U devastaciju arheološkog blaga uključen i Samostan na Humcu?

ljubuski.info

Gotovo da ne postoji svjetska enciklopedija, monografija ili stručni članak u kojoj se, na svjetskim jezicima ne spominje Delminij - grad Delmata, plemena iz antičkog doba koje je naseljavalo prostor Duvna i Duvanjskog polja, ali i srednje Dalmacije. Delminij je najpoznatiji toponim predrimskog i rimskog doba, opće prihvaćen civilizacijski pojam iz kojeg su proizišli oni drugi, u suvremenom dobu poznatiji poput Dalmacije, psa dalmatinera, tunike dalmatice.

Duvanjsko polje leži na ostatcima moćne antičke civilizacije 

Današnja općina Tomislavgrad, kao uostalom i čitavo Duvanjsko polje, "leže" na ostatcima te moćne antičke civilizacije. Delminij, predrimsko naselje, smješteno na planini Lib i njenim padinama, te rimski Delmnij na prostoru samog Tomislavgrada, nisu predmetom svjetskih ni europskih znanstvenih istraživanja, arheoloških i paleontoloških stručnih obilazaka i posjeta.

Naprotiv, svijet koji je na području Duvanjskog polja stvorila antička civilizacija, nestaje i to gotovo od svega nekoliko godina nakon što je otkriven pa do danas. Ta je propast sustavna i dugotrajna, i bez obzira na činjenicu da su se kroz tih gotovo stotinu godina izmijenila brojna carstva i kraljevstva, države nastajale i nestajale, Delminij su uništavali kako je tko stigao i mogao.

"Lib je na razini Numancije u Španjolskoj, Masade u Izraelu"

Darko Periša, profesor na Odsjeku za povijest i arheologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je i doktorirao na temi rimskog osvajanja Delminija, objašnjava da rimsko bojište na Delminiju, eponimskom gradu i političkom središtu Delmata, na planini Lib iznad Duvanjskog polja predstavlja jedno od nekoliko arheološki najbogatijih bojišta u rimskom svijetu uopće.
Ono je na razini Numancije u Španjolskoj, Alezije u Francuskoj, Teutoburške šume u Njemačkoj i Masade u Izraelu. Ta su nalazišta arheološki i kulturno-povijesni simboli u tim državama i turističke destinacije. Njih desetljećima istražuju domaće ili internacionalne ekipe kvalitetnih i dokazanih arheologa modernim tehnikama i s velikim financijskim proračunima. U blizini tih nalazišta su izgrađene istraživačke baze i muzeji u kojima se čuvaju predmeti nađeni tijekom arheoloških iskopavanja, rekao je Darko Periša.

Kompleksno arheološko nalazište na planini Lib poznato je od kraja 19. st., navodi Periša, ali tek je on, dodaje, posebno u doktorskoj disertaciji upozorio da su nalazi oružja vezani za rimsko osvajanje tog delmatskog grada polovicom 2. stoljeća prije Krista.
Na osnovi topografskih podataka i površinskih nalaza željeznog i olovnog oružja i opreme rekonstruirao sam bitke na toj planini. Predmeti se površinski pojavljuju u velikom broju sa strane Liba prema selu Borčane, jer je tu bila zbog strmine jaka prirodna erozija. Međutim, strana Liba prema selu Kongora je pristupačnija, znatno prostranija i nije ugrožena erozijom i pokrivena je raslinjem. Više od 20 godina mi je jasno da je na toj strani ključni dio bojišta i da se tu može očekivati ogroman broj predmeta, posebno rimskih projektila, navodi Periša. 

Propali ostatci jedinog rimskog foruma u BiH 

Budući da postoje predrimski i rimski Delminij, prvo je stradao rimski i to 1924. godine, svega nekoliko godina nakon što je uopće otkriven i istražen za što je zaslužan, koncem 19. stoljeća Carl Patsch, objašnjava Periša.
Na mjestu gdje je bio rimski hram podignuto je groblje Karaula, a na samom rimskom trgu, odnosno, forumu fra Mijo Čuić je 1924. počeo podizati crkvu, pa su tako, propali ostatci jedinog rimskog foruma u BiH, s otvorenim trgom, vijećnicom, govornicom, izjavio je Periša.

U tu je crkvu ugrađen kamen iz samog foruma i u potpunosti uništena građevina, dodaje Periša, a zatim su komunističke vlasti na Gradini na Libu izradili TV repetitor 1981. godine.
Tom prilikom jako je oštećena delmatska kamena utvrda na kojoj je bila akropola predrimskog grada Delminija, eponimskog mjesta i političkog središta naroda Delmata, dodaje Periša.

Rimske terme zasute šljunkom pa na njima izgrađen parking 

Posljednje vidljivo svjedočanstvo rimskog Delminija, arheološki iskopane i konzervirane zidove rimskih termi, dodaje Periša, tadašnji duvanjski župnik, fra Ante Pranjić , 2009. godine devastira tako što ih zasipa šljunkom i na njima izgrađuje parkiralište za automobile.
Posve bizarno, općina Tomislavgrad na tom mjestu postavlja turistički pano u kojem informiraju posjetitelje da su se tu nekada nalazile rimske terme i znameniti grad Delminij, a čiji se ostatci više ne mogu vidjeti, tvrdi Periša.

Osim što je uništeno političko središte plemena Delmata, uništeno je i njihovo glavno svetište u doba njihove političke samostalnosti koje se nalazi na Mandinoj gradini u Duvanjskom polju.

Osim političkog, uništeno je i vjersko središte plemena Delmata na Mandinoj gradini 

Riječ o jedinstvenom delmatskom svetištu i jedinstvenom arheološkom nalazištu gdje je koncem 19. stoljeća izgrađena pravoslavna crkva manjih arhitektonskih gabarita, a koju su hrvatski ekstremisti minirali tijekom rata devedesetih, tvrdi Periša. Potom je izgrađena nova, pa je teškom mehanizacijom uništen dio Mandine Gradine.

Crkvica se obnavljala prije nekoliko godina u vrijeme izbora kako bi se dobilo glasove malobrojnih Srba u Hercegbosanskoj županiji, pa su lokalni hrvatski političari potaknuli izgradnju. Nije izgrađena na starim temeljima, nego pored, pa je najviši i neistraženi dio Mandine gradine time dodatno oštećen, ističe Periša. 

Devastacija tijekom pandemije 

Posljednja devastacija događa se tijekom pandemije korona virusa kada dvije grupe, kako se navodi u pismu upućenom portalu Bljesak.info, 'ordiniraju' planinom Lib.

Jedna grupa radi to, kako se navodi, po nalogu fra Sretan Ćurćića, donedavnog gvardijana i upravitelja Muzeja, a danas župnika u župi Seonica u selu Omolju, dok druga dolazi s područja Grada Ljubuškog. Ključna osoba koja je trebala 'napuniti' Franjevački muzej i galeriju arheološkim predmeta je Vinko Ljubas, navodi se u pismu, a koji je u bh. javnosti dospio još prije desetak godina kada je u jednom duvanjskom kamenomu otkrio fosilizirane kosti praslona.

U nekoliko smo navrata pokušavali kontakti fra Sretena Čurčića, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovarao na naše pozive.

Vinko Ljubas: Nisam devastator, detektor sam koristio u najboljoj namjeri 

Vinko Ljubas amater-sakupljač, lovac, planinar i osoba koja za sebe tvrdi da je "istinski ljubitelj duvanjske prirode, kulturne i druge baštine".

Odgovarajući na pitanje, smatra li se devastatorom jer nezakonito istražuje arheološka nalazišta po Duvanjskom polju, Vinko Ljubas kaže: 
Vinko Ljubas nije devastator. Sve što sam našao, osamdeset posto toga našao sam očima. Darko Periša ima jedini cilj, a to je da me strpa u zatvor zato što je ljubomoran na moja saznanja i ljubomoran da sam otkrio ono što on nije.

Ljubas ističe kako je sve što je pronašao darovao Muzeju i da nije za to dobivao nikakvu financijsku naknadu.
Detektor sam koristio u najboljoj namjeri. Nisam budala ni devastator. Notorna je laž da me fra Sreten Čurčić plaćao. Sve što sam pronašao, darivao sam Muzeju i nisam dobio a ni tražio nikakav novac. Napravio sam dobru stvar i opet bih. Nije mi palo na pamet nikad da uzimam artefakte sebi, ništa nemam kod sebe i u svojoj kući, sve sam dao u Muzej, kaže Ljubas.

Fosili praslona koje je Ljubas zaista otkrio, umjesto u Zemaljski muzej BiH koji nije imao novac za otkup, otkupio je Franjevački muzej Tomislavgrad, a Ljubas od bivšeg načelnika Ivana Vukadina (Hrvatski nacionalni pomak) dobio plaketu zaslužnog građanina.

