Povećava se broj policajaca ali ne i njihova učinkovitost

Na 100.000 stanovnika Bosna i Hercegovina ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Europske unije. Na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333.

Ali statistički podaci i procjene o učinkovitosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od europskog prosjeka.

Policije širom Europske unije danas pronalaze načine, s manjim brojem policajaca, zadržati ili povećati svoju učinkovitost. U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca.

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže kako su sadašnje projekcije broja policajaca rađene prije nekoliko godina, ali dodaje kako je standard u EU da se više radi na profesionalizmu i korporativnom pristupu upravljanja u menadžmentu policijskih institucija.
Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja policijskih službenika, zaključuje Kržalić.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić objašnjava da BiH nema odgovarajuće načine da ocjenjuje učinkovitost rada policije i da stopa kriminala nije dovoljan pokazatelj.
To je daleko od stvarne slike kriminaliteta. Vi kada pogledate kvalitativnu strukturu, vidjet ćete da, recimo, korupcije u Bosni i Hercegovini nema, jer je ispod jedan posto prijavljenog kriminaliteta, kaže Budimlić.

Prema službenim izvješćima policije u Federaciji, u rujnu u dvije županije policija nije zabilježila nijedno kazneno djelo korupcije. U isto vrijeme percepcija građana o razini korupcije je daleko gora od prosjeka Europske unije. BiH je na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala na 110. mjestu, više od 30 mjesta ispod najniže rangirane članice Unije - Bugarske.

Nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić kaže kako su sve policijske agencije u BiH prošle godine podnijele Državnom tužiteljstvu tek šest kaznenih prijava za korupciju. On smatra da su državi potrebni policijski službenici koji će raditi na terenu i da je potrebno hitno raditi na organizaciji rada unutar policijskih agencija.
Mi u policiji imamo previše rukovotelja koji imaju slaba stručna znanja o tom poslu. Oni su pod velikim političkim pritiskom i negativnim ili neprimjerenim političkim utjecajem, kaže Miletić.

Učinkovita borba protiv korupcije i kriminala u središtu je uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi se približila Europskoj uniji. Za sada su vlasti dosta sporije u rješavanju primjedbi na nedostatke u organizaciji policije, političkih uticaja i povezanosti s drugim zemljama u odnosu na planove zapošljavanja novih policajaca.

Europska komisija u svom posljednjem izvješću o napretku BiH na to suptilno upozorava. Dok navodi podatke o broju policajaca i poredi ih s europskim prosjekom, u izvješću iznosi niz nedostataka domaćeg sustava, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela s gotovo 17.000 policajaca.

Izvješće navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga, te da su istrage spore. Konstatira i kako je policija podložna političkim uplitanjima, te da su financijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neučinkoviti.

Vrlo formalan način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pribavlja dokaze, uključujići i one za slučajeve visoke korupcije, izaziva ozbiljnu zabrinutost Komisije, navedeno je u Izvješću, u kojem stoji da je SIPA u 2021. godini pokrenula 193 istrage u predmetima korupcije - 42 po službenoj dužnosti i 151 po nalogu nadležnog tužiteljstva - od kojih je 20 okončano.

Prema Izvješću Federalne uprave policije, policija u Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj županiji u rujnu nije zabilježila niti jedno kazneno djelo korupcije ili financijskog kriminaliteta. Taj se broj u drugim županijama kretao od jednog do tri, s izuzetkom Tuzle, gdje ih je bilo 20.

Politički utjecaji

Detaljno analitičko izvješće Komisije iz 2019. godine naveo je niz nedostataka u radu policijskog sustava u državi. Izvješće konstatira da, iako je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za koordinaciju agencija na državnoj razini, razmjena informacija između Ministarstva sigurnosti i policijskih agencija diljem zemlje odvija se samo na dobrovoljnoj osnovi.
Kao posljedica ovakve fragmentacije, sektor policije u zemlji je i dalje ispolitiziran, slabo koordiniran i disfunkcionalan, navodi se u Izvješću.

U njemu se dodaje kako je policija podložna neprimjerenom političkom uplitanju u provođenje istraga, između ostalog i preko njihovog lanca zapovjedanja ili samocenzure.
Ovo može ugroziti rezultate istraga. U tom smislu, postoji potreba da se ojača policijska odgovornost, posebno kroz učinkovitije korištenje ovlasti tužitelja, navodi se u Izvješću iz 2019. godine.

Ministar unutarnjih poslova Federacije Aljoša Čampara se slaže kako je politički utjecaj na rad policije ključno pitanje, ali sumnja da će uskoro doći do reforme i depolitizacije policije, jer neke "političke snage žele kontrolu nad policijom".
Nažalost, imamo taj jedan decentralizirani policijski sistem, posebno u Federaciji, ali i s nivoa države do kantona. Puno bi lakši i efikasniji rad policijskih struktura bio da imamo jednu centraliziranu policijsku strukturu s jednom hijerarhijskom subordinacijom od vrha do dna, kaže Čampara.

Budimlić, koji je u jednom razdoblju bio ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže kako su pravilnici o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u policijskim institucijama BiH pravljeni paušalno, a ne na osnovu standarda i potreba, tako da je veliki broj policijskih službenika angažiran na poslovima koji nisu povezani s operativnom djelatnošću.
Policijski službenik koji dobije značku i položi zakletvu mora biti oslobođen bilo kakvog političkog uticaja. On je pod političkim uticajem svog neposrednog rukovodioca - hoće li mu pisati deset ili 15 sati prekovremenog rada. A ta se piramida uticaja vuče do komesara, odnosno direktora policijskih uprava, do nezavisnog odbora i parlamenata. Mi trebamo napraviti sistem u kojem će policijski službenik, u skladu sa svojim radnim mjestom i usmjerenosti unutar organizacione jedinice, biti ocijenjen, kaže Budimlić.

U svom posljednjem Izvješću Europska komisija navodi da je napravljen određeni napredak u osiguravanju da imenovanja i unapređenja u policiji kroz nezavisne odbore butu zasnovana na zaslugama i transparentna, bez političkog uplitanja, posebno za rukovodeće položaje. Ali izvješće dodaje kako političko uplitanje i dalje izaziva zabrinutost.

Posebno se navode primjeri izmjena zakona u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koje su, prema mišljenju Komisije, dovele do toga da etnički kriteriji imaju prednost nad profesionalnim prilikom izbora, što može utjecati na nezavisnost i profesionalnost policijske uprave.

Budimlić smatra kako civilni nadzor nad policijskim agencijama putem neovisnih odbora koje imenuju parlamenti, još uvijek nije na snazi. Dodaje da kontrola efektivnosti i učinkovitosti rada policije treba počivati na parametrima rezultata koje oni postižu.
Recimo, imate situaciju da policijski službenik podnese oko 150 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima prema tužiteljstvu, a da nadležno tužietljstvo ne donese nijedno rješenje o provođenju istrage na temelju tih izvještaja koje je on podnio. Ipak će biti nagrađen od rukovodioca jer će navesti samo da je podnio izvještaj, a nijedan nije rezultovao rješenjem. Isti efekat je na svim nivoima, tužitelji ostvare normu po 150, a ne mjeri se suština - koliko od tih optužnica je okončano pravosnažnom osuđujućom presudom, kaže on.

Budimlić smatra da Bosni i Hercegovini nedostaju izvješća koji bi pokazali stvarnu učinkovitost policije.

Nova zapošljavanja

U proteklim godinama rađene su procjene povjerenja građana u policiju. Izvješće Centra za sigurnosne studije 2018. godine pokazao je da tek polovina građana ima povjerenje u rad policije.

Izvješće "Stavovi građana o policiji" pokazao je kako građani većinom vjeruju da političke partije i vlasti imaju prevelik utjecaj na rad policije te da policija najmanje djeluje kao servis građana i da je korupcija i nadalje široko rasprostranjena unutar policijskih struktura. Stopa kriminaliteta i broj riješenih kaznenih djela neki su od glavnih pokazatelja rada policije.

U Izvješću o stanju kriminaliteta za prvih šest mjeseci 2022. godine Federalne uprave policije (FUP) najviše zabilježenih kaznenih djela je u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. U Federaciji je zabilježeno povećanje kaznenih djela protiv života i tijela za 69 djela u odnosu na prvih devet mjeseci prethodne godine.

Od ukupno 14 kaznenih djela ubojstva, pet ih je u Zeničko-dobojskom kantonu, a četiri u Sarajevu, gdje je jedno ubojstvo do rujna ostalo nerazjašnjeno u vrijeme pravljenja izvješća.

Ali kantonalni ministar kaže kako je došlo do smanjenja broja kaznenih djela u Sarajevu u prvih devet mjeseci ove godine. U tom smislu ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo (KS) Admir Katica kaže kako je zadovoljan što policija kojom rukovodi bilježi smanjenje broja kaznenih djela i veći broj prijava građana u prvih devet mjeseci ove godine.
Kao ministar unutrašnjih poslova KS-a sam jako zadovoljan radom uprave policije u tom segmentu. Vidljivo je da i tužiteljstvo vidi Ministarstvo unutrašnjih poslova kao partnera u borbi protiv najtežih oblika kaznenih djela, što je za nas kompliment, kaže Katica.

Čampara kaže kako u posljednjih 12 godina bilježe konstantni pad kriminaliteta u Federaciji.
Neka krivična djela se povećavaju, neka padaju, neka se smanjuju, ali zasigurno moramo konstatovati i reći ukoliko imamo bolji i obučeniji policijski kadar, ukoliko imamo više policijskih službenika i ukoliko je više policijskih patrola na terenu, evo, naprimjer, u Kantonu Sarajevo, logično je da se smanjuje i kriminalitet, kaže Čampara i dodaje kako u svim policijskim agencijama, državnim, entitetskim i kantonalnim, nedostaje policijskih službenika.

I za Katicu je vidljivost policije na terenu jedan od vrlo važnih fakata da osjećaj sigurnosti bude stabilan.

U svojim izvješćima Europska unija je navodila da policajaca nedostaje samo u Službi za poslove sa strancima i Graničnoj policiji. Prema podacima iz izvješća, u BiH radi 16.845 policajaca, od čega gotovo 3.500 na državnoj razini, 5.500 u Republici Srpskoj, 600 na razini Federacije, a više od 7.200 u županijama, te 250 u Brčko distriktu. Ukupan broj doveo je do većeg prosječnog broja policajaca na 100.000 stanovnika od europskog prosjeka. U Uniji se, prema podacima Eurostata, agencije za statistiku Europske unije, broj policajaca od 2009. godine smanjivao.

U BiH su trenutno planirana povećanja broja policajaca, dok se kritike Europske unije na sam rad i integritet policije i dalje ne rješavaju dovoljno brzo.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske trenutno su zaposlena 4.062 uniformirana policijska službenika. U odgovoru za BIRN iz ove institucije kažu kako se prijem kadeta na Policijsku akademiju i sam prijem policijskih službenika odvija u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta u MUP-u Republike Srpske i samim planom penzionisanja policijskih službenika u Ministarstvu.

U Tuzlanskom kantonu je predviđeno više od 1.840 policajaca, a sada je zaposleno 80 posto od tog broja.

Iz Ureda komesara Ministarstva unutrašnjih poslova ovog kantona su potvrdili kako je trenutačno u tijeku natječaj za prijam 200 novih policijskih službenika.

Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo ima više od 2.000 uniformiranih policijskih službenika, koliko je predviđeno pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kaže Katica.
Najviše radimo da se popunjavaju mjesta policijskih službenika. Nedavno smo raspisali konkurs za prijem i trenutno je na policijskoj akademiji 200 kadeta. Uskoro ćemo ići s još jednim konkursom za prijem 250 novih policijskih službenika. Mi moramo osvježiti kadrovski našu policiju kako bi se mogla u budućnosti uhvatiti u koštac sa svim oblicima kriminala, kaže Katica.

Miletić smatra kako se policijske agencije prije svega moraju ojačati stručnim i neovisnim ljudima.
Većina tih starješina i krim-inspektora sjede u kancelariji, gdje se ne može riješiti nijedno kazneno djelo, već moraju izaći na ulicu. Kada dođemo do izvršitelja ubojstva ovog malog Dženana Memića i Davida Dragičevića, da ne spominjem slučaj ubojstva dva policijska službenika u Sarajevu i neke druge koji opterećavaju javnost, tada će policija pokazati da radi svoj posao, kaže Miletić.