Za održavanje voznog parka godišnje potroše 15 milijuna maraka na račun građana

Institucije BiH imaju pozamašan vozni park kojim ne upravljaju ekonomično i efikasno, utvrdio je Ured za reviziju institucija BiH u svom najnovijem izvješću.

Na vozni park godišnje iz državnog proračuna ide oko 15 milijuna maraka za razne izdatke poput goriva i održavanja, a za kupovinu novih vozila u posljednjih pet godina potrošena su oko 34 milijuna maraka.

Vozila se kupuju bez analize

Iz revizorskog izvješća se može zaključiti da se institucije uglavnom ne trude smanjiti troškove, vozila se kupuju bez analize, a Vijeće ministara BiH koje usvaja, i Ministarstvo financija i trezora BiH koje predlaže propise i proračun, nemaju ni službene podatke o broju vozila za razinu institucija BiH.

Tek je državna revizija iz svog predstudijskog istraživanja utvrdila da ih ima oko četiri tisuće. Ured za reviziju je konstatirao da ima institucija koje imaju više vozila od propisanog broja ili imaju vozila više klase od one koja je bila za njih propisana.

‘Osim postupanja koja nisu u skladu s donesenim propisima, navedeno za posljedicu ima veći i skuplji vozni park, a samim tim i veće troškove’, piše u izvješću ‘Upravljanje voznim parkom u institucijama BiH’.

Na primjer, prekoračenje broja vozila od propisanog bilo je utvrđeno kod Glavnog tajništva Vijeća ministara BiH i kod Granične policije BiH. Revizori su odabrali devet institucija kao uzorak i utvrdili da ih većina, prije nego što donesu odluku o kupovini novih vozila ili o ulaganjima u postojeće, uglavnom ne rade analize kojim bi vjerojatno bile napravljene uštede.

Svako vozilo ima svoje fiksne troškove (poput registracije, op. a.) bez obzira na to da li se i koliko koristi’, napominju revizori koji su utvrdili da vozilo nabavne vrijednosti 25 tisuća maraka ima godišnje troškove preko pet tisuća maraka ako se ne koristi.

Veća pređena kilometraža snižava prosječan trošak po pređenom kilometru. U zemljama u okruženju postoje preporuke kada se treba nabavljati novo vozilo. Tako se, na primjer, u Hrvatskoj ne preporučuje nabavka novog vozila ako će vozilo na godišnjoj razini prelaziti manje od 10 tisuća kilometara’, navode revizori.

Pa ipak, pet od devet institucija iz uzorka ima čak 208 vozila koja su u 2022. prešla manje od 10 tisuća kilometara, a znatan broj ih je prešao manje od pet tisuća kilometara. Institucije nisu ponudile uvjerljivo obrazloženje za to, te je većina njih nabavljala i nova vozila i ‘nijedna nije razmotrila mogućnost da potrebu za vozilom zadovolji korištenjem vozila koja prelaze malu kilometražu’.

Najveće troškove održavanja ima Ministarstvo financija

Osim ovoga, određene institucije koje su kupovale nova vozila nisu imale analize zbog čega traže određene tehničke karakteristike vozila i opreme, koje dovode i do veće cijene. Nejasno je i zašto neke institucije imaju skoro pet puta veće troškove održavanja po pređenom kilometru.

Najveće troškove održavanja ima Ministarstvo financija i trezora BiH. Osim na propuste unutar institucija, revizija je ukazala i na slabe propise koje donosi Vijeće ministara BiH. Zbog toga ne postoje podaci o ukupnom broju i vrstama vozila, niti jasni kriteriji za utvrđivanje broja i klase službenih vozila koja se dodjeljuju institucijama.

Također, planiranje budžeta za nabavke novih vozila ne zasniva se na analizi iskorištenosti i ekonomičnosti voznog parka’, ističu revizori.

Korištenje vozila kontinuirano tokom 24 sata nije riješeno na jedinstven način, odnosno ne postoje jasni kriteriji za dodjelu tog prava, već rukovodioci institucija uglavnom sami to uređuju posebnim aktom. Kako su naveli revizori, većina institucija je to pravo dala uglavnom rukovodiocima, a revizija je utvrdila da je Granična policija BiH svojim rukovodiocima (direktoru, zamjeniku direktora, pomoćniku direktora) utvrdila pravo na 24-satno korištenje ne službenih već specijaliziranih vozila.

Pravilnik koji se odnosi na vozni park Vijeće ministara BiH je donijelo 2014. Prošle godine su vršene neke izmjene, ali njima ne da nisu otklonjene slabosti na koje je ukazivala revizija, nego je smanjena transparentnost i kontrola namjenske upotrebe vozila.

Pravilnikom iz 2023. su povećana prava na korištenje vozila više klase. Naime, uvedeno je pravo korištenja službenih vozila niže srednje i niže klase šefovima kabineta rukovodilaca institucije, dok im se po Pravilniku iz 2014. moglo dodijeliti vozilo samo niže klase.

Također, Pravilnikom iz 2023. je ukinuta i obaveza evidentiranja dnevnog korištenja vozila ukoliko vozilom upravlja samo jedna osoba i ne prelazi više od 80 kilometara na dnevnoj osnovi, odnosno da se evidencije vode na mjesečnom nivou, čime je transparentnost korištenja vozila svedena na minimum, a time je i kontrola namjenske upotrebe vozila skoro u potpunosti onemogućena’, ukazali su iz Ureda za reviziju institucija BiH.