Ljubas je, kako se navodi, detektorom za otkrivanje metala pretražio i prekopao Mandinu gradinu, ali i bogato rimsko-delmatsko bojište na Libu. 

Detektori glavno oružje u pljački arheološkog blaga 

Sofitisticrani dektori metala, kakve u BiH koriste samo profesionalni demineri, postali su glavno oružje u pljački arheološkog blaga.

Ljubas je iskoristio izolaciju zbog pandemije korona virusom i u proljeće 2020. pretražio područje detektorom i počeo s vađenjem arheoloških predmeta na očuvanoj površini veličine gotovo pet hektara, navodi se u pismu.

Sve što nađem poklonim Muzeju. Ja sam hodač, planinar, šetam i gledam. Moj cilj je da sve to ostane u Duvnu, a ne da ide u Mostar, Zagreb, Sarajevo, nego ovdje, da napravim nešto za ovu zajednicu, rekao je Ljubas.

Periša dodaje kako nije mogao osigurati sredstva i opremu i okupiti ekipu za arheološko iskopavanje tog nalazišta.
Tijekom svoga studijskog boravka u Njemačkoj 2019./2020. godinu upozorio sam nekoliko vodećih njemačkih arheologa za rimska bojišta i ponudio im suradnju. Oni su bili oduševljeni važnošću tog bojišta, kao i cijelog kompleksa, ističe Periša.

Jedino je rješenje za tako važno nalazište bilo, dodaje Periša, da natječe za fondove Europske unije za znanstvenoistraživački rad i da se u blizini Liba utemelji istraživačka bazu s konzervatorskom i restauratorskom radionicom za metalne nalaze i muzej in situ u kojima bi oni bili prezentirani.
Tako bi Delminij bio poznat u znanstvenom svijetu u pravom svjetlu (ime Dalma je ionako poznato u cijelom svijetu) i privlačan kao turistička destinacija. Duvanjski kraj i u konačnici Bosna i Hercegovina bi tako profitirali na najbolji mogući način. Poslije moga povratka iz Njemačke uslijedila je izolacija zbog pandemije koronavirusa svjetskih razmjera i ja sam bio odsječen u Zagrebu, napominje Periša.

Periša: Detektoraši su zamijenili uloge 

Periša odgovara i na optužbe nekih detektoraša, kako ih naziva, te tvrdi da su besmislene i bijedne.
Detektoraši koji su devastirali i opljačkali arheološko nalazište na Libu su zamijenili uloge sa mnom. Ja sam profesionalni arheolog i već nekoliko desetljeća sudjelujem na arheološkim iskopavanjima ili ih osobno vodim i jedini sam u ovom dijelu Europe doktorirao na temi rimskih bojišta, između ostalog na Delminiju, dok počinitelji, koliko sam upoznat, nemaju ne samo arheološku naobrazbu nego nemaju nikakvu jaču naobrazbu od škole učenika u privredi. Neškolovanost nije grijeh sve dok takvi ljudi ne žele raditi posao za koji nisu obrazovani i degradirati one koji su kvalificirani. Zatim su isti zamijenili teze. Oni su ti koji su opustošili i opljačkali najvažniji i najveći dio bojišta na Libu i mnoga druga arheološka nalazišta, a prozivaju mene samo zato što se nikako ne mogu složiti s njihovom aktivnošću. Ako su detektoraši radili odgovorno, stručno, legalno, legitimno, s ljubavlju i za opće dobro, u čemu je onda problem? Što im smeta i što se uopće osvrću na to kakvo je moje mišljenje o tom slučaju? Kako ih ja to u BiH mogu ugroziti?, kaže Periša.

Dilber: Na koju god gradinu da se popnemo, vidimo tragove devastacije 

Stipan Dilber, diplomirani arheolog i kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu tvrdi kako devastacija Delminija ne prestaje.

Najviše uzimaju metalne predmete koje pronalaze s detektorima. Prolaze teren, pljačkaju predmeta, a pod krinkom da rade za Katoličku crkvu ili udruge koje djeluju pri Crkvi, preprodaju po ilegalnim tržištima odnosno kolekcionarima koji se bave takvom vrstom kriminala, izjavio je Stipan Dilber.

Na koju god gradinu da se arheolozi popnu, dodaje Dilber, prisutni su tragovi devastacije koja ne prestaje.

Uništavaju kontekst, u arheologiji je zapravo važniji kontekst od samog predmeta. Institucije koje bi trebale sprječavati pljačku su usporene, sve što možemo je u medijima upozoravati, ali ljudi moraju shvatiti da oni koji su zaljubljeni i kolekcionari, ne mogu iskopati arheološka nalazišta, za takvo nešto su jedini licencirani arheolozi, a ne kojekakvi kauboji s detektorima, smatra Dilber.

Periša: Najvažniji dio nalazišta na Libu uništen i opustošen 

Periša napominje kako je najvažniji dio nalazišta na Libu definitivno uništen i opustošen.

Sada mogu biti mirni svi koji u nadležnim državnim institucijama na svim razinama vlasti nisu ništa poduzeli i učinili da se Lib na vrijeme zaštiti. Muzeji u vlasništvu vjerskih zajednica za koje detektoraši - prema njihovom iskazu - rade i u kojima se skriva arheološki materijal mogu napokon organizirati izložbe i bez straha ih pokazati javnosti. Matične općine mogu svojim slavnim istraživačima i otkrivačima dati plakete zaslužnih građana. U takvoj situaciji možda je najbolje da oni pompozno popraćeni medijima dovrše svoj istraživački pothvat. Ionako jedan nadriarheolog, i to bez detektora za metal, već godinama javno i popraćen medijima, čak uz financijsku pomoć iz državnog proračuna, raskopava brdo iznad Visokoga u potrazi za najvećom i najstarijom piramidom na svijetu, dodaje Periša.

Nužno je uvesti zabranu privatnog posjedovanja i korištenja detektora 

Periša je uputio i pismo Mariu Lovriću (HNP), još uvijek aktualnom ministru unutarnjih poslova Hercegbosanske županije, u kojem moli da na području ove županije uvede zabrana korištenja detektora. 
Apeliram na vas da u ime MUP-a u postojeći zakon uvrstite zabranu privatnog posjedovanja i korištenja detektora na području HBŽ- a i registriranje detektora u vlasništvu državnih i javnih službenika kao što je vojska, policija, demineri navodi se u Perišinom pismu. 

Iako se pred zastupnicima u Skupštini HBŽ-a našao zakonski prijedlog koji bi tretirao arheološka nalazišta i kazne za uništavanje i devastacije, još uvijek nije usvojen.

Do pet godina zatvora za uništavanje spomenika kulture 

Iz MUP-a Hercegbosanske županije podsjećaju kako Kazneni zakon Federacije BiH tretira u člancima 321. i 322. oštećenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode, odnosno, nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture.

Za oštećenje ili uništavanje spomenika kulture kazne su novčane i zatvorske (do tri godine zatvora), a ako je tijekom uništavanja prouzrokovana šteta, zatvorska kazna je od šest mjeseci do pet godina.
Tko bez dopuštenja nadležnog tijela obavi na spomeniku kulture konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove ili protivno zabrani ili bez dopuštenja nadležnog organa obavlja arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa zbog toga spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je kazneno djelo učinjeno u odnosu na spomenik kulture naročite vrijednosti ili značenja ili je prouzrokovana znatna šteta, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, navodi se u članku 322. Kaznenog zakona FBiH.

Ljubuški detektoraši radili za Samostan na Humcu?

Nakon što je 2021. godine uhićena skupina ljubuških detektoraša koja tamo već dulje vrijeme djeluje i čiji su članovi pred policijsko-istražnim tijelima tvrdili kako to rade za Franjevački samostan svetog Ante na Humcu, detektori su im oduzeti, a protiv njih se vodi kazneni postupak pred Županijskim sudom u Livnu. 

Županijski sud HBŽ-a je ljubuške detektoraše, umjesto za nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova na spomeniku kulture koji je zbog tog oštećen, osudilo za kazneno djelo teške krađe.

Osim što su im oduzeti detektori i pretreseno terensko vozilo, zaplijenjeni su i opljačkani arheološki nalazi.

Detektoraši se nemaju razloga bojati, dodaje Periša, da će kazneno odgovarati u BiH. 
To što oni nemaju potrebne sveučilišne kvalifikacije nije nikakav problem, jer smo svjedoci svakodnevnih afera o kupljenim ili falsificiranim diplomama visokih stručnih sprema. Još uvijek nisu procesuirani svi ratni zločinci pa koji će to domaći sud kažnjavati ljude koji su samo tražili i skupljali staro željezo? Već desetljećima se bez sankcija na očigled svih uništava kulturna baština pa koga briga za još jedno uništeno arheološko nalazište, kaže Periša.

"Je li to neka propala tvornica?"

U nekoliko smo navrata pokušavali kontaktirati načelnika općine Tomislavgrad, međutim, njegov komentar još uvijek nemamo, a tajnica je, komentirajući naš zahtjev da načelnik Ivan Buntić (HNP) komentira uništavanje Delminija, izjavila: Je li to neka propala tvornica?.

Periša tvrdi kako je od proljeća 2020. do danas nekoliko skupina duvanjskih i ljubuških tragača za arheološkim predmetima uz pomoć detektora za otkrivanje metala prekopalo i opljačkalo ključni dio bojišta na Libu prema Kongori.

Šteta na Libu je ogromna, ne može se izraziti u novcu 

Nalazište je gotovo potpuno devastirano i opljačkano. Šteta je ogromna i ne može se samo izraziti u novcu. Samo se može reći da su predmeti zauvijek izvađeni iz konteksta i nemaju znanstvenu vrijednost kakvu bi imali da su nađeni tijekom planskih arheoloških iskopavanja. S obzirom na to da je uglavnom riječ o korodiranom željeznom oružju i opremi pitanje je u kakvom su danas stanju bez primjerene stručne konzervacije, dodaje Periša i podsjeća da Delminij na Libu već godinama čeka da bude proglašen nacionalnim spomenikom kulture i da se tako zaštiti od strane države.

Delminij na Libu godinama godinama čeka da postane nacionalni spomenik BiH 

Taj su status hitro dobili mnogi spomenici kulture, odnosno arheološka nalazišta od kojih se mnoga po važnosti ni izdaleka ne mogu uspoređivati s Delminjem na Libu. Sigurno su viši interesi spriječili proglašenje Delminija na planini Lib nacionalnim spomenikom kulture, kao što su spriječili da Blidinje bude proglašeno nacionalnim parkom prirode, navodi Periša.

Iz Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH još uvijek nije odgovoreno na naše upite, premda smo i telefonski kontaktirali aktualnog predsjedatelja Zorana Mikulića (SDP BiH). 

Povjerenstvo upozorilo: Predmeti koje je Hrvatska htjela kupiti pronađeni nezakonito

Međutim, u posjedu smo pisma koje je Povjerenstvo uputila institucijama u BiH i Hrvatskoj - Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija BiH, Carinska uprava BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Veleposlanstvo Hrvatske u BiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Zavod za zaštitu spomenika kulture FBiH, Centar protiv krijumčarenja umjetnina, Vladi HBŽ-a, MUP-u Kantona 10 te načelniku Tomislavgrada.

U pismu se, između ostalog, navodi kako je pronađeni rimski nadgrobni spomenik/stela na kojem je zabilježeno ime "Delmat/Delmati", a kojeg su htjeli otkupiti Arheološki muzej i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u suradnji s Ministarstvom kulture Hrvatske, pronađen nelegalnim istraživanjem.
Nalaz nije pronađen zakonitim arheološkim istraživanjem, zbog čega je predmetom nezakonite trgovine. Za aktivnosti nezakonite trgovine i krijumčarenja arheoloških nalaza sa šireg područja jugozapadne BiH nalazi se skupina na čijem je čelu Vinko Ljubas, stoji u pismu.

Ante Vujnović (HDZ BiH), ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, izjavio je kako Zavod još uvijek nema informacije o devastaciji na drugim lokalitetima iako vjerojatno postoje i druga nalazišta koja su oštećena.

Možda tajnica općinskog načelnika i nije puno pogriješila. Delminij je mogao biti najveća duvanjska tvornica i izvor financijskih prihoda da nije uništen. Zamislimo da je sačuvan, da nije devastiran i opljačkan, koliko se samo ljudi u najrazličitijim sferama moglo zaposliti u ovo ime u turizmu, ugostiteljstvu, kulturi. Od suvenira i magneta, do velikih arheoloških istraživanja, rekonstrukcije mape cijelog jednog rimskog grada, do organiziranih i vođenih posjeta za turiste, istraživače, umjetnike, do rezidencija za svjetske istraživače, do povlačenja novca iz Europskog fondova, do grada koji bi bio jedini takav u ovom dijelu Europe u kojem su očuvane rimske terme. Delminij - propala tvornica.

Propast bh. arheologije

Svojim divljačkim ili barbarskim činom detektoraši su definitivno degradirali bosanskohercegovačku arheologiju koja je do prošlog rata bila najbolja u bivšoj Jugoslaviji, a Sarajevo je bilo jedan od vodećih i najuglednijih arheoloških središta u Europi. Poslije rata arheologija se jako sporo oporavlja. Istina, osnovani su studiji arheologije u Mostaru i Sarajevu, a na njima je do sada diplomirao veći broj arheologa. Dio ih je diplomirao na sveučilištima u Hrvatskoj i Srbiji. Međutim, samo mali broj mladih arheologa se uspio zaposliti u Bosni i Hercegovini pa ih je većina prisiljena raditi izvan struke ili otići u inozemstvo. U takvoj situaciji neuki ljudi postaju samozvani arheolozi i preuzimaju glavnu riječ, odnosno vrše svoja raskopavanja arheoloških nalazišta uz pomoć detektora i bagera. Razloge zašto to rade ne znam i ne zanimaju me. Sigurno da se nikad ne bi odvažili to napraviti da nemaju pozadinu društveno i politički povlaštenih ljudi, uglednih posebno među neukim ljudima u svojim zavičajima. Sigurno da se nikad ne bi usudili napraviti takvo što da postoji učinkovito pravosuđe s jasno propisanim kaznama (zakon bez kazni je mrtvo slovo na papiru) u Bosni i Hercegovini. Inače, u državama koje su ugrožene pljačkom arheološke baštine i uništavanjem arheoloških spomenika ne pravi se razlika između počinitelja i pokrovitelja, kaže dr. sc. Darko Periša. 

bljesak.info

Glas naroda

Pra Darijo i njegovi kompanjoni nisu samo pokrali donacije nego je predao kradezeovcima franjevački muzej napravio kafić preko puta oltara i još šalje pljačkaše u pohode kradu po Tomislavgradu

Neka fratri iz Tomislavgrada traže od provincijala da se smjeni fra Dario provodi zulum i teror nad ljubušacima i krade i pljačka

Ja se dijelom slažem s ovim, ako je nalazište registrirano, i ako je zaštićeno ok..nema šta tu ko hodat s detektorom. Ali ako ja hodam po brdu i tražim šta bilo, tj provodim vrijeme u traženju metala di je problem?

Samostan na Humcu već 40 godina financira pljačkaše da napune muzej. Pra Dario je samo nastavio šta je zatekao.

Istina živa, čak su u rimskim zapisima zabilježeni nogometni susreti između Delmata i Daorsa. Prva utakmica u trojanskog luci u Gabeli 3:3 a uzvrat u Troji u Berišu bješe 1:1. Delmati prošli dalje zbog golova u gostima i kasnije ispali od Ilira na penale.

Ko je smio odnit pobjedu iz gabele..

Bilo pravilo: Sudac, igraj dok se ne sunoća... Sad će finale prije finala u Katru!

Kupio bi auto koje je dobro do 3000KM

Imaš kod fra.Daria na Humcu golf2,našli ga ovi njegovi detektoraši,mislili da je vozilo antičko..

U pra Darija je antika golf 8 i iPhone 14.

Eno švabe u Kataru cili svit žele ogrit LGBT i ćukećom zastavo i još ne da očekuju nego izinstiraju da ih svi moraju u tome suludom naumu podržati jerbo ako ne budu podržavali neće dobiti EU spoticaj

Tipična pratarska priča, vi narode skupljajte i donosite, općinska i žup. vlast dajte lovu
uz drpanje donacija iz RH, napravi muzej, i onda je on njihov i oni ubiru lovu. A sve
se vodi ko naše... I tako sve, narod napravi i doprinese a fratrine uživaju. Ili nije tako?

Oni, humački fratri i oni okolo se zasigurno ne drže gesla moli i radi, to vrijedi za obični puk, a oni nit se mole Bogu, nit šta rade, ali da uživaju, to sigurno jesu. Na narodnoj grbači, a bogme i kredeze dobro koštaju.

Hoćeš da kažeš da kod njih vridi ko neradi- neboji se gladi....

Žvačite Orbit et urbi proizveden na Umcu i nema grija...

Zločinačka udbaška organizacija ,stranka,kradeze ,osuđena od svog suda što god dotakne uništi,samo scenarij Čeušesku može ovo rešit.
Zbog ove bagre smo zemlja bez budućnosti i iseljavanja,kolonija ološa i oloških UNIJA

U devastaciju arheološkog blaga uključen i Samostan na Humcu?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Bez izbora pred izbore Ružica Zeljko
ljubuski.info
Život proveden u crvotočini Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Kad porastem, biću na proračunu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Ima li nam života ako "naši" ne pobijede? Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari