Dijaspora za blagdane ostavi stotine milijuna maraka

ljubuski.info

Prosinac, osim blagdana i praznika, sa sobom donosi i pojavu koja je karakteristična za svako potrošačko društvo, a koja se izražava kroz povećanu kupnju različitih dobara, odnosno značajno veću potrošnju financijskih sredstava za usluge. A u BiH, kao jednoj od zemalja s izraženim iseljeničkim profilom, odnosno značajnim brojem pripadnika dijaspore koji se tradicionalno vraćaju u zemlju u prosincu, bilježi se i pojava u kojoj iseljenici u značajnoj mjeri ojačavaju novčane tokove, a samim tim i ekonomsku sliku BiH.

Uvidom u kretanja prometa evidentiranog preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH vidljivo je kako u prosincu dolazi do značajnog povećanja iznosa potrošnje, a koji varira u usporedbi sa studenim, i to od 393 milijuna maraka u 2019. pa do 553 milijuna maraka, što je zabilježeno u usporedbi prosinca i studenoga prošle godine.

Tekuća potrošnja

To svakako upućuje na nekoliko zaključaka, a prvi je da raste opća potrošnja stanovništva u navedenom mjesecu, dok se drugi krije u činjenici da u tom iznosu značajan udio ima i potrošnja iseljenika, kako ona usmjerena na pomoć obiteljima i kupnju darova ili pak namirnica potrebnih za blagdansku trpezu tako i kroz realizaciju različitih usluga koje su u pravilu jeftinije u BiH u odnosu na zemlje zapadne Europe.

U prvom redu treba ukazati na trend koji iz godine u godinu dobiva na zamahu. Naime, uslijed relativno niskih cijena u usporedbi s onima u zemljama zapadne Europe, ali i zapravo iste razine kvalitete usluga, kao i dostupnosti najsuvremenijih tehnoloških rješenja, veliki broj iseljenika boravak u domovini redovito koristi i za posjet stomatolozima, Drugi vid usluga kroz koji se bilježi značajan porast prometa putem fiskalnih uređaja odnosi se na automobilske servise, nabavu guma, dijelova, provjeru stanja motora i slično

Sve navedeno tek je jedan vid sudjelovanja iseljeništva u novčanim tokovima BiH, no dva navedena primjera svakako su reprezentativna kada govorimo o značaju tematike. A brojevi pokazuju mnogo toga. Uvidom u promet koji se bilježi fiskalnim uređajima u Federaciji BiH, a koji je u prosincu prošle godine iznosio 5.360,450.167 maraka, dok je mjesec prije bio 4.807,574.621.

Vidljivo je, dakle, značajno povećanje koje prelazi iznos od pola milijarde maraka. Godinu prije, u prosincu 2021., potrošeno je 4.994,887.897, a u studenome 4.396,695.549 maraka, a ako idemo još dalje, ponovno se lako ustanovi značajna razlika u iznosima prometa u navedena dva mjeseca, tako je u prosincu 2020. promet iznosio 3.930,082.194, a studenome 3.401,885.584 marke.

Pitanje tekuće potrošnje jedno je od onih koje na prilično izravan način progovaraju o značaju iseljeničkog kapitala u novčanim tokovima Bosne i Hercegovine. No, dijaspora, osim toga, tijekom cijele godine ojačava kućne proračune svojih obitelji koje žive u BiH. Na takav zaključak jasno upućuju podaci Središnje banke Bosne i Hercegovini koji se odnose na transfere iz inozemstva. U 2022. godini, a prema podacima Središnje banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu.

Ulaganje

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva. Dakle, izravne novčane doznake obiteljima su premašile tri i pol milijarde maraka, a kada se tomu dodaju i mirovine, iznos se bliži onome od 5 milijardi maraka.

