Fakulteti prazni, diplome nepriznate

Slovenija i Hrvatska od studenog prošle godine obustavile su postupke priznavanja diploma stečenih na visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Samim tim dovedena je u pitanje kvaliteta u sustavu visokog obrazovanja naše zemlje, koja jedina u Europi nema zakonom propisan obavezni proces akreditacije studijskih programa na fakultetima i visokim školama.

U BiH trenutno djeluje 39 visokoobrazovnih institucija, no nekima od njih zbog nedostatka studenata prijeti gašenje.

Prvu godinu Odsjeka za Bosanski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru pohađaju tek dva studenta, Njemački jezik na istom fakultetu nije upisao niti jedan student. Iako je ukinuta upisna kvota za nacionalne predmete, interes studenata i dalje je jako slab.
Kada govorimo o nacionalnoj grupi predmeta donesena je odluka da nema ograničenja kada su u pitanju Odsjek za Bosanski jezik i književnost i Historija, bez obzira na broj upisanih studenata da će se nastava održavati. Na Bosanski smo upisali dva studenta, nažalost, kazao je Edim Šator, dekan FHN-a Univerziteta Džemal Bijedić.

Broj studenata manji

Tužna je to realnost koja je pogodila sve visokoobrazovne ustanove u zemlji. Broj studenata svake godine sve je manji, tako da dva ili tri studenta u učionici nisu iznenađenje.
Prvu godinu upisalo je nas 18, kad pogledamo drugu ili treću godinu gdje ima po 30 studenata, zaista malo, kazao je Mirhad Malanović, student prve godine fakulteta.

Razlozi su mnogobrojni. Stanje u zemlji kao i generalno odnos prema visokom obrazovanju na vrlo su niskom nivou, smatra dekan Građevinskog fakulteta Mili Selimović.
Sad je trend da studenti gledaju da studiraju u inostranstvu tako da taj period prilagodbe dok studiraju završe pa onda i ostaju tamo da žive, kazao je Selimović.

Kao i na "Univerzitetu Džemal Bijedić" ista situacija je i na Sveučilištu koji sve češće bilježi novoupisane studente iz Hrvatske.

15 posto studenata iz Hrvatske

Na mostarskom Sveučilištu na kojem se nastava izvodi na hrvatskom jeziku čak 15 posto studenata čine studenti iz Hrvatske, koji su po akademsko zvanje došli u Mostar, a diploma će im biti priznata u EU.
Moramo se upitati zašto je to tako, je li to baš zbog kvaliteta. Neka svatko zaključi zbog čega je nekoliko hiljada građana Republike Hrvatske , zaposlenih građana došlo kod nas i upisalo fakultete, kazao je Enes Hašić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u Bosni i Hercegovini.

Prije dva mjeseca Slovenija i Hrvatska obustavile su postupke priznavanja diploma stečenih na visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Formalno-pravno je to učinila Slovenija, a kroz praktičnu proceduru odnosno izdavanje negativnih mišljenja i Hrvatska.
Ako se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Ja se nadam se da će institucije u BiH, uz razumijevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji, uspjeti naći rješenje, kazao je Marko-Antonio Brkić, voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina.

Rješenje - konzultacije svih aktera obrazovanja

Rješenje vidimo u tome da reagira Ministarstvo civilnih poslova koje bi trebalo sazvati konzultacije svih aktera procesa obrazovanja, od institucija za akreditiranje, licenciranje, do onih koji nadziru obrazovne vlasti, kazao je Mirko Pujić, predsjednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta.

Za studente mostarskog Sveučilišta to ne bi trebalo predstavljati problem s obzirom na to da je ministar nauke i obrazovanja Vlade Hrvatske Radovan Fuchs najavio skoro akreditiranje Sveučilišta.
Diplome koje izdaje Sveučilište u Mostaru automatski će biti priznavane u Hrvatskoj i na teritoriju EU, kazao je Fuchs.

Druge visokoškolske ustanova u BiH će, ako nisu akreditirane od strane Hrvatske agencije za znanost i obrazovanje, prolaziti put verifikacije.