U Vrgorac i Metković po ulje, šećer, meso...
Kao što je prije nekoliko godina Bosna i Hercegovina zbog niskih cijena bila shopping oaza za stanovnike Republike Hrvatske, tako su posljednjih dana stanovnici BiH po osnovne životne namirnice počeli odlaziti u susjedne zemlje.
U jesenskom paketu mjera koji je prošloga tjedna na sjednici iznijela Vlada RH nalazi se i ograničavanje cijena prehrambenih proizvoda. Odlukom su ograničene cijene za devet proizvoda i te će cijene vrijediti iduća tri mjeseca. Cijene se za u prosjeku 30 posto snižavaju za ove proizvode: ulje, brašno, šećer te svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso.
Znatna ušteda
Prema odluci Vlade, najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i izvanfakturne popuste iznosi najviše pet posto.
Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri ne smije biti viša od 7,39 kuna (0,98 eura), uz najveću maržu od pet posto. Bijeli kristalni šećer ne smije koštati više od 7,99 kuna (1,06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najviše jedan posto.
Najviša maloprodajna cijena za brašno tipa T-550 glatko - po kilogramu ne smije prelaziti 5,99 kuna (0,80 eura), a za tip T-400 oštro - po kilogramu ne smije biti veća od 6,29 kuna (0,83 eura). Marža trgovaca za oba tipa brašna ograničava se na najviše pet posto.
Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za miješano mljeveno meso 32,99 kuna (4,38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najviše jedan posto. Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, s maržom od najviše pet posto. Srbija je već prošle godine ograničila cijene mlijeka, brašna, ulja, svinjetine... Te cijene ograničene su i dalje. Sve ovo navelo je građane BIH da po osnovne namirnice krenu preko granice.
Nedavno sam bila u Srbiji i na polici pronašla šećer koji, pretvoreno u marke, košta 1,27 KM. Bila sam iznenađena cijenom jer kod nas košta više od dvije marke
- kazala je za Dijana iz Banje Luke. Ona se pritom uvjerila da je u susjednoj državi moguće kupiti još neke prehrambene namirnice po nižim cijenama nego u gradu u kojem živi.
Recimo, ulje košta oko 3,50 marke, a kod nas se po toj cijeni ne može naći nigdje. Tako sam donijela i šećera i ulja i time ostvarila uštedu
- kaže.
U udrugama za zaštitu potrošača kažu da su se uvjerili da su neke prehrambene namirnice kod nas najskuplje.
Mislim da naš narod u pograničnim područjima već kupuje u susjednim zemljama kao što su oni nekada dolazili kod nas. Recimo, ljudi iz Novog Grada, Kozarske Dubice ili Kostajnice odu te za 100 maraka mogu kupiti mnogo više nego u svojim gradovima. Građani se snalaze i moraju se snalaziti kako znaju. Kod nas se još i ne raspravlja o zaustavljanju cijena nekih životnih namirnica, a potrošači plaćaju danak takvoga ponašanja političara
- kaže Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruzi građana DON Prijedor.
Promjene navika
Susjedi i dalje dolaze u kupnju, ali ne prehrambenih namirnica.
Općenito, u susjednim zemljama reagirali su i zaštitili da cijene osnovnih životnih namirnica ne budu na štetu potrošača. Možda se te namirnice neće kupovati u Trebinju, ali mi imamo druge stvari koje su jeftinije nego u Hrvatskoj, kao što je, recimo, odjeća, pa ljudi dolaze
- kaže Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica udruge građana "Oaza" Trebinje.
Spomenimo da su u prvih sedam mjeseci ove godine strani državljani pri napuštanju carinskog prostora BiH ukupno podnijeli 124.021 zahtjev za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 5,453,645.05 konvertibilnih maraka na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 37,533,910.04 KM.
