Dodaj komentar

Domaćim povrtlarima tek slijede izazovi

ljubuski.info

Poslovanje čapljinske tvrtke Adria Hishtil, najvećeg proizvođača i izvoznika sadnog materijala povrća u Bosni i Hercegovini, ujedno je i putokaz o kretanju u toj oblasti. Naime, na osnovi narudžbi može se prilično pouzdano procijeniti situacija u ljetnoj sezoni.

Što je očekivati ovoga ljeta, odnosno što su kupci iz ukupno petnaestak zemalja šire regije preferirali pobliže nam je objasnio agronom Ivica Borovac, komercijalist tvrtke čiji su pogodni smješteni u Gabeli.

Lokalno tržište

Sezona je počela dosta rano, već početkom mjeseca listopada za kupce hidroponije, odnosno za profesionalne uzgajivače rajčice, paprike i krastavca u grijanim prostorima i nastavila se dan po dan. Brzo nam je došlo proljeće, a pred vratima je i ljeto. Tako, ako pričamo o lokalnom tržištu koje je nama najbliže i osjećamo sve njegove dobre i loše strane svakodnevno, ove godine situacija je nešto promijenjena u odnosu na prethodne. U prvome redu, ljudi su išli na verziju salata i kupusnjača da pokušaju izvući neki novac tijekom zime. Dobrim dijelom to se i ostvarilo, dijelom i nije čemu je kumovala mekanija zima, toplija od prosjeka. S druge strane, broj narudžbi kada su u pitanju rajčica i paprika bio je smanjen. To i ne čudi s obzirom na ranije godine, uvoz i dosta niske cijene u razdoblju kada dospijevaju naše prve berbe, pa su ljudi primorani tražiti nova rješenja. Ta nova rješenja bili su rane dinje i njihova sadnja u plastenike pa i nešto ranih paprika roga za uporabu usred ljeta, primjerice, za roštilje - kaže inženjer Borovac.

Kako diktira tržište tako su i hibridi mijenjali svoj tijek, u rajčicama imamo malo više pink sorti od uobičajenoga. Sarajevo, Tuzla i Banja Luka, kao glavni otkupljivači, diktirali su taj tempo tako da su ljudi, poučeni prošlogodišnjim iskustvom gdje je pink imao bolju cijenu neko crvena rajčica, išli u tom smjeru. Koliko je to ispravno pokazat će ljeto, prodaja i cijene. Neki smjerovi definitivno su izmijenjeni, a ljeto je to koje će pokazati koliko su bili u pravu - ističe Borovac.

Takvo je stanje kada je u pitanju domaće tržište. No, pitamo Borovca što je sadila Europa? Naime, prošle su se godine svi uplašili kad je kazano da je u Albaniji posađeno 30 milijuna rajčica.
Ne bih plašio ljude, ali Albanija se ponavlja i dalje raste, premda i oni imaju ekonomskih problema, a ove godine i zima je bila hladnija i s više oborina tako da je pojava biljnih bolesti i štetnika u ranoj fazi prouzročila poteškoće. Pojačano su ove godine išli u sadnju lubenica. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, išli su na verziju da je bolje ubrati lubenicu uz koju ne moraš biti svaki dan pa puno tona po nekoj nižoj cijeni može donijeti zaradu, nego rajčicu i papriku koje zahtijevaju svakodnevnu brigu uz puno fizičkog posla. Deficit radnika je svugdje tako da u korelaciji odnosa snage, cijene, kvalitete i kvantitete, vidimo značajan pomak u proizvodnju lubenice i dinje na tim tržištima.

Inženjer Borovac posebice ističe kako hidriponska proizvodnja (uzgoj biljaka u vodenim otopinama bez tla) rajčica raste što zasad ne utječe mnogo na domaću proizvodnju, međutim, u perspektivi može biti pogubna.

Razdoblje izazova

To je jedan sektor koji će prije ili kasnije potpuno srušiti malu plasteničku negrijanu proizvodnju jer hidroponija godišnje raste, primjerice, na razini Hrvatske 50 hektara, a u Mađarskoj i do 100 hektara. To bi značilo da se kod nas godišnje napravi 400 do 500 duluma novih plastenika što je, naravno, nemoguće. Hidroponski dio već je u dobroj mjeru preuzeo kompletnu godišnju opskrbu rajčice i preuzimat će sve više jer “hidroponci” idu u sadnju u prosincu i siječnju, a već u travnju i svibnju su u punim berbama, tako da sve manji dio tržišta ostaje ljudima koji se bave proizvodnjom rajčice.

Inženjer Borovac ističe kako je paprika još uvijek svijetla točka jer je profesionalnim proizvođačima preskupo grijati plastenike za premalo kilograma tako da još uvijek ostaje prostora za konvencionalnu proizvodnju.

Ukratko, pred onemoćalim domaćim povrtlarima još je teže razdoblje izazova.

Dušan Musa | Večernji list
Upozorenje

Kada komentirate - nastojte se držati teme, suzdržite se od korištenja uvredljivih izraza - sve se može napisati i na pristojan način. Ukoliko se ne slažete sa stavovima drugih komentatora, vrijeđanje na osobnoj razini nije rješenje - pokušajte argumentirano iznijeti svoj stav.

Komunikacija pri Internetu ima svoja pravila, stoga - svi uvredljivi i zlonamjerni, kao i komentari koji budu unešeni korištenjem velikih slova će biti uklonjeni. Uredništvo se ograđuje od svih neprimjerenih komentara, koje u pravilu uklanjamo, ali ako to propustimo, možete uklanjanje zatražiti putem Kontakt obrasca. Obavezno kopirajte vrijeme objave komentara, kako bi ga mogli razaznati. Također, pobrinite se da nam dostavite valjanu adresu e-pošte, na koju vas možemo kontaktirati. Ista će ostati tajna.

Budući da komentare provjerava automatski program, to je moguće da isti, istina rijetko, ne budu odmah objavljeni. U ovom slučaju vas molimo za razumijevanje i strpljenje, budući da će vaš komentar biti objavljen naknadno - Ne unosite isti komentar više puta - svi takvi će biti uklonjeni!.

Ukoliko ne unesete ime, biti ćete potpisani kao "Gost". Svoje korisničko ime možete zaštititi od zloporaba i lažnog predstavljanja ukoliko se registrirate.

Vodite računa o tome kako, iako ste anonimni, svojim komentarom predstavljate i sebe i Ljubuški, u cjelini.

Svi neprimjereni komentari će biti uklonjeni!

3
4
2
4

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari