Barbarić: Podaci o iseljavanju nimalo ohrabrujući, ali niti katastrofični kako neki iznose

Očito je kako je u tijeku snažan val iseljavanja iz Hercegovine u zemlje EU. U tom kontekstu mnogo se odgovornosti prebacuje na pleća lokalne zajednice. No pravo je pitanje zapravo što konkretno lokalna zajednica u okviru mogućnosti može učiniti i čini kako bi zaustavila iseljavanje iz naših sredina, kojem je uz veliku nezaposlenost uvelike uzrok i sveopća klima u državi, velika nezaposlenost, socijalna nesigurnost i ostalo.

Hercegovina nije nimalo imuna na trendove odlaska u EU, gdje se upućuju cijele mlade obitelji. Nekada se govorilo da je "čitav svijet naselila, a sebe ne raselila", no bojazni su da bi se ta izreka mogla izvrnuti naopačke. Lokalne zajednice svjesne su problema, no smatraju da je odgovornost na višim razinama vlasti, a da su njihovi instrumenti zaustavljanja odlaska skučeni.

Očito je kako mladi odlaze

Mostar kao i većina sredina u BiH suočena je s odlaskom mladih. Naravno Mostar je mjesto iz kojeg mladi odlaze, ali i u koji se mladi ljudi doseljavaju jer Mostar je središte Hercegovine s velikim brojem studenata, i kako takav je poželjno mjesto i za boravak. Ovih dana i CIA je objavila izvješće prema kojem je problem nezaposlenosti mladih jako izražen i on iznosi 60 posto. Preduga pauza od završetka školovanja do prvog zaposlenja dovodi do slabljenja samopouzdanja kod mladih ljudi, što utječe na to da mladi napuštaju zemlju u potrazi za nekim boljim životom gdje ih se više cijeni, primjećuje njihov rad, ali i čuje njihov glas, kažu iz ureda mostarskoga gradonačelnika Ljube Bešlića.

Dodaju da je njima kao lokalnoj zajednici ostavljeno vrlo malo prostora da konkretno mogu utjecati sa zakonskim rješenjima na ostanak mladih i izravno otvaranje radnih mjesta, a upravo posljedica nezaposlenosti jest sve više izraženi trend iseljavanja stanovništva - naročito mladih ljudi.

Prema nekim podatcima BiH je od rata do danas BiH napustilo više od 200.000 uglavnom mladih ljudi. Ovakav trend se nastavlja nažalost. A koliko je točno mladih napustilo Mostar nemamo točan broj, ali ako se uzme u obzir popis stanovništva, upis djece u školu, broj nezaposlenih evidentno je da mladi odlaze, ali evidentno je i da odlaze cijele obitelji, što je posebice zabrinjavajuće, navode iz Gradske uprave Mostara.

Premda je dojam da je u zapadnoj Hercegovini živjeti bolje, ni tamošnji gradovi nisu imuni na pitanje iseljavanja.

Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević smatra da je problem odlaska mladih problem cijele države.
Činjenica je da Bosna i Hercegovina nije politički, pravno i društveno uređena država. Samim time, svi problemi koji postoje prelijevaju se i na lokalnu zajednicu. Iako u Širokom Brijegu, gospodarska slika nije loša, trend odlaska mladih postaje i naš problem. Žao nam je svakog čovjeka koji ide trbuhom za kruhom. Kao Gradska uprava želimo stvoriti uvjete koji bi gospodarstvenicima olakšali poslovanje, a samim time došlo bi do otvaranja novih radnih mjesta, istaknuo je on.

Širokobriješki gradonačelnik smatra da problem nezaposlenosti ima više svojih strana, a jedna od njih je i obrazovni sustav.
Kada je riječ o nezaposlenosti mladih, veliki problem je neusklađenost njihovih zanimanja s tržištem rada. Potrebna je uključenost društva u cjelini kako bi napravili sustav i stvorili povoljnu i pozitivnu klimu. Tako bi zadržali naše mlade i školovane ljude, a one što su otišli privukli bi ih da se vrate sa svojim znanjem i iskustvom, istaknuo je on.

Niska cijena rada

Iz Općine Prozor-Rama smatraju da je prava adresa za pitanja o iseljavanju Predsjedništvo BiH, Vijeće Ministara BiH, i tako redom, od najviše no nižih razina vlasti.
Lokalna zajednica teško može poboljšati povjerenje građana u političku stabilnost zemlje, u radno pravnu sigurnost, u sigurnost investicija… Ali, u svojim nadležnostima lokalna zajednica može činiti poboljšanja uvjeta života svojim žiteljima. I to nisu nevažne mjere, sve to može pomoći da ljudi opstaju kod svojih kuća, stajališta je načelnik Prozor-Rame Jozo Ivančević.

Ističu da se o iseljavanju u općini Prozor - Rama ne šuti.
Jer, to je proces koji u ovoj općini, s različitom dinamikom, traje od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a posebno je težak u razdoblju nakon domovinskog rata. Općinsko vijeće je dana 4. 5. 2016. organiziralo posebnu sjednicu na kojoj se raspravljalo o fenomenu iseljavanja i podržale mjere koje se poduzimaju. Za 2018. priprema se i znanstveno - stručni skup koji bi na stručan način obradio sve aspekte ovog fenomena, podsjećaju iz Rame.

Barbarić: Iz Ljubuškog otišlo oko 700 osoba

Ljubuški načelnik Nevenko Barbarić drži da bi trebalo utvrditi stvarne uzroke iseljavanja i statističke podatke - tko ih ima, a da su približno vjerodostojni?
Po meni prvi uzrok iseljavanja jeste niska cijena rada u BiH. Kako zadržati ljude u građevini, ili recimo u ugostiteljstvu kad je cijena rada ili plaća samo koji kilometar dalje, dakle u Hrvatskoj na jadranskoj obali, dva ili tri puta veća?, postavlja pitanje Barbarić.

Po njemu je drugi uzrok nedostatak kvalitetnih radnih mjesta, odnosno izostanak prije svega stvarnih investicija u BiH.
Lokalne zajednice uglavnom nude poželjne uvjete investiranja, ali ne mogu utjecati na sigurnost ulaganja i sve ono što privlači strane investitore (porezna politika), a o čemu odlučuju više razine vlasti. Treći razlog jeste posjedovanje putnih isprava (putovnica RH) i želja prije svega mladih ljudi za bržom zaradom, izazovom dokazivanja i sl. Dakle ne odlaze samo siromašni i ne odlaze samo oni koji nemaju posla u BiH, ističe Barbarić.

Po njegovim riječima iz Ljubuškog je u zadnje tri godine otišlo oko 700 osoba.
Jedan dio trajno u Hrvatsku, ostali prije svega u Njemačku, manji broj u Irsku. Dakle podaci nimalo ohrabrujući, ali niti katastrofični kako neki iznose, kazao je on.

Dodaje da općina malo može utjecati na cijenu rada, koja je po njemu prvi uzrok iseljavanja.
Tu smo ovisni od stanja u cijeloj državi, ali i okruženju. Svakako jedna od mogućnosti jeste intenzivniji rad na predstavljanju potencijala za povlačenje investicija, odnosno činiti sve za svako novo radno mjesto. Tu su i pomoći studentima i porodiljama, veća socijalna osjetljivost i sl., zaključio je.

Da ne odlaze samo siromašni i oni koji su bez posla, s Barbarićem se slaže i stolački načelnik Stjepan Bošković.
Ono što zabrinjava jest da pojedinci napuštaju radna mjesta sa zagarantiranim osobnim dohotkom i idu u zemlje EU-a, tako da je to postao jedan trend bez obzira imali posao ili ne, smatra on.

Ističe da je iseljavanje trend koji je zahvatio ne samo općinu Stolac nego cijelu Bosnu i Hercegovinu pa i Hrvatsku.
U posljednje vrijeme o tome se puno govori i piše, no općina Stolac ovom problemu pristupa sa posebnom pozornošću i prati trendove kretanja svoga stanovništva, ističe Bošković.

Malo prostora

Gradovi i općine direktno na pitanje iseljavanja teško da mogu utjecati, više na stvaranje klime u kojoj bi se probudilo gospodarstvo. Upitani što se konkretno poduzima po pitanju iseljavanja iz Gradske uprave Mostara odgovaraju da je manevarski prostor skučen.
Nama kao lokalnoj zajednici ostavljeno je vrlo malo prostora i instrumenata da možemo djelovati u tom segmentu. Mi ne donosimo zakonska rješenja, kojima bi mogli voditi politiku koja bi doprinijela većem zapošljavanju i ostanku mladih. Jer posao je preduvjet da se može živjeti, kupiti stan, zasnovati obitelj u suprotnom mladi odlaze i traže mjesto gdje će to moći ostvariti. Naravno mi možemo i moramo kreirati ambijent koji će biti pogodan da investicije dođu u Mostar i da se otvaraju radna mjesta i mladi nađu u svemu tome svoje mjesto, kazali su.

Situaciju u Mostaru usložnjava činjenica da grad nema izbora.
Nažalost Grad nema Strategiju za mlade, a to je izravna posljedica nepostojanja Gradskog vijeća ali Gradske uprave u praksi ima sluha za mlade i njihove probleme. Izvršna strana vlasti, kroz Službu za odgoj obrazovanje mlade i sport, te referenticu za mlade, se trudi i maksimalno izlaze u susret i pomažu mladima udruženim kroz organizacije, ali i samim pojedincima, to je ocjena koju su dali iz Vijeća mladih, istaknuli su.

Upitani ima li naznaka nekim novim ulaganjima, pa tako i radnim mjestima u Mostaru odgovaraju da ima projekata u kojima se mladi mogu prepoznati i u kojima mogu sudjelovati, ali moraju pokazati više inicijative.
Jer činjenica je da mi živimo u sustavu koji je "nešto između" i ljudi žive u uvjerenju da će im država ili grad stvoriti radno mjesto. Taj sustav je propao i danas je tu država da kreira politike koje će biti povoljne za dolazak stranih investicija, gdje će kapital biti siguran, gdje postoji dobra povezanost i educirana radna snaga. Nažalost BiH skoro da ne ispunjava ni jedan od uvjeta koji bi bili poticajni za strane investitore jer mi nismo pravna država i gotovo smo polu protektorat, a kapital je najplašljivija životinja i on ide tamo gdje je siguran. Dok se ne riješe politički problemi u BiH, bojim se da još uvijek nema svijetla na kraju tunela. Odnosno ukoliko političke elite i međunarodna zajednica, koja je itekako odgovorna, ne kreiraju političku stabilnost u zemlji, mladi će i dalje odlaziti i BiH, smatra Ljubo Bešlić.

Nova radna mjesta

Međutim, tračka nade ima.
Postoje jako dobre naznake za novim ulaganjima, a jednim dijelom se već realiziraju, tako da konstantno dolazi do stvaranja novih radnih mjesta. Široki Brijeg se nalazi među razvijenijim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Početkom 2017. godine ima oko 7400 uposlenih (najveća zaposlenost do sada) što zorno pokazuje kako je Široki Brijeg ne samo kulturno i športsko središte, nego i gospodarsko središte Županije Zapadnohercegovačke, kažu iz Gradske uprave Široki Brijeg.

Ističu da je nekoliko lokalnih poduzetnika iskazalo zainteresiranost za otvaranjem novih pogona u gospodarskoj zoni Trn. Grad Široki Brijeg je usvojio odluku o smanjenju cijene zemljišta za investitore koji su spremni otvoriti nova radna mjesta u zoni, te dodatne pogodnosti kada se radi o proizvodnim djelatnostima. Cilj je nastaviti izgrađivati zonu, u planu je njezino adekvatno uređenje, a s već pripremljenim projektima apliciraju na pojedina grant i kreditna sredstva.
U gospodarskoj zoni Knešpolje izvršena je parcelizacija zemljišta, a napravljena je osnovna podloga internih prometnica kroz zonu. Ulaganja će se nastaviti, u svim oblicima komunalne infrastrukture. Činjenica koja se odnosi na ovu zonu je njezin potencijal. To potvrđuju lokalni investitori koju su kupili zemljište u zadnjih godinu dana i tako počeli (ili će uskoro) graditi nove objekte, ističe Kraljević.

Nade su da bi se i gospodarstvo u Stocu moglo početi razvijati.
Svjesni smo da ovaj negativni trend možemo zaustaviti samo kroz razvoj gospodarstva, ulaganjem i otvaranjem novih radnih mjesta. Pod tim mislim na Gospodarsku zonu Hodovo sa solarnim elektranama i gospodarskim objektima gdje se svakodnevno stvaraju pozicije za nova radna mjesta. Tu već par godina radi poduzeće MA-COM d.o.o. koje zapošljava 20-ak zaposlenih. Trenutno je u završnoj fazi izgradnja proizvodnog objekta tvrtke Miličević u kojoj će se također otvoriti nova radna mjesta, kaže stolački načelnik.

