim cijenama, naravno, ako ušteda nije zanemariva.

Danas, za razliku od prije, uglavnom idem u kupnju s papirićem na kojem točno piše što mi treba, zanemarujući sve ostale proizvode kako ne bih došla u iskušenje. Iz prakse sam izbacila i ishitrenu kupnju proizvoda "možda će trebati" jer ti mi proizvodi uglavnom nikada ne trebaju, a ja sam ih kupovala i bacala novac na njih.

Uz neke od ovih izmjena, mogu vam reći, uspije se uštedjeti -ispričala je. Iz udruga za zaštitu potrošača kažu kako se sve češće kupuju zamjenski proizvodi koji su cijenom pristupačniji jer, kažu, ako se kupi jeftiniji proizvod, ostat će možda novca i za neki drugi. Sve popularnija su i XXL pakiranja nekih proizvoda jer kupci računaju da tako mogu uštedjeti značajan novac. No, važno je, kažu, voditi računa o kupnji kvarljive hrane jer bilo kakva kvarljiva roba ne bi trebala ostati predugo u kuhinji.

Međutim, kako se snalazi običan čovjek nekim svojim trikovima za uštedu tako se snalaze i oni koji zarađuju prodajom tih proizvoda. Akcijskim kampanjama koje traju nekoliko dana mame kupce u svoje centre.

Posljednjih godina primjetna je praksa pakiranja brojnih proizvoda u manjim količinama. Ta manja pakiranja ne prate i niže cijene.

"Istopila" se čokolada

Riječ je o shrinkflaciji, po kojoj za isti iznos novca dobijemo manje. Proizvođači se uglavnom pravdaju da do smanjenja pakiranja dolazi jer taj trend diktira tržište, odnosno kupci koji kupuju češće, a manje.

Usto, potrošači uglavnom obraćaju pozornost na rok trajanja artikla i cijenu. Smanjivanje gramaže počelo je s čokoladom, a sada je, čini se, postalo pravilo za veliki broj proizvoda.

Kupce zbunjuje jer su izgled i ambalaža proizvoda kojemu je smanjena težina ostali jednaki. Tako je čokolada sa standardnih 100 grama smanjena na 80 ili čak 75 grama. Gotove juhe koje su nekada bile za četiri osobe sada su često za dvije ili tri osobe.

Ni pakiranje šećera više se nije zadržalo na kilogramu, nego je palo na oko 900 grama. Ni cijena određenih deterdženata nije se puno mijenjala, a litarska pakiranja spala su na 750 mililitara, upozoravaju iz udruga za zaštitu potrošača. No, iako taj trend postoji već godinama, u udrugama kažu kako kupci nemaju naviku provjeravati deklaracije.

Kupci koji ne obraćaju pozornost na gramažu smanjenje i ne primijete jer nisu smanjene dimenzije da se to primijeti -rekli su savjetujući kupcima da budu na oprezu i da obraćaju pozornost apsolutno na sve, od cijene do gramaže.