Ponovno manjak sjemenskog krumpira u BiH, ne miruju ni cijene

ljubuski.info

Potrebe za sjemenskim krumpirom u Bosni i Hecegovini znatno premašuju godišnju proizvodnju. Procjene pokazuju da bi kilogram mogao koštati od 1,20 do 1,80 KM, ali još je rano za preciznije informacije. Sigurno je kako će biti skuplji u odnosu na 2021. godinu.

Nestašica se očekuje i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Ne samo zbog nedovoljne domaće proizvodnje, već najviše zbog krize uzrokovane pandemijom korona virusa. Prema svemu sudeći, farmeri će koristiti vlastite zalihe, ali ni njih, iako je prošla godina bila povoljna po pitanju cijena, neće biti ni približno dovoljno.

FBiH uvozi više

Izvjesno je da će najveći proizvođači smanjiti izvoz. Uvoznici su već na mukama jer nemaju odgovor o terminima isporuke tražene robe. U državu se uvozi čak 32.000 tona više, nego što se izvozi, od čega u FBiH 30.000 tona, a u RS 2.000 tona.

Inače, u Republici Srpskoj sjemenska proizvodnja je zasnovana na površini od oko 100 ha. Prinosi se kreću se od 20-22 t/ha, a ukupna proizvodnja je oko 1.800 tona. Potrebe su duplo veće, čak 4.000 tona. Ukupna godišnja vrijednost uvoza kreće se oko 1.750.000 KM.

U Federaciji BiH se bilježi konstantan pad posljednjih godina, kada je riječ o sjemenskoj proizvodnji krumpira. Najveće površine su zasijane 2014. godine 96 ha, a naredne dvije godine oko 30 ha, te u 2017. samo četiri hektara. I u posljednje četiri godine nema značajnih pomaka u vezi sa povećanjem površina.

Prosječna proizvodnja

Ukupna godišnja proizvodnja merkantilnog krumpira u BiH je više od 400.000 tona. Prema podacima nadležnih institucija u Republici Srpskoj, višegodišnji prosjek u tom entitetu iznosi oko 250.000 tona.

Krumpir se uzgaja na približno 10.000 hektara, a cijena, po toni, iznosi oko 430 KM. I prinosi variraju, u zavisnosti od godine, ali može se reći da se kreću od 25 tona, pa naviše. Prosječna potrošnja po stanovniku je 65 kilograma, što bi značilo da se godišnje potroši na domaćem tržištu oko 90.000 tona.

Prema podacima resornog ministarstva u Federaciji BiH, prosječna višegodišnja proizvodnja na 21.000 hektara, nešto je viša od 200.000 tona.

Uvoz duplo veći

U BiH godišnje se uveze oko 15.000 tona merkantilnog krumpira više, u odnosu na izvoz. Ukupan uvoz je oko 26.000 tona (RS-FBiH 50%-50%), u vrijednosti oko 10 milijuna maraka (izvoz od pet do osam milijuna KM). Uvoz sjemenskog krumpira je znatno veći, oko 25 miliona KM (izvoz oko 170.000 KM). Dakle potrebe za sjemenskim krumpirom znatno premašuju godišnju proizvodnju.

U RS se prerađuje znatno veće količine u odnosu na FBiH, iz razloga što se na tom području nalaze veći prerađivački kapaciteti. Prerada krumpira na nivou države kreće se oko 2.000 tona (RS oko 1.800 tona).

Usprkos svim problemima, postoje kompanije koje su zainteresirane za zasnivanje proizvodnje merkantilnog krumpira u BiH. Međutim, većina domaćih proizvođača ne želi pristati na otkupnu cijenu koja bi mogla da bude, maksimalno, 0,50 KM/kg.

agroklub.ba

Glas naroda

Na ovom primjeru se vidi sva beznadnost situacije sa poljoprivredom u BIH!Ne mogu vjerovati !? Znači 2014 -96 h, 2015 2016 -30 h,2017 -4 h posijano sjemenskog krompira u BIH!!!!!!!!!!!?Komu se išlo naruku?Hrana! Strateški najvažnija!? Znači nema više sjemenskog krompira,vjerovatno uskoro ni sjemenskog kukuruza, ječma ,pšenice itd! Budućnost sa ovakom upravom je nažalost- neizvjesna!

Katastrofa!

Šta se sekirate dat će zalizanko Kraljevic para izborna je godina

Buco rješi problem ili nećeš biti savjetnik

buco i marko radić će za[ * neprimjereno * ] egipat sa ljubuškim ranim krompirom

Tko neposadi nema se čemu nadati,mogu se pare uzeti na kumpirima kao i dosad pa vidite li vojnićani samo merđane voze nena 2 metra neobrađene zemlje,lhubuski rani bremd koji moramo stititi

Kućo kućo ja svoje nisam još izvadio 3 duluma ima još u zemlji i nisam jedini u Veljacima,bit će opet spašavanje id leda kućo nije potreba posadi lubenicu i nesekiraj se na 25 pfeninga sugurni otkup.

kakav sjemenski krompir,uvijek je se ostavljalo za sjemena i krompir i sve ostalo

Ja ću sad počet sadit krompir da bude što raniji ako ga odnese led buco mora platit štetu

Kako može biti brendirani Ljubuški rani sa sjemenom iz Nizozemske? Jedino su gajbe naše. Nego, dobro bi bilo da ovi veleumni savjetnici brendiraju kuke, kukaj nema sjemena, kukaj odnio led, kukaj suša. Kukavno nam je svakako, svrati svoj pogled.

Za komeentar iznad ti ne moras kukat mislim da ti nema sta odnit mozda olovku iz ruke kad budes popunja kladionicu zato se ne sekiraj

Nema to vajde vise sadit osim u plasteniku,a vanjska projizvodnja je postala neisplativana na ove cjene ulaganja,a onda dode mraz odnese smanji 30% do 50% urod cjena bude od 30 do 50 feniga..

Šapara pao opet na 1 paru za 50 000 maraka,koliko je mogao uzeti kumpira sjemenskog.

Veljačke i vitinske gazde trojac sva troica na državnim jaslama i sade kumpire,pitam se odakle pare za sjeme pa vidiš li tko je uzeo sjemenski kumpir,nisu mogli mnogi i oni što primaju nezasluženu mirovinu.

Ja sutra brazgam i sadim šta bog dadne ipak je u plasteniku nešto ću čaknit

Samo udri i ne boj se

Vezane vijesti

Ponovno manjak sjemenskog krumpira u BiH, ne miruju ni cijene
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad Zoki prekuca igricu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Marka po marka - televizija! Zoran Kolobara | hercegovina.info
ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari