Propadaju tone krumpira, hoće li država spašavati domaću proizvodnju?

ljubuski.info

Uvođenje sezonskih prelevmana na uvoz krumpira u BiH u mjesecima kada je ovaj proizvod najtraženiji značajno bi utjecalo na to da povrće, umjesto da truli na odlagalištima, bude iskorišteno i prodato, ističu poljoprivredni proizvođači i kažu da tu mjeru traže već dugo, ali bez uspjeha kod nadležnih.

Prema podacima iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u 2020. godini u BiH uvezeno je 19.251.696,40 kg krumpira, čija je vrijednost bila 14.836.754,59 KM, dok je izvezeno oko šest puta manje, odnosno 3.201.551,43 kg krumpira, čija je vrijednost 1.987.968, 88 KM.

Poljoprivrednici kojima tone krumpira propadaju u skladištima i trapovima, a koji imaju još samo malo vremena za prodati ga, ne preostaje ništa drugo, ističu, nego da se nadaju da će se nešto promijeniti te da će država otkupiti određene količine kako bi mogli s novcem koji dobiju posaditi bar nešto u ovoj godini.

Branko Mastalo, predsjednik Udruge povrtara RS, ističe kako su dosad prodali samo 1.000 tona krumpira.
Dosad nije prodato takoreći ništa. Bilo je oko 6.000 tona, a ostalo je još oko 5.000 tona neprodatog krumpira, koji se nalazi u skladištima i trapovima. To je krumpir koji propada i još najviše 20 dana se može prodati, a potom će završiti na deponiji, kazao je Mastalo.

On ističe da je Udruga tražila, te da još traži da se taj krumpir nekako nadoknadi.
Ulog je 20 pfeninga po kg, ali mi smo kazali da se i 15 pfeninga isplati. To bi bilo oko 750.000 maraka, što bi dobrodošlo proizvođačima kako bi mogli ući u proizvodnju za narednu godinu, s obzirom na to da su svi ostali dužni poljoprivrednim apotekama i bankama, od kojih sada ne mogu dobiti sredstva, kazao je Mastalo.

Prema njegovim riječima, između 20 i 30 posto manje povrća je zasađeno u 2021. godini u odnosu na godine prije nego što je počela pandemije korona virusa.
Mi već nekoliko godina tražimo da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krumpira, luka i kupusa. To znači da bi na povrće, u ovom slučaju krumpir, u određenim mjesecima, od 1. lipnja do 30. ožujka, bili uvedeni prelevmani, smanjen uvoz i zaštićeni naši proizvođači, istakao je Mastalo.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu poslali odgovor na pitanje jesu li poduzeli određene korake i postoji li mogućnost uvođenja sezonskih prelevmana na uvoz krumpira.

Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškog, kaže da njihova zadruga proizvede oko 8.000 tona krumpira, koji većinom uspiju prodati.
Uglavnom mi to sve uspijemo prodati, a najviše izvezemo u Hrvatsku, dok ostatak prodamo na našem tržištu. Mi smo dobro prošli, ali drugi proizvođači krumpira su u veoma lošem stanju, kazao je Vukojević.

On naglašava da je inače poljoprivreda devastirana te da ne bi mogli funkcionirati bez uvoza.
Ja sam za to da se sve deklarira, odnosno da se na svaki način može doći do podataka proizvođača, i vjerujem da bismo time spriječili uvoz, kazao je Vukojević.

Dodaje da je pandemija korona virusa sve poremetila te da su dosad iskopali male količine krumpira, ali da još ne zna kako će se sve dalje odvijati.

Rampa u Srbiji

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović najavio je da će država u narednom periodu uvesti novu mjeru, posebnu sezonsku carinu za uvoz krumpira, i to za razdoblje od studenog do veljače, kada je ovaj proizvod i najtraženiji.

Prema njegovim riječima, ove godine su proizvođači imali dva puta veće prinose, a uslijed epidemije potražnja je pala i automatski je došlo do ozbiljnih problema. U isto vrijeme, došlo je do masovnog uvoza krumpira.

NN

Glas naroda

Dakako, nameti na osobe u realnom sektoru, porez na porez. Od toga poreza, daj im poticaj. Sad im još daj cijenu koju kažu. Jer ne daj Bože da smo konkuretni na tržištu, nego se smišljaju novi načini kako oporezovati plaću, nego će nam još diktirati cijene.

Gospodo, neka vam država garantira da cijena najniža može biti kao ona iz uvoza, a sve preko toga ako prodate, neka vam tih para.

Ukinuti poticaje jer se tu mućka i petlja,ako nemožeš opstat svojim radom i umom onda ti to i ne treba.To su spoticaji a ne poticaji!!!

Svake godine uvjek isto.Dobiju poticaje pa im odnese led krompir.Pa onda dobiju odstetu.Omda ne prodaju pa se opet ontervenira da im se to otkupi.Pa dokad vise?Sto sade ako nemogu prodat.Ko je tu lud.

Ja moj krumpir nedan ispod 2.km pa ovi iz grada neka se slikaju

Nećwmo krompire očemo meso

Pored vakih eko inače punih vitamina krompira šta će vam meso koje je uvozno i od krepalih životinja. Od sveg mesa iz uvoza sve bolesti dolaze. Jest samo domaće i ničim prskano ko ljubuški rani.

Zašto država neotkupi taj krumpir za Ratne rezerve i problem riješen.

Ide za izvoz u Eu jer tamo nema kristalona samo Balkan eko proizvod

Vojnići Šipovača Veljaci 3 sela poljoprivrednici leže na parama vozaju mercedese skupe oltajmere onda znate koliko je to unosan posao

Buco pomagaj rešavaj ovu krizu znamo da si sposoban i da moreš.

Država spašava samo podobne uvoznike koji mogu dobro podmazat

Propadaju tone krumpira, hoće li država spašavati domaću proizvodnju?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari