Dodaj komentar

Odnos franjevaca i dijecezanskog klera uređen je Decizijom Svete Stolice iz 1899. prema prijedlogu franjevaca i biskupa franjevca fra Paškala Buconjića. Po ovome bi vjernici imali pripadati 50% franjevačkim župama, a 50% dijecezanskim. Kako "petrovaca" tada nije bilo (kao danas), 1923. su njihove župe prepuštene franjevcima, do drukčije odluke Svete Stolice. Biskup Čule, 1948. osuđen na 11,6 godina zatvora, a izdržao 8,5 godina. Nakon zatvora dijecezanski kler je brojniji. Godine 1968. Sveta je Stolica naredila franjevcima da "petrovcima" prepuste 5 župa, ali su oni predali jedva dvije.

1975. je nakon pregovora od više godina izdan Dekret Svete Stolice o podjeli župa, ali franjevci su Dekret javno i kolektivno odbacili, iako u mostarskoj biskupiji imaju više od 80% vjernika u župama koje oni administriraju. 1976. godine, zbog neposluha, skinuta je uprava Provincije skupa s provincijalom Šilićem pa je tako, provincija izgubila svoju samostalnost i njom upravlja General preko struktura "ad instar".
Franjevci 1979. za kaznu nisu smjeli ići na generalni kapitul na biranje Generala. Prva točka u prvom pismu novog Generala franjevačkoj braći bila je: uspostava posluha i suradnje s Biskupom u Hercegovini.
Neposluh i dalje traje, a "Gospa" od početka brani neposlušne franjevce i Vicka piše u svom Dnevniku ukazanja da je "Gospa rekla da je za sve nerede u Hercegovini kriv Biskup. To se opetuje puno puta. Franjevci su podijeljeni…