Dodaj komentar

Nakon što je izjavom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o spajanju županija u Federaciji postalo jasno kako i bošnjačka politička scena shvaća kako prvo treba riješiti problem u Federaciji, došlo je do lavine različitih reakcija, ali i neslužbenih protuprijedloga s hrvatske strane.

Međutim, sve je izvjesnije kako je Izetbegović idejom o spajanju primjerice SBŽ-a i HNŽ-a želio u startu onemogućiti predstavnike hrvatskih stranaka da rade u smjeru stvaranja federalne jedinice s hrvatskom većinom. Naime, u mega-županiji koja bi obuhvaćala HNŽ i SBŽ-a Bošnjaci bi možda imali brojčanu prednost nad Hrvatima, a u drugom slučaju došlo bi do potpunog izjednačavanja političkih pozicija. Drugim riječima, ovakav model bi u konačnici doveo do ustroja Vlade s istim brojem uvjetno rečeno hrvatskih i bošnjačkih ministarstava. U gorem pak scenariju, Bošnjaci bi imali nešto veći broj pozicija. Tada bi predstavnici hrvatskog naroda ostali na dvije većinske županije-ZHŽ i HBŽ, pri čemu je teško za očekivati kako će SDA pristati da se tim županijama kroz princip diskontinuiteta pridruži Posavska županija. Ona bi se prema scenarijima u SDA-u utopila u susjednu Tuzlansku.

Neodgovorena pitanja

U hrvatskim strankama, a napose HDZ-u BiH već se odavno razrađuju modeli pojednostavljenja ustavne strukture Federacije pri čemu je jedno od ključnih pitanja bilo kako riješiti poziciju središnje Bosne, ali i Posavine. Ukoliko bi zaživio neslužbeni prijedlog prema kojem HNŽ, ZHŽ, HBŽ i Posavska županija postaju jedna vele-županija s diskontinuitetom teritorija to povećava rizik da će Bošnjaci tražiti utapanje SBŽ-a u Zeničko-dobojsku i Sarajevsku županiju. Nacionalno osjetljiv prostor središnje Bosne time bi zasigurno bio na udaru, tako još uvijek nema definitivnog odgovora na pitanje treba li HNŽ s minimalnom hrvatskom prednošću spojiti sa SBŽ-om (u kojem je stanovita brojčana prednost Bošnjaka), ili pak tražiti sa SBŽ sama po sebi ostane jedna županija s posebnim režimom.

Paritet i ravnoteža

Prije izvjesnog vremena objavljen je neformalni prijedlog koji se razmatrao na strankama HNS-a, međutim, on nikada nije zaživio u obliku službenog dokumenta. Prema njemu, diskontinuitet teritorija pojedinih vele-županija bio bi način na koji bi se etnički kriterij u dobroj mjeri osigurao, ali isto tako i onemogućilo odvajanje pojedinih županija.
Razmišljanja su tada išla u smjeru spajanja ZHŽ-a HBŽ-a i Posavske županije u jednu cjelinu, koja bi u konačnici postala županija, odnosno jedinica s hrvatskom većinom. S druge strane, spajanjem SBŽ-a i HNŽ-a i dodatnom razradom pariteta osigurala bi se ravnoteža hrvatske i bošnjačke političke pozicije u kralježnici Federacije. Ostatak županija s bošnjačkom većinom tada bi se mogao također okupiti u jednu jedinicu.