Dakle sve što se otvara radnih mjesta je u privatnom sektoru iako smo nedavno imali i jedan oblik zapošljavanja na određeno ili kroz ugovor od djelu preko ustanova koje se oslanjaju na općinski proračun. Tu se radilo o radno sposobnim osobama slabijeg imovinskog stanja koji su sezonske poslove uređenja grada/općine obavljali u Komunalnom poduzeću, DVD-u i JU Radimlja, ističe on.

Dodaje da Općina svake godine mladim osobama koje završe fakultet omogućuje kroz volontersko-vježbenički rad, plaćeno radno iskustvo od godine dana kako bi mogli konkurirati na natječajima. U prosjeku je to 30 volontera godišnje.
Spomenut ću još i cestovni pravac M17.3 Mostar - Stolac - Neum kao jedan infrastrukturni projekt koji će našoj općini dati jedan veliki gospodarski zamah. Od ostalih projekata koje trebamo završiti je vodoopskrba Dubravske visoravni i to radimo u suradnji s Općinom Čapljina. Svi ovi projekti su od važnog/velikog u odljeva našeg stanovništva iz razloga nepostojanja posla, kao jedinog garanta ostanka i življenja od svog rada. Činimo sve da kroz naš rad stvorimo povoljnu klimu za buduće ulagače i očekujemo jači poticaj svim našim projektima sa svih razina vlasti, od županije preko Federacije do države, zaključio je.

Ide li nabolje?

U ramskom proračunu ima zahvaljujući naknadama elektroprivrednih poduzeća ima više prostora da se poboljša život onih koji žele ostati u svome rodnom kraju, a planiran je i pozamašan iznos za one koji bi željeli ovdje otvoriti tvrtku. Uz to isplaćuju jednokratnu novčana potporu u visini od 500 maraka za novorođenčad, 250 maraka prvašićima, 300 stipendija.
I izgradnja školskih objekata ima svoju važnost, a mi smo, ne čekajući županiju, izgradili novu zgradu Srednje škole i škole na Ustrami. Obnovljene su i ostale školske zgrade. Gradimo i novu gradsku tržnicu, novu gradsku mrtvačnicu, u novu zgradu za socijalno stanovanje smjestili smo šest obitelji teškog materijalnog stanja, gradimo Dom za stare i nemoćne, pripremamo se za izgradnju hotela 4 zvjezdice na Šćitu za smještaj veslača i gostiju. Ulažemo u arheološka istraživanja kako bismo obogatili turističku ponudu, kažu iz Rame na upit što čine da bi zaustavili odljev naroda.

Ističu da je od kraja 2008. godine do danas u javni sektor (lokalna uprava, sport, kultura, zdravstvo, i sl.) uposleno 110 mladih osoba, a u realni sektor uz potporu općine još oko 220 mladih.

Ljubuški je krenuo u pozivitvnom smjeru - prema Zapadnoj Europi?

Kada je u pitanju Ljubuški načelnik Barbarić kaže da je općina krenula u pozitivnom smjeru.
Već 2014. godine stvari kreću nabolje, ima novih radnih mjesta. Tu su i ulaganja u turizam što konačno daje rezultate. Definitivno naš najveći potencijal jeste poljoprivreda, ali nikako da nam krene iako ima značajnih ulaganja u zemljišta koje smo dobili na koncesijsko korištenje. Dakle ima preinaka, ima najava, potvrdio je Barbarić.

Uz sve što su grado(načelnici) spomenuli valja kazati da se rijeka mladih ljudi u Hercegovini razočarala i nakon pokušaja da opstanak osigura proizvodnjom smilja. Premda je uskoro vrijeme jesenske berbe, još ni proljetno smilje nije naplaćeno. Ista je priča i s malinama i drugim kulturama.

Sve manje je onih koji su spremni na grčevitu borbu da ostanu na svome, a više onih koji kupuju karte za EU. Pred svim razinama vlasti izazov je kako zaustaviti odljev mladih obitelji iz Hercegovine, bez kojih ovdje života nema.