Ante Čuvalo uputio zamolbu mještanima za pomoć u realizaciji jedinstvenog projekta

Do kraja godine svjetlo dana ugledat će knjiga "Proboj - Priča o jednom hrvatskom hercegovačkom selu", autora Ante Čuvala, povjesničara i istraživača podrijetlom iz Ljubuškog. Ovaj jedinstveni književni projekt ima za cilj prikazati povijesne i društvene aspekte života u Ljubuškom selu Proboj.

U razgovoru autor Čuvalo podijelio je svoje misli o novoj knjizi, ali i zamolio naše čitatelje za pomoć.

Kako nam je autor objasnio, uobičajeno se pišu knjige, znanstvene i popularne, o gradovima i gradskom životu. To i dolikuje, jer gradovi su iznjedrili civilizacijska postignuća.

Oni su središta gospodarstva, kulture, visokog školstva i političke moći. Uvijek su bili i ostat će civilizacijski kotač. No, ne znači da je sve što dolazi iz gradova bilo na dobrobit ljudskog roda. To nam svjedoči i današnji život u velikim gradovima diljem svijeta, pa mnogi iz njih bježe i traže mirniji život u selima, u prirodnijem okruženju.

Čuvalo ističe kako se nedovoljno piše o selima, posebice o selima Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja su kroz teška razdoblja, poput osmanske okupacije, sačuvala identitet i tradiciju naroda.

Uz dužno poštovanje gradovima i gradskom pučanstvu, trebalo bi više pisati o selima, seoskom životu i posebice o prošlosti naših sela", izjavio je autor za Hercegovina.info, ovo se posebice tiče Hrvata Bosne i Hercegovine u kojoj su, pod osmanskom okupacijom, nestali srednjovjekovni gradovi, utvrde, plemstvo i tek nastajuća „srednja klasa”, a selo je, uz mali broj svećenika u neprekidnom strahu, čuvalo i sačuvalo ovo što danas imamo.

Ma nisu to bila sela u današnjem smislu. To su bila seoca s nekoliko potleušica. Iz popisa 1768., na primjer, u Proboju je bilo samo 10 kuća i 55 katoličkih žitelja“.

Kako nam je objasnio, selo je ne samo snabdijevalo gradove hranom nego i radnom snagom. Međutim, prečesto se zaboravlja da je iz sela bio (i ostao) i velik preljev intelektualne snage u gradove.

Seoska baština i demografske promjene

Jedan od ključnih elemenata ove knjige je detaljan prikaz različitih aspekata života u jednom hercegovačkom selu. Autor se dotaknuo tema poput imena, geografskog položaja, gospodarstva, iseljavanja, demografije, nekadašnje seoske škole, folklora, običaja, žrtava triju ratova, političkih zatvorenika, dječjih igara i praznovjerja.

Međutim, posebno zabrinjavajuće, prema Čuvalu, su drastične demografske promjene koje su zadesile Proboj, kao i mnoge druge ruralne sredine.

"Na početku školske godine 1950./51. u probojskoj školi bilo je 99 učenika (muških 54, ženskih 45). Kad ovo usporedimo s činjenicom da je 2022. godine osnovnu školu u Vitini pohađalo samo 23 đaka iz Proboja, onda je jasno što nam se piše kao selu i narodu," ističe naš sugovornik.

Očuvanje sjećanja i tradicije

Kroz knjigu, Čuvalo također donosi svoja osobna sjećanja na ljude, događaje i običaje iz Proboja.

"Htio bih objaviti i najstarije fotografije mojih suseljana da ih sačuvamo za budućnost. Takve fotografije imaju ne samo sentimentalnu, nego i povijesnu vrijednost.

Svrha knjige je ne samo upoznati čitatelje, u prvom redu Probojane i njihove potomke u svijetu, o njihovu povijesnom nasljeđu. Još važnije, želja mi je sačuvati od zaborava ono što smo naslijedili od svojih nedavnih predaka. Svako naše selo zaslužuje biti oslikano i sačuvano za pokoljenja koja dolaze", dodao je.

Ovdje nastupate vi, Probajani koji se nalaze u domovini i diljem svijeta.

"Molim Probojane i njihove potomke, gdjegod danas žive, da mi do kraja rujna 2024. skaniraju i pošalju staru fotografiju svojih najbližih na mail: cuvalo [at] gmail.com.

Treba navesti tko je na slici, mjesto (barem država) u kojoj je osoba tada živjela i godinu (barem približno) kada je fotografija snimljena", poručio je.

Svako naše, pa čak i ono najmanje selo, zaslužuje biti oslikano i sačuvano za pokoljenja koja dolaze.

Selo se promijenilo i mijenja. Mladi ljudi trče za srećom. Prečesto sreća trči pred nama i nikad je ne stižemo, a zapravo ona je tu, gledamo u nju; u našoj obitelji, u prijateljima, u selu, ali je ne prepoznajemo. Svijet je velik, ali tu je dom. Neka nam bude sretan i uspješan, zaključio je Čuvalo.