Maslina izvrsno rodila, ulja u njoj gotovo i nema, problem radne snage ...

Ranije nego obično, u Hercegovini je počela berba maslina. Kako je ove godine ranije dozrijevalo povrće, voće, pa i grožđe, to nije nikakvo iznenađenje. Vizualno, masline su uz prometnice više nego dobro rodile. Sezonu prerade maslina otvorila je uljara OPG "Ramljak" Slavka Ramljaka u Tasovčićima kod Čapljine.

Bilo je dosta upita kad ćemo otvoriti, hoćemo li cijeli dan raditi pa masline su počele zreti, opadaju i slično, pa smo sve pripremili i počeli s preradom prvoga dana u listopadu, nepuna dva tjedna prije uobičajenog roka. Zasad nema većih količina, donose ih ljudi koji imaju manje maslina, drugi zovu, raspituju se kad će brati.

Moj im je savjet da pričekaju. Gledajući dosad, masline koje ljudi donose jedre su, čvrste, pune, krupne, jedini problem je što u njima nema ulja. Jednostavno, nema ulja. Randman ulja, odnosno postotak ulja, samo je od 7 do 11 posto. Ranijih godina prva su branja davala od 10 do 12 posto. Čak se i maslinari iz Istre ove godine žale na slabe randmane - kaže nam Ramljak govoreći i što bi tomu mogao biti razlog.

Teško je to objasniti. Grožđe se bralo ranije, voće je prispjelo ranije pa smo mislili da će i maslina, zato su ljudi zvali, međutim, izgleda da će maslina dospjeti kasnije od uobičajenog vremena. Što bi moglo biti razlog, nisam stručnjak da to mogu točno reći, moja pretpostavka je da su razlog klimatske promjene.

Kolovoz je bio vruć, vreo, a to je bilo vrijeme kada maslina stvara ulje, kad je punila plod. Imali su ljudi navodnjavanje kao što i ja imam, ali to očito nije pomagalo jer, kako izgleda, maslina nije radila. Sada su pale silne kiše, maslina se napila vode i, evo, ljudi kad ih donesu, nema ulja. Meni je žao, svakome kažem da još ne bere, da pričeka barem nekoliko dana s vjetrom, bura bi nam dobro došla neka tri-četiri dana, izvukla bi malo tu vlagu iz njih. Jednostavno, u maslinama je puno vode, a malo ulja. Masline nikad bolje nisu izgledale, ali nema ulja.

Kakva je situacija s vašim maslinama?

Kao i obično, ja sam morao prvi brati da sve prođe kroz strojeve, da se svaka cjevčica, svaki dio postrojenja popuni uljem. Za prvu turu ne mogu reći koliko je bacila jer dio ulja ostaje u strojevima, ali drugu sam mogao točno ocijeniti jer je bilo spremno sve, randman nije bio ni devet posto. Međutim, nastavljam brati, ne mogu čekati jer kasnije, kad budu gužve, neću stići svoje obrati. Nastavljam brati ako nađem berače.

Je li i to problem?

Veliki. Tko hoće raditi, negdje radi, tko neće, sjedi u kafiću ili drugdje, sad je na nama snalaziti se kako znamo. Čak se i dobro plati, desetak maraka po satu i topli obrok, dakle kuhana hrana, platimo i prijevoz…

Urod?

Urod je bolji nego lani, možda za nijansu slabiji nego 2022. godine, osim toga, pristižu i nove masline, novi nasadi, posljednjih se godina posadilo puno mladih maslina i svake godine sve ih je više. Potražnja je velika, ne može se proizvesti određenih sorti koliko su tražene. I kod sorti imamo zanimljivih promjena - istarska bjelica slovi kao kasna sorta, a leccino kao rana, najranija sorta, no, sad se i to mijenja, već je sazrela istarska bjelica, leccino nije. Ove su promjene vremena, izgleda, zbunile i biljke - kaže nam Ramljak.

Jedva čekam da se stvari malo promjene, da se randmani poprave kako bismo mogli raditi, na ovaj mi je način uistinu nezgodno raditi. Cijelo jutro odgovaram na pozive i govorim ljudima da ih ne beru. Ovih dana s radom počinju i neke druge uljare pa ćemo vidjeti kako će biti kod njih. Uglavnom, moj savjet je trenutačno još ne brati masline - zaključuje Ramljak.

S obzirom na dojmove o urodu i dospijevanju novih nasada, koji se iz godine u godinu povećavaju za desetke hektara, količinski ovo će biti rekordna godina po urodu maslina. Koliko će ulja maslinari dobiti, to je već drugo pitanje.

Berba maslina trebala bi početi idućih dana nakon što uljare počnu s radom, a ovogodišnji plodovi bi, unatoč suši, prema riječima proizvođača trebali biti izuzetno kvalitetni

Maslinarstvo u BiH posljednjih godina doživljava pravi procvat, a uzgoj ove mediteranske kulture postao je trend i posao od kojeg se, kažu hercegovački proizvođači, može pristojno živjeti, zbog čega polja pod nasadima konstantno šire. Berba maslina u nekim je krajevima BiH već počela, a i neke su uljare počele s radom. Ovogodišnji plodovi bi, unatoč suši, prema riječima proizvođača trebali biti iznimno kvalitetni.

Izvršni menadžer podruma “Vukoje” u Trebinju Mladen Fuštar istaknuo je za Glas Srpske da je ovo bila jedna od najboljih godina za proizvodnju maslina. - Ove godine ćemo, pored izuzetno dobrog kvaliteta, imati i veće količine maslina koje su zasađene prije 14 godina i one sada dostižu svoju punu rodnost. Stabla su dovoljno zrela i velika da daju veći prinos nego ranije - kazao je Fuštar.

Dodao je da će ove godine na ovdašnjem tržištu biti dostupno više domaćeg maslinovog ulja, na čije formiranje cijene dosta utiče ručna berba koja iziskuje mnogo više vremena i novca. - Trenutno je u našem maslinjaku zasađeno nešto malo više od 1000 stabala. Uskoro idemo sa pripremom terena i ubacivanjem u maslinjak nekih novih sorti - rekao je Fuštar naglašavajući da se u ugostiteljskim objektima u RS-u od ove godine može naći maslinovo ulje iz njihovog podruma.

Prema njegovim riječima, u Trebinju je prije 15 godina bilo veoma malo stabala maslina, jer je malo tko na ovom području koristio maslinovo ulje. Međutim, povećanjem konzumacije maslinovog ulja počinje i sadnja stabala maslina u Trebinju, koje ima idealne klimatske uvjete.

Zanimanje za proizvodnju maslina je sve veće. U idućem vremenu, ne samo Trebinje nego cijela Hercegovina trebali bi biti pod maslinama jer je to kultura koja u odnosu na vinovu lozu ne zahtijeva puno rada i brige - istaknuo je Fuštar, dodajući da bočica maslinovog ulja od 0,33 litra iz njihove proizvodnje sada košta 25 maraka, piše Glas Srpske.

Berba maslina kroz desetak dana početi će i u maslinjaku manastira Tvrdoš, u kojem je zasađeno 1700 stabala. - Zasad sav rod koristimo isključivo za potrebe manastira, a u budućnosti planiramo da proširimo maslinjak da bismo imali dovoljno i za prodaju - kazao je jeromonah Porfirije i dodao da je ovaj manastir prije 18 godina počeo da podiže maslinjake.

Da su masline na jugu zemlje dosta dobro rodile, tvrdi i predsjednik Udruge “Hercegovački plodovi Mediterana” Stolac Zoran Raič. Prema njegovim riječima, suša je usporila rast i razvoj maslina, zbog čega će berba ove godine malo kasnije početi nego što je ranije.

Masline ove godine nisu završile poput ostalog voća i povrća, odnosno nisu uranile zbog suše. One su za to vrijeme stajale i stagnirale, nisu se razvijale - kazao je Raič.

On je istaknuo da se stanovnici Hercegovine masovno raspituju o uzgoju maslina, za koje, tvrdi, da je posao budućnosti. Prema riječima Zorana Raiča, za proizvodnju maslina potrebno je mnogo ruku, pogotovo kada dođe vrijeme za berbu.

Problem jeste to što kod nas ima sve manje ljudi koji bi radili u maslinjacima. Mnogi domaći maslinari će, upravo iz tog razloga, morati posegnuti za investicijama u novu tehnologiju i mehanizaciju, što će se sigurno odraziti i na cijenu maslina, a samim tim i ulja, kao i drugih proizvoda - kazao je Raič.