Digitalizacija usluga, razmjena podataka u stvarnom vremenu, uz osiguranje visoke razine cyber-sigurnosti, u prijevodu znače i ubrzanje procedura s kojima se svi ponekad susrećemo, počevši od pribavljanja dozvola, izdavanja dokumenata...
Sveučilište u Mostaru, kao predvodnik tehnoloških promjena u Bosni i Hercegovini, te Zapadnohercegovačka županija, jedna od onih koje krupnim koracima idu u smjeru omogućavanja što bržih usluga za sve građane, ali i poslovnu zajednicu, u vremenu koje dolazi radit će na realizaciji jednog od strateških ciljeva koji je usko vezan i uz proces europskih integracija, ali i izgradnju društva i okružja u kojemu će javna uprava biti učinkovit servis žiteljima.
Digitalizacija usluga, razmjena podataka u stvarnom vremenu, uz osiguranje visoke razine cyber-sigurnosti, u prijevodu znače i ubrzanje procedura s kojima se svi ponekad susrećemo, počevši od pribavljanja dozvola, izdavanja dokumenata i svih onih drugih aktivnosti koje su dio svakodnevnog života.
U zgradi Rektorata Sveučilišta u Mostaru između Vlade Zapadnohercegovačke županije i Sveučilišta u Mostaru upriličeno je potpisivanje sporazuma o suradnji u digitalizaciji javne uprave u županiji.
Sporazum je uime Vlade potpisao predsjednik Predrag Čović te uime Sveučilišta rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić. Potpisivanju su nazočili i prorektor prof. dr. sc. Zdenko Klepić, pomoćnik rektora za informacijske tehnologije i inovacije izv. prof. dr. sc. Tomislav Volarić, voditelj Ureda rektora doc. dr. sc. Damir Vasilj te ministar pravosuđa i uprave ZHŽ-a Vjekoslav Lasić. Premijer ZHŽ-a Predrag Čović ističe važnost navedenog procesa te podsjeća kako se Sveučilište u Mostaru preko svojeg sustava SUMIT eUpisi već pokazao kao važan partner u pogledu procesa e-škola.
A osim školstva, SUM će imati ključnu ulogu kada je riječ o uspostavi suvremenih digitalnih postupaka i infrastrukture koji će omogućiti učinkovitu i korisniku usmjereniju javnu upravu, povećavajući pri tome transparentnost i dostupnost usluga građanima. Zapadnohercegovačka županija već se prometnula među županije koje prepoznaju značaj prilagodbe tehnološkim promjenama na tržištu, a u bliskoj budućnosti namjera je provesti i značajne reforme kada je riječ o srednjem strukovnom obrazovanju.
Naime, u ovoj županiji pripremili su zakonsko rješenje o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci koje uvodi niz atraktivnih rješenja prilagođenih suvremenim kretanjima u modernim, tržišno orijentiranim ekonomijama zapadnog svijeta. Također donosi potrebu da, u slučaju kada se praktična nastava izvodi u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku te kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto.
Kako bi se navrijeme učinkovito odgovorilo na nove trendove i promjene koje su obilježje današnjeg vremena, a bit će još i više u budućnosti, zakonsko rješenje pretpostavlja osnivanje općinskih i gradskih savjetodavnih vijeća koja bi bila sastavljena od predstavnika ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, grada ili općine, predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i stalnih članova te predstavnika svih zainteresiranih strana.
Zadaća ovog tijela je pomoći ustanovama za obrazovanje i obuku u predlaganju upisnih politika, planiranju sadržaja njezinih strukovnih kurikula, kao i pružati savjete o svim pitanjima koja se tiču praktične nastave, a sve u cilju jačanja veza između ustanove i lokalnog tržišta rada. Savjetodavno vijeće bilo bi osnovano i na razini županije, u njegov sastav ušli bi predstavnici gradskih i općinskih vijeća,
Službe za zapošljavanje ZHŽ-a, Ministarstva i poslovnih subjekata, uz nazočnost stalnih članova i svih zainteresiranih strana. Zadaća ovoga tijela je davati Ministarstvu informacije o kretanjima na tržištu rada u pogledu suficitarnih i deficitarnih zanimanja te davati preporuke koje se tiču upisne politike za svaku školsku godinu, kao i unaprjeđenja sustava srednjeg strukovnog obrazovanja i obuke.
U ovoj županiji već postoje primjeri uvezivanja školskog sustava s poslovnom zajednicom, a jedan od njih dolazi nam i iz Posušja, u kojemu već godinama djeluje tehnološki park koji je priznat od županijskog resornog ministarstva te se kao takav upisuje u radnu knjižicu.
Na lokalnim razinama vidljivo je kako se aktivno radi i na stvaranju preduvjeta za ubrzanje potrebnih procedura za pokretanje biznisa, a primjer o kojemu je Večernji list pisao moguće je pronaći u Ljubuškom, gradu koji je, nakon Travnika, drugi u državi koji je postao "digital tax-free city", omogućujući otvaranje obrta samo 24 sata, i to online, uz predočenje tek triju dokumenata, a rezultat je to suradnje koja je ostvarena s dekanom i predavačem na Sarajevo School of Science and Techologyju dr. Farukom Hadžićem.
Glas naroda
Sve digitalno ne znači i
Sve digitalno ne znači i dobro!Tete na šalterima će bit nepotrebne!Koliko je to manje radnih mjesta?Zašto ovi agendasi malo ne mucnu svojim uliznickim mozgom?
Ne sekiraj se za radna mjesta
Ne sekiraj se za radna mjesta, ovo je samo prostor za nova zapošljavanja....
Kojih radnih mjesta? Za svako
Kojih radnih mjesta? Za svako računalo će se zaposliti po jedna osoba za održavanje jer će konstantno imati sustav koji "pada"
Sve one tete od 50+ godina
Sve one tete od 50+ godina koje ne znaju ni tipkat na tipkovnici će se prekvalificirat u računalne stručnjake
Sta će radit? Loviti muve?
Sta će radit? Loviti muve?
Digitalni novac,digitalni
Digitalni novac,digitalni salteri ,digitalne datoteke i ..........jestel vidili kako steka digitalna tv ........................ ...............................the end......................digitalni ljudi ?Niko pametan ne želi ovakvu budućnost!
Digitalni (virtualni) život!
Digitalni (virtualni) život!
Kao prvo nek uvedu skenere koliko zaposlenici u državnim insticijama borave na radnom mjestu i da podaci budu javni
Prvi zadatak SUM-a je da
Prvi zadatak SUM-a je da studenti svojim znanjem mogu opravdati diplome a sva ostala pitanja su manje važna.
Ružan im ovaj logo, to ko da
Ružan im ovaj logo, to ko da je dijete od dvije godine slagalo lego kockice
Pokreću digitalnu revoluciju
Pokreću digitalnu revoluciju a nemaju pojma kako izgleda digitron...
Je li se i Vesna Kazazic
Je li se i Vesna Kazazic rodena u Gacku od majke Emire i oca Efraima digitalizirala? Pitam se i je li se Zdenko Klepic digitalizirao pa zapoalio svoju kcer Ivu Klepic zaposlio u Rektorat pa otac i kcerka rade zajedno u rektoraru? Je li se digitaliziralo Mirovinsko i vide li da Vesna Kazazic radi iako ima 73 godine i 42 godine radnog staza. U Z A S