Dodaj komentar

Na biralištima u Bosni i Hercegovini za drugi krug predsjedničkih izbora Republike Hrvatske na birališta izašlo 35 547 birača.

Prema prijevremenim izbornim rezultatima, koje je DIP objavio u 21 sat, Hrvati u BiH u velikom broju su podržali Kolindu Grabar Kitarović.

U Bosni Hercegovini su do 21 sat obrađena sva 44 biračka mjesta.

Prema objavljenim podacima DIP-a, Kolinda Grabar Kitarović osvojila je u BiH 32.467 glasova, dok je Zoran Milanović dobio 2.701 glas.

Neviđene gužve na biralištima u Mostaru

Hrvatski birači u Mostaru odmah već u 7 sedam sati, čim su otvorena birališta, izašli su u velikom broju na glasanje za predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske.

U Mostar je pristiglo stotinu birača i prije 7 sati kako bi dočekali otvaranje biračkog mjesta, stvorene su velike gužve. I kasnije, satima nakon početka glasanja, gužve u Mostaru cijeli dan nisu prestale, čak su i rasle. Kako nam kaže veći broj glasača, gužva je bila puno veća u odnosu na prvi krug glasanja.

Birališta u Mostaru su bila prepuna i u popodnevnim satima. Na biračkim mjestima u Mostaru, kojih je ukupno 19, birača je bilo više nego u prvom krugu izbora za hrvatskog predsjednika, no glasovanje je proteklo normalno, potvrdio je u nedjelju član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini od 7 do 19 sati mogli su glasovati na ukupno 44 biračka mjesta.

Najviše biračkih mjesta je bilo u Mostaru - 19, zatim u Vitezu gdje je 10 birališta, dok je u Sarajevu 6, a četiri su u Livnu, te tri u Tuzli i dva u Banjoj Luci.

Zoran Milanović pobijedio za 104.901 glasova

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić smatra kako se Hrvatska odlučila na zaokret i izabrala Zorana Milanovića i kaže kako to nije rezultat činjenice da se zemlja zacrvenjela, nego kao rezultat otpora prema vladajućem HDZ-u značajnog dijela hrvatske javnosti, ali i rezultat unutarnjih slabosti i podjela u vladajućem HDZ-u te na desnici, kao i gafovima obilježenoj završnici kampanje Kolinda Grabar-Kitarović.

Broj glasova koje je u BiH dobila Kolinda Grabar-Kitarović je posve očekivan jer je ovdašnji HDZ mobilizirao svoje birače, no to se pokazalo nedovoljnim za promjenu odluke birača u Hrvatskoj. Kada je riječ o Milanovićevom odnosu prema Bosni i Hercegovini, iskreno ne očekujem bitnije promjene. Za sve važnije političke opcije u Hrvatskoj, osim tek pojedinih političkih marginalaca, BiH se posmatra kao strateški važna zemlja zbog historijskih i privrednih odnosa, ali i zbog činjenice da su Hrvati u BiH konstitutivan narod. Milanovićev dolazak u Mostar 2014. kada su nasilnici spalili sedam institucija, njegovo zatvaranje arhiva HVO-a u Zagrebu zbog zloupotrebe prilikom podizanja optužnica za pripadnike HVO-a, ali i otvoreno protivljenje izboru Željka Komšića jasno ga postavlja na istu udaljenost prema politikama u Sarajevu koje nastoje majorizirati Hrvate u BiH. Upravo zbog činjenice što dolazi iz ljevice, Milanović će moći još otvorenije govoriti o BiH, ali i položaju Hrvata, istakao je u svojoj analizi Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista.