Kako su i zašto najnerazvijeniji postali najrazvijeniji?!

ljubuski.info

Zapadnohercegovačka županija po indeksu razvijenosti druga je u Federaciji BiH, odmah iza Sarajevske koja je razvijenija zahvaljujući činjenici da je Sarajevo glavni grad i Federacije i države. Tko je bliže (sarajevskoj Vječnoj) vatri, bolje se grije! Premijer ZHŽ-a Predrag Čović istaknuo je to da je ukupni prihod u ovoj županiji prošle godine premašio pet milijardi konvertibilnih maraka, dok su gospodarski subjekti u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju i Grudama ostvarili ukupnu neto dobit od oko pola milijarde KM.

Posebno ohrabruje rast u industrijskom sektoru te rast izvoza. Prošle godine ZHŽ je imao najveći izvoz po glavi stanovnika. Na Gospodarskom forumu u Ljubuškom premijer Čović kazao je to da je cilj Vlade ZHŽ-a da ova županija bude najbolja u svim segmentima života i rada.

No, sjećamo se podataka o razvijenosti po gradovima i općinama u BiH u vrijeme bivše države. Široki Brijeg, Ljubuški, Grude, Posušje, Čitluk (koji pripada HNŽ-u) i Duvno (sada Tomislavgradu koji pripada Hercegbosanskoj županiji), uz dvije-tri općine u Bosni, bili su najnerazvijeniji u nerazvijenoj BiH te imali najmanji postotak zaposlenih na broj stanovnika.

Primjerice, u Grudama je 70-ih godina prošloga stoljeća bilo svega nešto više od tisuću zaposlenih. Što se zaposlenosti tiče, slično je bilo i u drugim općinama u zapadnoj Hercegovini. Jedno vrijeme više je osoba iz zapadne Hercegovine bilo na "privremenom" radu u inozemstvu nego u domovini! Brojni su preživljavali i školovali djecu zahvaljujući uzgoju duhana.

Krajem 17. i početkom 18. stoljeća područje zapadne Hercegovine bilo je zbog Morejskog rata potpuno opustošeno. Mnogi koji su izbjegli u Dalmaciju vratili su se u svoju Hercegovinu, premda i pod tursku vlast. No, stoljeće potom stigla je velika pogibelj s kugom (1814. – 1818.). Franjevci u Hercegovinu stižu 1844. (u Čerigaj, dvije godine potom Široki Brijeg) te daju velik doprinos prosvjeti i tadašnjem gospodarstvu.

Podučavali su siromašne seljake, gradili poslovne prostore za prve poduzetnike, borili se za status hercegovačkog duhana, gradili vodonatapne kanale… Nakon Berlinskog kongresa 1878. gospodarska slika zapadne Hercegovine nešto se popravila. No, dolaskom stare Jugoslavije zapadna Hercegovina pada u novu nemilost, a još veću 1945. godine kada je na Križnom putu stradalo više od 15.000 momaka i mladih muževa Hrvata iz Hercegovine – iz Širokog Brijega i Ljubuškog više od 4000!

Hrvati zapadne Hercegovine nisu ništa očekivali od takozvane Privredne reforme 1964. godine. Jednog su duhovitog Hercegovca tadašnji pripadnici vlasti pitali:

- Što kažeš o Titovu govoru o Privrednoj reformi?

- Plive puno, zrna malo – lakonski je odgovorio.

No, na Mostarskom savjetovanju 1966. godine neki hrabriji komunisti kazali su da više nema nikakva smisla gospodarski zapuštati zapadnohercegovačko područje pa su se počele graditi neke tvornice u kojima je jedan broj radno sposobnih našao radno mjesto. No, i dalje je više njih bilo na "privremenom" radu u inozemstvu nego u domovini. Još gore je bilo u Tomislavgradu i Livnu.

Hrvati Hercegovine zarađivali su devize i slali svojim obiteljima, a završavale su monetarnim marifetlucima u beogradskim bankama. S demokratskim promjenama početkom 90-ih godina jača privatna inicijativa, otvara se niz privatnih poduzeća u zapadnoj Hercegovini, a posebno nakon Domovinskog rata. Dolazi do ubrzanog rasta broja zaposlenih; primjerice, u Širokom Brijegu 1990. bilo je oko 3000 zaposlenih, a sada oko 9000! Dakle, tri puta više! Veliki rast zaposlenih bilježe i druge sredine u zapadnoj Hercegovini, a mnogim uspješnim tvrtkama nedostaje radne snage.