Koliki će iznosi biti ove godine, u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati, no vrlo je lako moguće da će uslijed inflacije, a koju je u zemljama zapadne Europe pratio i rast primanja, biti zabilježeni i nešto veći iznosi tekućih transfera. Osim tekuće potrošnje i transfera, postoji i treći vid ekonomskog utjecaja iseljeništva na gospodarsku sliku Bosne i Hercegovine, a on se ogleda kroz vlastito ulaganje u BiH, odnosno pokretanje biznisa ili pak kroz lobiranje u određenim uspješnim tvrtkama sa Zapada koje traže pogodno tlo za realizaciju novih biznis ideja. Inače, priljev izravnih stranih u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je, inače, do sada najviši zabilježeni iznos, a za dio ovoga iznosa svakako imamo zahvaliti i naporima iseljeništva.

Za očekivati je kako će u godinama koje dolaze ovaj vid angažmana iseljeništva biti i dodatno naglašen, a na takav zaključak upućuje i činjenica da se unutar BiH sve više provode aktivnosti koje za cilj imaju ojačavanje veze s iseljeništvom, uključujući i izradu registara dijaspore. Naravno, približavanje Europskoj uniji, kao i provedba procesa poput digitalizacije i smanjenja birokratskih prepreka, neki su od elemenata zbog kojih se također očekuje rast iznosa izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.

Večernji list

Glas naroda

Cast pojedincima, a vecina donese samo gripu.
Nek samo ne pitaju. Tezi im je ojro od poluge.

Jao tebi kad si bez pameti ,nema te od cega glava zabolit osim od promaje. Pogledaj ti sebe sta si ti kome dao. A ovde gripe nema jel dok ne dođu ovi s vana.

Pusti ljude na miru zasto bi ti davali oni se muce i rade za svoje pare dok ti drzis onu stvar u ruci..Ma ja bi rade sa svojim param obrisa g..... nego nekom da

Naravno da nam moraju davat, ta nismo ih džaba poslali u bili svit... ona dijaspora koja nam uskraćuje pare nevoli Rvacku...

Možda čak i milijardu, ali kradezeudbu muči to kako da stave šapu na tuđi novac devize

Ako Pobro Dobro (Bukmir) dođe za gradonačelnika kako svi govore ima nade za nas koji smo otiŝli u dijasporu da se vratimo na svoja ognjišta ali moramo skočiti svi i podržati ga jer nam je on zadnja nada!

Komu su ostavili osim što žderu na račun rodbine i prijatelja i što ponesu u dijasporu da pojedu. Euro im milijun. Meni piće nikad neće dezerteri platiti. Jadan je komu oni dadnu.

Dragi prijatelju tebe niko nije natjera da oni kod tebe jedu a kako kulturno kazes zderu. Ti ocekujes ako mu sravis na stol malo prsuta da ce ti dat 100€Ta vrimena su prosla zato nigdi ne idem a za svoje pare mogu jest i pit sta ocu Ti slobodno plati sam sebi pice ja ti nikad nebi platio zagrni rukave. Moj euro je tezi nego tokmak.

Jes vala onaj pršut iz Švarcvalda natanko i feta sira iz Grčke i crnoga kruva sa maslinama

Eto nas sa vrićan ojera.

Samo dođite, najest ce mo vas. Dezerteri nek budu mirni, nesto su digli rep

Cemo se ne pise odvojeno.
Nemas poznavanje elementarnog pravopisa materinjeg jezika ;)

Koga ces ti najest sam nemas sta.Aj ja cu te pozvati na Rinderfilet pa ces vidit sta je hrana.

To je isto kao da neko upoređuje nek svak jede koliki mu je džep

Napravite bureka ali da bude masan i sira iz mijeha iz Rakitna u lepinju

Ma šta stotine miliona najmanje jednu milijardu KM

Ko kaze da smo mi iz dijaspore skrti kad dodemo dole.Ja uvijek pocastim koga znam zasto nebi kad imam mijesecno primanje 9.500 euro netto.

Ebemti čuli 9.500 eur. neto.
Pa dobro ti moreš kraj s krajem sastavit ikako.

Dijaspora za blagdane ostavi stotine milijuna maraka
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari