Slučaj iz Gorice opomena, i ratne prijetnje političara potiču nasilje

U Grudama je progašen Dan žalosti zbog ubojstva dvaju mještana - Mate Grizelja i Velimira Bušića koji su postali žrtve napada 50-godišnjeg Joze Jasaka, što, s obzirom na to da je i ranije imao slične ispade, ponovno sugerira na grijeh institucija i države koja se nije pozabavila uzrocima, zbog čega je ovih dana mjesto Gorica zavijena u crno i svi samo govore o posljedicama.

Inače, pokop stradalih u zločinu, koji se dogodio u četvrtak ujutro, Velimira Vele Bušića (63) i Mate Grizelja (35) je danas, 6. kolovoza, u mjestu Gorica. Posljednji ispraćaj Mate Grizelja bit će u 16 sati na mjesnom groblju Gorica-Sovići, dok će ispraćaj Velimira Vele Bušića biti na groblju svetog Stjepana u Gorici u 18.30. Načelnik Gruda Ljubo Grizelj zbog nezapamćene tragedije proglasio je Dan žalosti.

Životno ugrožen

Zdravstveno stanje starijeg muškarca Ž. G. (1949.), koji je jedan od dvojice ranjenih u četvrtak ujutro u pucnjavi u mjestu Gorica kod Gruda, nepromijenjeno je. On je bio u životnoj opasnosti. Nedugo mu je nakon prijma u bolnicu amputirana noga. Hospitaliziran je na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje. Zadobio je teške tjelesne ozljede koje su još uvijek opasne za život.

Druga muška osoba A. G. (1997.) zadobila je lakše tjelesne ozljede te je hospitalizirana na Klinici za kirurgiju. Istodobno, napadaču Jozi Jasaku određen je pritvor. Prema tvrdnjama mještana on je i ranije imao sličnih prijetnji korištenjem vatrenog oružja i bombi, no ni jedna nije bila pogubna.

Dosta je još pojedinosti nepoznato oko tragičnog događaja kada je nakon kraće prepirke s Grizeljom, Jasak otišao do kuće i vratio se s kalašnjikovom te nakon toga počeo pucati po okupljenima u kafiću. Psihijatar, prim. doc. dr. sc. Marko Martinac, sveučilišni profesor i voditelj Centra za mentalno zdravlja Doma zdravlja u Mostaru nije mogao govoriti o konkretnom slučaju zbog šturih informacija iz medija, no objasnio je zašto dolazi do, narodski rečeno, pomračenja uma kada pojedinci počine ovakve masakre.
Narodski kazano, pomračenje uma može biti izazvano različitim čimbenicima, ali s obzirom na to da se radilo o fešti na dan proslave župe i sitnim satima kada se događaj zbio najvjerojatniji okidač za inkriminirano djelo bilo je djelovanje alkohola (teoretiziram jer nemam uvid u alkotest). Alkohol sam po sebi može izazvati, narodski rečeno, alkoholno sumračno stanje kada unesrećeni ima vrlo suženu svijest - u takvom stanju često se ponaša agresivno, može učiniti različita kaznena djela koja su u pravilu bez elemenata planiranja i predumišljaja te u vezi s djelom postoji potpuna amnezija. Na temelju informacija iz medija radilo o se svađi u jednom od kafića iako se ne navodi između koga, pa se tako i ne može jasno sudionike događaja dovesti u vezu. Nakon svađe je okrivljeni otišao po oružje, kojim je kasnije izvršio ubojstva i ranjavanja, a što ukazuje na elemente planiranja i predumišljaja - ističe dr. Martinac.

Dodaje kako se u konkretnom slučaju sada ne može točno kazati je li pucano u određenu skupinu ljudi, sudionika u svađi ili je pucano nasumično prema cijelom lokalu te se ne može jasno reći radi li se o usmjerenoj agresiji (osvetničkoj) ili, u drugom slučaju, o djelu koje je vođeno težom psihopatologijom.
Od psihičkih temelja za ovakvo ponašanje mogući su teži mentalni poremećaji kao što su različita psihotična stanja izazvana organskim ili psihoaktivnim supstancijama, a intoksikacija alkoholom može izazvati simptome psihoze koji se ne razlikuju od stvarne bolesti, a kaznena djela mogu biti potaknuta sumanutim idejama ili halucinacijama imperativnog tipa (kada glasovi naređuju unesrećenom što da učini) - objašnjava voditelj Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Mostaru.

Zaostalo naoružanje

Dodaje kako su druga najčešća stanja koja dolaze u obzir kao uzroci ovakvog ponašanja poremećaji osoba, u prvom redu antisocijalni tip osobnosti, naime, radi se o tipu osobe koja ne poštuje socijalne norme, ima izraženu agresivnost, impulzivnost, odsutnost suosjećanja i osjećaja krivnje, ali i drugi poremećaji s izraženim paranoidnim, narcisoidnim i antisocijalnim značajkama. Istraživanja pokazuju da su smetnje povezane s alkoholom povezane s 50% svih ubojstava i 25% svih samoubojstava.

Upozorava kako pak postoji oskudna mreža centara za mentalno zdravlje, dok, kada su u pitanju kaznena djela, osuđenici izdržavaju kazne u zatvorskim bolnicama gdje su počinitelji pod trajnim liječničkim nadzorom. Dodaje i kako druge društvene okolnosti utječu kao okidač za ovakve tragedije. Naveo je kako živimo u stanju zamrznutog rata koji prijeti nastaviti tamo gdje se stalo potpisanim primirjem.
Veliki broj zaostalog naoružanja te druge društvene okolnosti intenziviraju primitivne obrambene mehanizme kao što su paranoja i narcizam u predisponiranih osoba, što dovodi do ovakvih djela, navodi dr. Martinac.