Regija Hercegovina svrstana je među najatraktivnije u južnom dijelu Europe za ulaganja zahvaljujući blizini luke Ploče, željezničkoj vezi, prometnim koridorima u izgradnji, mostarskoj zračnoj luci, povoljnoj klimi, Međugorju… Puno se očekuje od brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, ali i novih lokalnih cesta. Pristupanje BiH Europskoj uniji zapadnu Hercegovinu pretvorilo bi u znatno poželjnije područje za strana ulaganja. Zahvaljujući obilju sunca i vjetra Hercegovina je eldorado za solarne i vjetroelektrane. Kad je energija u pitanju, zapadna Hercegovina puno očekuje od plinovoda Južne interkonekcije s RH.

Gradovi i općine u zapadnoj Hercegovini puno više sudjeluju u ostvarivanju BDP-a BiH, prikupljanju javnih prihoda i punjenju fondova nego im se adekvatno tome vraća. Primjerice, Široki Brijeg ostvari nekoliko puta više ukupnog prihoda, samim time izdvaja i više raznih poreza i doprinosa od nekih gradova i općina koje imaju veći proračun od širokobriješkog. To vrijedi za čitav ZHŽ, ali i još neke općine, kao što je Čitluk, koji pripada HNŽ-u. To se svakako mora mijenjati, ne samo u korist zakinutih gradova i općina već u interesu čitave države.

Gospodarske prilike i neprilike u zapadnoj Hercegovine prate razne duhovite zgode i nezgode. No, ima zgodnih fora na račun galantnosti uspješnih hercegovačkih poduzetnika. Dvojica hercegovačkih poduzetnika došla su u prodajni salon tvrtke Mercedes kako bi kupila po jedan najnoviji model Hercegovcima omiljene marke automobila. Jedan od njih reče djelatniku salona:

- Oba Mercedesa pišite na moj račun!

- Ma, nema šanse, po kojoj logici ćeš ti meni platiti ovako skup Mercedes – usprotivi se drugi.

- Pa jesi li ti maloprije platio kave – objasni mu ovaj.

Frano Vukoja

Glas naroda

Bio je rat, rat je poplava, a zna se šta poplava izbaci na površinu.

A bilo je ratova po Europi ali nijednu zemlju ni sve bombe nisu nepovratno uništile kao ova naša poslijeratna ga.mad

Šta ovaj nije sve udrobio, miješa vremena, skače iz jednog stoljeća u drugo bez ikakvig smislenog reda. Posebno zanimljiva ova šala na kraju koja nema blqge veze sa istinom a pogotovo ne u današnje doba

Lap.da šta bilo a ova ko biva šala je dražesnija od dražesnih pupoljaka svibanjskih...prestrašno..

Ove firme iz lištice koje otvaraju po ljubuškom poslovnice svi radnici dolaze iz lištice znači samo lovu isisavaju iz ljubuškog ništa ne ostavljaju

Najjače su firme što nitko po Ljubuškom nikad nije čuo za njih.U stvarnosti i ne rade i ne postoje sem u registru a poticaje redovito dižu.

To su Agencija Tomić i njegov perač poreza

za dotičnog ne znam a da ih ima još ima

Autora teksta znam dobro to je jedan vicmajstor Hercegovina je raseljena a zašto zna se

Zašto Ljubuški postade najnerazvijeniji u zadnjih 30 godina pod kradezeom?

Solarne firme po ljubuškom sa jednim zaposlenim to je razvoj kradeze

Imamo najveću poslovnu zonu s jednim zaposlenim

Onaj kokošar na Bijaču je najači..

Zasto mi izbrisaste komentar u kom rekoh da je Tudjman i zapad odgovoran za nas razvoj? Jel se ne slazete? Imate pravo ali bi kulturno bilo rec ko je onda odgovoran?

Ako se ZHŽ tako snažno razvija gospodarski, što narod masovno iseljava u Njemačku, više već u vrijeme mračnog komunizma?

Ima se vise i oce se vise. Ocito nije dovoljno snazno al ,di smo, dobro je.

Kad kažu da se razvija gospodarstvo misle samo na gospodarstvenike i njihove bankovne račune

Iseljavaju za svaki slučaj . Stra ih da se komunizam ne vrati

Nema se podatak o iseljavanju ,masvno su ljudi prijavljeni na 2 adrese ,za njemačku netreba odjava ,nego i to odgovara služe im kao biračko tjelo za manipulaciju ,da dobiju izbore

Ako,kao sto sam kazesse nema podataka na osnovu cega ti onda donosis zakljucke?

Dovoljno je da svak pogleda u svom selu,iz svake četvrte kuće nije niko otiša u njemačku,ostali su penzioneri,uhljebi ili se nadaju da će biti bolje.Svaki dvadeseti možda ima sreću da ima dobar posao iili dar da zna nešto svojim rukama stvorit

Triba li virovat tekstopiscu ili vlastitim očima i razumu.

Jel to onaj što reče da je Barbarić stručnjak za izvlaćenje novaca iz EU fondova i da se za vrijeme njegovog mandata Ljubuški preporodio, il kako već

I federalni i državni ministri financija su ili su bili adzovci

Zakljucak donesen ,na 7 obitelji koje su odslile ,u njemacku 2013 god,gdje su gore dobili djecu ,i u nasoj opcini primaju naknadu za 3 djete ,a ovamo su glasačko tjelo a nisu svjesni

Pa i treba tako

Razvijenost nekog kraja se pokaziva kvalitetom školstva, cestama i javnim uslugama a ne rasvjetom, skupocjenim autima i vilama.Od 1990 smo nazadovali do vrimena Turaka ako ne i prije njih

U pravu si - eno Dzajiceva kuca u predgradju sada dize zidove od 3 metra. A i Mamiceva vila na Vitaljini isto tako 3 metra ... svaka cast na mentalnoj dijagnozi ...

I ti bi se ograđivao da imaš ko oni

Sta imaju...zidove..jadna kuca koja se nevidi od zidova..strah..nemir.

Samo se l.opovi i kr.iminalci ograđuju jer se boje da su svi ko i oni

Osim materijalnih stvari ,drugo ništa nemaju

Dokazivanje ziđanjem jer čiji je zid viši, taj više voli Rvacku...

Ako oni podižu na 3 metra ja ću 5 metara visok zid!

Triba i jednu veliku šahovnicu na zid postaviti da se vidi da se voli Rvacka!

Ko ne voli sebe ne voli ni Rvacku

Hrvacka se voli bez obzira na sve. To je nasa mati.

Dobro ti si dosadan sa tom ljubavi, voliš li otić na pregled glave.

ZNA SE kome je mati a većini je maćeha

Bogu hvala meni je mati.

Snimi glavu pa ćeš vidit da ti je maćeha a da si sam sebi mati...

Prave sebi grobnice i spomenike

Use nase podase

Dragi narode da vi znate kako vi dobro zivite...ali vi toga niste svjesni....dosta ce ih umrijeti a da to nece biti svjesni.

Dobro ti reče predobrose živi upravu si samo ko nije okusio neimaštinu ne može poštovati imaštinu

Neznam jel ovaj komentar za ovu temu,al nemogu da ne napisem.Skucajno sam neki dan bio u Sirokom,pa aj velim da svratim u ljekarnu po neke ljekove.Necete vjerovat da su svi ljekovi jetiniji u Sirokom nego u Ljubuskom.I to znacajno.Ove nase ljekarne pljackaju.

Selimo se svi u Široki

Em jeftiniji em ti daju bez recepta šta god zineš...

Dobro je rekao,Veselko Bebić!!!

Nekako mi gospon Frano olako zaobiđe spomenut vriće jugodinara koje je zemljak Martinović da nekima .

INSTRUKCIJE

(izravno i online)

Fizika za 7. i 8. razred

  • više od 1000 autorskih zadataka uz teorijska objašnjenja, pomoć u rješavanju numeričkih i problemskih zadataka i praktičan rad, te nesmetano korištenje autorskih i licenciranih digitalnih alata;
  • priprema za školska natjecanja;

tel.: 063 / 323 133 (zvati iza 13 sati).

Kako su i zašto najnerazvijeniji postali najrazvijeniji?!
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari