Dodaj komentar

Službena potvrda ministra pravosuđa Republike Hrvatske kako se u Republici Srbiji vodi istraga za ratne zločine nad 43 hrvatska državljanina i pripadnika Hrvatske vojske unijela je veliki nemir ne samo među braniteljsku populaciju te zemlje, već i među pripadnike HVO-a u Bosni i Hercegovini.

Generalski zbor na nogama zbog istraga iz Srbije

Naime, Srbija istrage o počinjenim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, vrši temeljem svog zakona o nadležnosti za sve ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i Hrvatske ali i BiH, a to je bila i glavna tema nedavnog sastanka Generalskog zbora u Zagrebu.

U Zboru drže da Hrvatska nije smjela dopustiti Srbiji istrage i procesuiranje hrvatskih branitelja jer se radi o zemlji koja je počinila agresiju. No, treba se osvrnuti i na stav Vijeća Europe da ovakva jurisdikcija nije ništa novo ni u zemljama EU-a te da to nije razlog za blokadu europskog puta Srbije.

Podsjećamo, upravo je ovaj zakon bio razlogom blokade Hrvatske u otvaranju 23. poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u Europskoj uniji, koja je nedavno od hrvatske strane otklonjena.

Potvrđena lista o 43 imena protiv kojih se vrši istraga, a koji bi se vrlo lako mogli naći i na srbijanskim, pa tako i INTERPOL-ovim tjeralicama, proslijeđena je Hrvatskoj iz Srbije i još uvijek se čuva u najvećoj tajnosti. No, kako se doznaje iz izvora iz Ministarstva branitelja susjedne Hrvatske, svih 43 osobe su pojedinačno obaviještene da su predmet istrage te su upozoreni da, radi predostrožnosti, ne napuštaju Republiku Hrvatsku.

Također, dok su pojedini portali u Hrvatskoj već objavljivali nepotvrđen popis o 341 branitelja koje Srbija navodno traži zbog umiješanosti u ratne zločine, sa srbijanske strane pristigao je odgovor kako iste nisu točne.

Jedini koji je i osobno potvrdio da je protiv njega Srbija podigla interpolovu tjeralicu zbog sumnji za 'poticanje genocida u istočnoj Hrvatskoj' je bivši savjetnik hrvatske predsjednice i visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a, Vladimir Šeks.

Srbija istražuje i zločine u BiH

Međutim, dok izvori iz Hrvatske tvrde da se na potvrđenom popisu o 43 osumnjičena ne nalaze pripadnici HVO-a, podatci iz Tužiteljstva Republike Srbije, pokazuju da osumnjičeni pripadnici HVO-a ali i Armije BiH ne mogu "mirno spavati".

Naime, Tužiteljstvo Srbije upravo istražuje ulogu u ratnim zločinima u Hrvatskoj i BiH ukupno 74 osobe i to u 14 predmeta. Istrage bi vrlo lako mogle rezultirati podizanjem optužnica i tjeralica nad bh. državljanima. Prisjetimo se tjeralica i uhićenja u slučaju Nasera Orića, Ilije Jurišića, generala Jovana Divjaka, kao i bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, a zanimljivo je da je u Srbiji aktualna i tjeralica protiv Božidara Vučurevića, ratnog gradonačelnika Trebinja zbog granatiranja Dubrovnika.

Do sada, Srbija je za ratne zločine optužila ukupno 188 osoba, nekadašnjih pripadnika HV-a, HVO-a, Armije BiH, ali i Vojske RS-a i JNA. Oni se terete za ubojstva 5.609 osoba. No, koliko god se vlade sve tri države populistički javno odricale bilo kakve suradnje na ovom polju, činjenica je da i Hrvatska i BiH i Srbija imaju potpisane ugovore o suradnji u procesuiranju ratnih zločina. Naime, nije zanemariv podatak o visokom broju razmijenjenih informacija i dokaza u predmetima: Hrvatska je ustupila čak 175, BiH 61, Crna Gora 14, a Eulex/Unmik 107.

Nadležnost riješiti bilateralno. A BiH?

Europska komisija smatra da srpski zakon o nadležnosti za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je Hrvatska smatrala spornim, ne krši suverenitet Hrvatske i Slovenije, niti se miješa u unutarnja pitanja ovih dviju zemalja te da bi otvorena pitanja ove države morale riješiti međusobno.