Polovina građana BiH na proračunu
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Ali, pravi fenomen je postala po pitanju administracije, sektora javnih usluga i javne uprave. Zemlja ima manje od 3.500.000 stanovnika. Žitelj glavnog grada, pored mjesne zajednice koja je dio sustava, ali ne i političko-teritorijalna jedinica za organizaciju lokalne (samo)uprave 'izdržava' pet razina vlasti. Počinje se od općine, iznad koje su grad, pa županija. Zatim entitet i na kraju država BiH. Na svim nabrojanim nivoima su zaposleni ljudi u administraciji koje treba platiti.
Od proglašenja mira u ratom razrušenoj i gospodarski osakaćenoj zemlji je prevelik izazov sabrati zaposlene i pogotovo njihove troškove. U većini zemalja svijeta je dovoljno uputiti zahtjeve za dostavljanjem informacija na nekoliko adresa ili proanalizirati budžete institucija kao javne dokumente.
U bosanskohercegovačkom labirintu institucija i ingerencija je iluzorno očekivati dobivanje preciznog rezultata i poslije višemjesečnog istraživanja. Naglo se povećava opasnost da će se od početka istraživanja izmijeniti proračuni zbog rebalansa, zbog dobivanja donacije ili pozajmice. Ili pak sve češćih kredita i emisije trezorskih zapisa i obveznica.
Brojke same za sebe ne znače ništa, ako se ne stave u određeni kontekst. Tako 212.000 političara i zaposlenih u javnoj upravi godišnje, samo za svoja primanja, potroše 3,31 milijardi KM. To je skoro ravno onome što u BiH godišnje doznakama i osobno pošalje brojna dijaspora.
Prema podacima Središnje banke Bosne i Hercegovine ukupni tekući transferi (osobni i ostali transferi) iz inozemstva za 2016. godinu iznosili su 3.578 milijardi KM. Agencija za statistiku BiH je prezentirala podatak da je vanjsko-trgovinski deficit zemlje u 2016.godini iznosio 6.742 milijardi KM, a da je bruto domaći proizvod po stanovniku 8.107 KM.
Dodajmo da je u BiH oko 820.000 umirovljenika, više od 200.000 korisnika naknade za ratne vojne invalide i članove obitelji poginulih i nestalih boraca, 487.000 nezaposlenih koji imaju osiguranu zdravstvenu zaštitu, te znatnijim oscilacijama podložni broj korisnika socijalne pomoći po raznim osnovama (nezaposlenost, siromaštvo, porodiljske naknade, mnogočlane obitelji, naknade za stupanje u brak...)
Kada se podvuče konačna crta, dođemo do brojke od 1.832.000 ljudi koji žive od proračuna. Dodamo li i brojku ljudi koji ne žive od proračuna, nego od javnih novaca kao što su javna poduzeća i već spomenute agencije, dolazimo do saznanja da svaki drugi stanovnik Bosne i Hercegovine živi od proračuna, javnih fondova i javnih sredstava.
