Sve manji interes iseljeništva za glasovanje

ljubuski.info

Od gotovo dva milijuna građana koji žive izvan BiH i više od polovine s pravom glasa, prijavu za glasovanje na Općim izborima u BiH u listopadu podnijelo je svega 69.872 birača, koji će se naći na izvodu iz Središnjeg biračkog popisa.

Ako se usporedi podatke s izbora od prije četiri godine, taj broj je bio nešto iznad 77 tisuća, od čega ih je tek 48 tisuća glasovalo. Četiri godine ranije, 2014. godine, iz inozemstva stiglo svega 30.000 glasačkih listića, što je daleko manje, gotovo 13 puta u odnosu na prve izbore održane poslije rata, tj. 1996. godine.

Nisu spremni za prijevaru

Trend pada zanimanja iseljeništva za glasovanje u BiH može se objasniti samo na jedan način, smatra sociolog iz Sarajeva Esad Bajtal.

Iz zemlje u kojoj je, po nekima, kako kaže, više građana vani no u njoj i u kojoj vladaju korupcija i kriminal, mnogi su otjerani i počeli su novi život.
Zašto bi oni sada, za koje ovdje nema mjesta i odakle su otjerani, bili sastavni dio jedne prevarantske igre, koja se zove izbori u BiH i koja se uvijek završava namještenim rezultatom izbornog inženjeringa? Zašto bi se ti ljudi po logici stvari i vlastite pozicije brinuli o pitanjima u BiH?, pita Bajtal i dodaje da je posve logično da, kako ih zove, 'kriminalno- etničke bande', koje sebe nazivaju političkim strankama, obilaze dijasporu samo kada im to treba - pred izbore.

Njihovi tjerači, što je paradoks, odlaze tamo i oni ih ugošćuju, da bi ih uvjerili da za njih glasuju. Mali odziv za prijavu pokazuje da ljudi nisu spremni na tu vrstu prijevare, zaključuje Bajtal.

Za prve izbore nakon rata, 1996. godine, registriralo se 458.000 građana koji su živjeli van BiH. Četiri godine kasnije, taj broj je prepolovljen. Na lokalnim izborima 2012. se, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, registriralo svega 38.000 građana iz inozemstva. Taj trend su posljednjih mjeseci, obilaskom iseljeništva i njihovim animiranjem, pokušali popraviti predstavnici političkih stranaka iz BiH.

Smjena naraštaja

No, prema rezultatima prijavljenih, taj posao je doživio fijasko. Vehid Šehić, analitičar koalicije "Pod lupom", koja prati tijek izbora u BiH, kaže da je iluzorno očekivati da će itko, a osobito 30 godina nakon rata, u zemlji u kojoj nema nikakvog napretka raditi bilo što u njenu korist.

Političarima ne vjeruje veliki broj građana u BiH, a kamoli da im vjeruju građani koji žive u uređenim državama. I taj interes će dodatno slabiti, naročito kada dođe drugi ili treći naraštaj, drži Šehić uz opasku da utjecaj iseljeništva na rezultate izbora neće biti onakav kakav su očekivale stranke koje su lobirale posljednjih mjeseci.

Brojem prijavljenih građana iz inozemstva razočarani su i u Svjetskom savezu iseljeništva BiH.
Rezultat govori za sebe. Ako u dijaspori žive dva milijuna građana BiH, od kojih milijun i pol s pravom glasa, i ako se registrira svega pet ili šest posto njih, naravno da nitko ne može biti zadovoljan, kaže Namik Alimajstorović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza iseljeništva BiH.

Postoji još jedno gledište ove priče, možda bitno važniji, kažu sugovornici, a to je svojevrsni paradoks različitog političkog pogleda iseljeništva prema zemljama u kojima trenutačno žive, u odnosu na BiH. U zemljama u kojima žive glasuju, uglavnom, za lijeve stranke, dok prilikom glasanja u BiH većinom biraju nacionalističke stranke.
Razlog je što lijeve, liberalne, demokratske stranke imaju pozitivnu migrantsku politiku, dok su desničarske protiv bilo kakve migrantske politike. No, možda su i oni sada shvatili da ne treba više tako glasati u BiH, smatra Šehić.

Svaka ptica svome jatu

Komunikolog iz Banjaluke Mladen Bubonjić kaže da je ovo savršen primjer tzv. teorije nultog zbroja, gdje je dijaspora u svojoj zemlji boravka spremna na kompromis i toleranciju i međusobno uvažavanje stavova, dok u BiH to nije slučaj. To znači da, na jednoj strani, u zemlji boravka postoji pobjednik, dok na drugoj postoji gubitak, u zemlji podrijetla.

Ogromnu ulogu igra i narativ koji dominira u njihovim sredinama i koji je nerijetko nacionalistički, isključiv, i koji, zahvaljujući tome, utječe da ne biraju ništa drugo do te nacionalističke opcije, smatra Bubonjić, ističući da je situacija slična i u ostalim zemljama regije, bez obzira na vjeru i naciju. Odsustvo političke i demokratske tradicije, kao i obrazovanje, mnogo utječe na ove procese u negativnom pravcu, smatra Bajtal i ukazuje da je kritičko mišljenje stepenik kojeg je teško dostići.

On u Francuskoj nema potrebe razmišljati. On vidi s kim će mu biti bolje. Ako, recimo, nije Macron, pitanje je hoće li uopće tu ostati i tu se ponaša tako. A kada se odluči ovdje glasovati, onda nije spreman staviti činjenice na vagu, već ide po načelu 'svaka ptica svome jatu leti'. Tada zaboravi na elementarni modus razmišljanja koji je upotrijebio u izbornoj utakmici u Francuskoj, što je samo po sebi paradoks, zaključuje Bajtal.

DW

Glas naroda

Ljudi se ne misle vraćat i izbori i izborne prevare ih ne zanimaju

Busaju se u prsa sa Hrvatstvom i zastavama po raznim Hrvatskim misijama i domoljubnim glazbenim manifestacijama a kada treba dati Hrvatskoj stožernoj stranci potporu da ostvari što bolji izborni rezultat kao najmalobrojniji narod nigdje ih nema da i idalje mogu osijećati pripadnost svom nacijonalnom biću identitetu.

Dojadilo im glasat za kpj jer su skontali da ih je upravo ona otrala u dijasporu, dugo im trebalo dok im ne dođe iz pr.na u ćivericu.

Tako je brate dosta više nacionalnih stranaka koje hrane samo rđu iz svog naroda i podpiruju nacionalizam.
ginuli najbolji da bi vladali najgori,narod progleda vani ne laže HDZ televizija narod je informiran.

Šta će nam dijaspora kad mrtve babe glasaju. Spisak u ruke i opleti...

Tko je onda legitiman

Triba uhljebima zabraniti glasovanje

Napravili državu za sebe i sada bi htjeli da otjerani za njih glasaju

Što će dijaspora glasati ovdje, U Njemačkoj žena može dobiti radno mjesto spremačice bez stranačke iskaznice i doživotne zahvalnosti stranci nje i njene šire obitelji što je ona dobila metlu i krpu u ruke.. U Njemačkoj ne rade ljudi po 10 i više godina na određeno i ne moraju prolaziti testiranje svake godine na natječaju i mnoge druge ljepote od života koje imaju ovdje.

Jeli to istina da u Njemačkoj netriba veza za nać posa.Znači bez veze pa to nije normalno.

Bugarski vlak tamo ne vozi.

U Njemačkoj nema "traktorijada Open, kamena s ramena po autobusu etno cup i nadopisivanje nakon 19h callenger Tours". Kakve nam koristi da i glasamo kad se unaprijed zna tko osvaja supercup.

Glasajte vi iz dijaspore,možda se moradnete vratit,ko zna šta globalna politika sprema.Mislite na sebe i na svoju budućnost,nebudite sebični i egoistični,to ne priliči katolicima.

Jadna je i crkva i država odkad su nam udbaši postali veliki vjernici i katolici,više se u Njemačkoj baca nego na Hrvackim terenim proizvede.u kantam za smeće ne može ni miš preživit a budale se vesele kako im je dobro.

Cekvu treba odvojiti od politike

Ti češ je odvojiti

Sve manji interes iseljeništva za glasovanje
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad porastem, biću na proračunu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Ima li nam života ako "naši" ne pobijede? Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Sustav veza i poznanstava Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari