Može li američki narodni heroj Herceg iz Hercegovine u BiH i RH dobiti barem ulicu

Sunarodnjacima hrvatskog iseljenika trebala bi biti čast promovirati Hercegovo herojstvo. Bar jedan brod na Jadranu, bar jedna vojna postrojba u RH, bar jedna škola u Hercegovini, bar jedna ulica u Zagrebu… trebala bi nositi njegovo ime.

Hrvati su među rijetkim narodima koji imaju narodne heroje u Americi. Jedan od njih je i Petar Herceg iz Ljubuškog. Za "iznimnu hrabrost i istaknuto vodstvo" njega je još 1941. predsjednik SAD-a Roosevelt posmrtno odlikovao Medaljom časti američkoga Kongresa. Proglašen je i počasnim građaninom države Utah, a ime je po njemu dobila i jedna dočasnička škola u SAD-u. Prošloga tjedna, na 82. godišnjicu od pogibije, dobio je spomenik u rodnom Ljubuškom.

Petar Herceg bio je nadnarednik na brodu Utah. Japanci su 7. prosinca 1941. torpedirali američku bazu Pearl Harbor na havajskom otoku O'ahu. Posada pogođenog broda panično je bježala prema palubi. Za njom je išao i Herceg koji je oglasio uzbunu. Brod se naginjao. Znao je da bi ga nova eksplozija uništila, a s njegovim bi ostacima potonulo i stotinjak mornara. Vratio se u usijanu kotlovnicu, gasio strojeve te, naposljetku, uspio. Svjesno je žrtvovao vlastiti život kako bi spasio stotine mornara.

Dugo se nije znalo njegovo podrijetlo jer je u Americi uz ime Petar kao prezime upisao obiteljski nadimak Tonić, a Amerikanci su ga nazvali Peter Tomich. Zbog toga njegova Medalja časti nije bila uručena, ali je istaknuta na dočasničkoj akademiji američke mornarice (Tomich Hall). Nakon što su mu pronašli korijene, odlikovanje je dodijeljeno njegovoj obitelji.

Sada, kada se prije dva desetljeća utvrdilo njegovo podrijetlo, hrabri Hrvat zaslužuje puno više počasti. I učenici u školama trebali bi učiti o Hercegovoj hrabrosti. Posebno u kontekstu burnog vremena u kojemu se ona dogodila. Naime, te 1941., kada je Hitler pokorio gotovo cijelu Europu, Amerika još nije bila u ratu. Japan, jedan od vodećih članova Trojnog pakta, želio je osigurati vojnu prevlast na Tihom oceanu. Odlučio je američku silu neutralizirati uništavanjem pacifičkih pomorskih snaga, prije svega, na Havajima.

Ujutro, tog 7. prosinca 1941., u dva naleta više od 300 japanskih zrakoplova napalo je usidrene američke ratne brodove i zrakoplove. Posljedice su bile katastrofalne. Poginulo je više od 3600 osoba. Bio je to jedan od najvećih američkih poraza u povijesti. Napad na Pearl Harbor natjerao je SAD na ulazak u Drugi svjetski rat, a Hrvata, Petra Hercega, učinio besmrtnim.

U Pearl Harboru još stoje ostaci nagnuta Hercegova bojnog broda Utah. Uz njega je postavljeno spomen-obilježje i ploča na kojoj je opisano Tomichevo herojsko djelo. Ronioci su tada u ostatke broda položili urnu s njegovim pepelom jer brod je njemu bio sve, i dom i obitelj.

Sunarodnjacima hrvatskog iseljenika trebala bi biti čast promovirati Hercegovo herojstvo. Bar jedan brod na Jadranu, bar jedna vojna postrojba u RH, bar jedna škola u Hercegovini, bar jedna ulica u Zagrebu… trebala bi nositi njegovo ime. Trebalo bi organizirati znanstvene skupove na kojima bi se izučavala "Hercegova bitka". I američki Hrvati trebaju baštiniti njegovo djelo. Osobito u promoviranju američko-hrvatskog prijateljstva i naglašavanju kako su Hrvati u Drugom svjetskom ratu bili sa saveznicima.

Hvalevrijedno je to što je HRT o njemu snimio dokumentarac "Heroji se ne zaboravljaju". No, životopis dječaka Hercega iz Prologa kraj Ljubuškog, rođenog 1893., koji je kao 20-godišnjak otišao u Ameriku "trbuhom za kruhom", a kao imigrant završio kao američki narodni heroj Tomich, izvrstan je scenarij za igrani film. "Kapetan posljednji napušta brod" - hollywoodska je hrvatsko-američka priča. Uz Medalju časti, Herceg bi za nju dobio i Oscara. Posmrtno za scenarij koji je ispisao životom.