Život se sveo na potragu za što jeftinijim namirnicama
Pecivo pola marke, teletina skoro 30, gorivo se približava psihološkoj granici od 3 KM. Ne trebamo čekati ekonomsku krizu izazvanu problemima u Ukrajini, mi živimo svoju i to već 30 godina, jasni su građani.
Sukob Rusije i Ukrajine doveo je već prvog dana ratnih djelovanja do poremećaja na svjetskom tržištu jer su dodatno skočile cijene plina, nafte, pšenice i kukuruza, a sve će se na kraju odraziti i na naše tržište.
Prvo se gleda cijena
Rusija i Ukrajina su najveće žitnice Europe. Već je obustavljen izvoz žitarica iz pojedinih luka. To će neizbježno dovesti do poremećaja na tržištu. Osim toga, raste i cijena plina i nafte. Opskrba plinom najvećem dijelu Europe dolazi iz Rusije, tako da je neizbježno i poskupljenje umjetnih gnojiva u čijoj proizvodnji udio ima plin. To znači da ako raste cijena plina, dodatno će poskupjeti i umjetno gnojivo, a na kraju i poljoprivredni proizvodi kod nas. Dakle, već ćemo imati skuplju sjetvu. Oni koji koriste gnojivo u svojoj proizvodnji ne mogu ne ukalkulirati sve to u krajnju cijenu. Uz sve ovo, mi ćemo biti izloženi porastu cijena koji dolazi izvana. Ovo će biti ogroman udar na životni standard stanovništva jer živimo u zemlji gdje potrošačka košarica premašuje prosječnu plaću, a i ovisni smo o uvoznoj hrani.
Građani su i prije ove krize jedva preživljavali, tako da ova nova samo stavlja sol na ranu.
Prije nisam gledala koliko što košta, samo sam stavljala u kolica, a sada prvo gledam cijene. Neke stvari su toliko poskupjele da si ih jednostavno ne mogu priuštiti. Nekad su samo umirovljenici pratili akcije, kataloge i reklame da bi priskrbili jeftiniju hranu, sad to radimo svi. Prije par mjeseci nisam obraćala pozornost na akcije koje imaju umirovljenici, no, sada i to pratim. Otac mi je umirovljenik pa uz odrezak od mirovine kupim namirnice i sebi i njima
, kaže nam jedna čitateljica.
Da standard građana sve više pada, najočitije je zaposlenima u trgovini. Kažu da je kupaca manje, a oni što kupuju traže jeftinije proizvode i kupuju manje nego što je to ranije bilo.
Osjeti se kriza i to svakim danom sve više. Obično se kupuju najosnovnije životne namirnice i to više artikli kojima je niža cijena. S higijenom je slično, manje se prodaje i veća je potražnja za jeftinijim artiklima. Znaju naši ljudi što je dobro i kvalitetno, ali kakva im korist kad si ne mogu to priuštiti. Najtužniji su prizori umirovljenika, uzmu par artikala i tužno gledaju ostalo. Nerijetko s blagajne vraćaju artikle jer nemaju dovoljno novca za platiti. Život im se sveo na potragu za što jeftinijim namirnicama. Za dvije-tri stvari obiđu isto toliko trgovina da bi kupili svaki artikl na akciji. Vjerujte da je sve ovo pretužno
, kaže trgovkinja.
Umirovljenici, a sve više i ostali kupuju voće, povrće, meso na komad ili na grame.
Ne mogu uvijek kupiti meso, kao što se kaže, meso jednom u godini dana pojedem. Najviše kupujem sir, neko povrće, mrkvu, bundevu, ciklu, to najviše jedem. Nekad kupim jedan limun ili naranču
, kaže umirovljenik.
Meso luksuz
Piletina je bila prvi izbor za građane BiH kada je u pitanju meso, ne radi toga što je bijelo meso zdravije, nego što je najjeftinija. Međutim, ni ona više nije jeftina, poskupila je čak za 50% pa je i ona za neke postala luksuz. Prema tvrdnjama trgovaca u prodajnim centrima, građani uzmu po 20 dkg piletine ili mljevenog mesa i to im je količina koju mogu priuštiti za tjedan dana ili čak i više. Kažu da na odjeljak s teletinom samo radoznali prolaznici sjetno bace pogled. Posebno se zaobilazi teleći but, iako djeca vole šnicle, kako navode. Cijena od 26 čak i do 30 KM previsoka je i za one sa stabilnim prihodima.
Cijene namirnica iz dana u dan sve su veće, plaće i mirovine iste, građani se snalaze kako umiju i znaju. Nekad se, kažu, kupovalo kilogramima, a sada na komad.
Prije sam uzimao nekad pola kilograma, a nekad kilogram mesa. Sad ne mogu uzeti ni 20 dkg
, kaže jedan od ogorčenih kupaca.
Kako god, građanima, odnosno potrošačima ništa ne ide u prilog, iako su, kako tvrde nadležni, za poskupljenja u cijelom svijetu i kod nas glavni krivci nerazmjerni odnosi ponude i potražnje, kao i pandemija koronavirusa, a sad i rat u Ukrajini. Na našu dugogodišnju krizu sad su na leđa bh. građana pale i dvije svjetske krize.
Sve je poskupjelo, ne samo hrana. Tko preživi, pričat će
, mišljenje je većine građana BiH.
