Alarmantni podaci analize štetnosti pesticida

ljubuski.info

Pesticidi nanose ogromnu štetu sićušnim stvorenjima koja održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu, pokazala je prva sveobuhvatna analiza tog problema.

Istraživači su otkrili da su izmjereni utjecaji poljoprivrednih kemikalija na gliste, kornjaše, razne druge insekte i ostale organizme u velikoj mjeri negativni. Drugi su znanstvenici rekli da su nalazi alarmantni, s obzirom na važnost ovih 'neopjevanih heroja'.

Analiza je upozorila da se organizmi iz tla rijetko uzimaju u obzir pri procjeni utjecaja pesticida na okoliš. SAD, na primjer, kemikalije testira samo na medonosnim pčelama koje možda nikada neće doći u kontakt s tlom, što je pristup opisan kao 'lud'.

Izvješće UN-a objavljeno u prosincu otkrilo je da budućnost tla izgleda prilično 'mračna' ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za zaustavljanje degradacije, s obzirom da su potrebne tisuće godina da bi nastala nova tla. Smatra se da tla sadrže gotovo četvrtinu sve biološke raznolikosti planeta.

Razina štete veća od očekivanja

Nathan Donley iz Centra za biološku raznolikost u SAD-u i autor nove recenzije, kaže:
Razina štete koju vidimo mnogo je veća nego što sam mislio da će biti. Tla su nevjerojatno važna. Ali o šteti koju pesticidi nanose beskralješnjacima u tlu, puno se manje govori nego o šteti koju nanose oprašivačima, sisavcima i pticama - nevjerojatno je važno da se to promijeni. Bube i razni drugi insekti imaju ogroman utjecaj na poroznost tla i uništava ih se u velikoj mjeri. Gliste su također jako pogođene, rekao je.
Mnogi ljudi ne znaju da se većina pčela gnijezdi u tlu, pa su tako i one izložene pesticidima.

Profesor Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex u Velikoj Britaniji, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je:
Otkrića štetnih učinaka velike većine testiranih pesticida na organizme u tlu su alarmantni, s obzirom na vitalnu važnost ovih neopjevanih heroja u održavanju tla zdravim.

Analiza objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science sustavno je pregledala gotovo 400 studija o učincima pesticida na beskičmenjake koji barem dio svog života žive u tlu. Obuhvaćeno je više od 275 vrsta i 284 pesticida, ali nisu analizirane kemikalije koje su trenutno zabranjene u SAD-u.

Studije su pružile više od 2.800 'testnih parametara', pri čemu je određeni pesticid testiran na određenom organizmu radi određenog svojstva, poput smrtnosti, brojnost, ponašanja, razmnožavanja te biokemijskih i morfoloških promjena.

Znanstvenici su otkrili da 71 posto testiranih parametara pokazuje negativne učinke izloženosti pesticidima, dok 28 posto nema značajne učinke, a jedan posto pokazuje pozitivne učinke. Na primjer, na 84 posto ispitivanih parametara kod glista negativno su utjecale najčešće klase insekticida. Neki herbicidi i fungicidi također su štetili glistama.

Donley je rekao:
Nisu samo jedan ili dva pesticida štetni, rezultati su zaista vrlo konzistentni u cijeloj klasi kemijskih otrova.

Negativni učinci

Pregled iz 2012. pokazao je da pesticidi također mogu naštetiti životu mikroba u tlima.

Na revizijske studije može utjecati takozvana 'pristranost objavljivanja' ako su istraživači nastojali objaviti ​​samo one eksperimente koji pokazuju zapanjujući rezultat. Ali Matt Shardlow iz dobrotvorne udruge Buglife u Velikoj Britaniji kaže:
Ovdje je odgovor jasan - raspodjela rezultata u objavljenim studijama mahom naginje na negativnu stranu. Visoka razina negativnih učinaka na oplodnju jedan je od najvažnijih rezultata koje analize ističu, rekao je.
Također se pokazuje da su fungicidi gotovo jednako loši kao i insekticidi za životinje u tlu. To nije iznenađujuće jer se gliste i razni drugi organizmi uglavnom hrane gljivicama na raspadnutoj biljnoj tvari.

Svi želimo plodno poljoprivredno tlo, ali pokazalo se da pesticidi koje primjenjujemo uništavaju plodnost životinja koje žive u tlu, rekao je Shardlow.
Ako želimo zaštititi zdravo tlo, moramo uzeti u obzir organizme u tlu kada odlučujemo je li pesticid siguran za upotrebu.

U SAD-u se pesticidi ispituju jedino na medonosnim pčelama, rekao je Donley:
Suludo je analizirati jednu vrstu koja možda nikada neće doći u kontakt s tlom tijekom cijelog svog života, a zanemariti sve kopnene beskralješnjake. Mogli smo onda analizirati i ribe.

Regulacija pesticida općenito je još manje stroga u manje razvijenim zemljama, unatoč tome što poljoprivreda čini veći dio njihovih gospodarstava.

Propisi Europske unije o pesticidima uključuju ispitivanja jedne vrste grinja, neke kukce i gliste te aktivnosti mikroba. Također se razmatraju daljnja ispitivanja šumskih gljiva i simbiotskih gljiva.
To je dobro, ali svejedno bih volio vidjeti još, rekao je Donley.

CropLife America, koja zastupa tvrtke za proizvodnju pesticida, nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Jutarnji list

Glas naroda

Zar za to trebaju nekakva istraživanja,sve je štetno što ubija život .isto je i za čovjeka i za mušicu

Čuli štetno... svašta.?

Tako vam je to u konvencionalnoj poljeprivredi, hocete da tisuce hektara bude pod jednim nasadom, da se proizvodi iskljicivo strojno jer je to kao napredno, smijete se ljudima koji rade rucno... Otuđenost od prirode maksimalna. Sve pretvoreno u profit. Sjeme mora bit iskljucivo monsanto, hibrid gmo, s kojim u paru dodje i odgovarajuci pesticid bez kojeg ne moze i koji u istava sve zivo.. ili "organsko" iz nizozemske, nedajboze da je domace koje daje manji prinos, al tisucu puta zdravije..

U Nizozemskoj, prosjecno ,zive najvisi ljudi u Evropi i zive puno duze od svih ljudi u Aziji i Afriki koji se rane cisto organski.Afrika je do zadnjih par desetljeca imala skoro svake godine pomor gladi jer su se organski hranili domacim sjemenom

I šta tu sad hoćeš reć? Gdje je moguće, treba održavat domaća sjemena, i radit bez kemijskih pesticida, neće ti bit neke razlike u prinosu u odnosu na uvozni hibridno sjeme, osim što ćeš vrlo vjerojatno unosit više vitamina koje su hibridi izgubili. Što se tiče Afrike, za glad su više zadlužni klimatski uvjeti, suše i nemogućnost navodnjavanja što rješavaju nove tehnologije kad se ima para. A to što se u svijetu baca toliko i toliki hrane, a s druge strane imamo još ljude koji umiru od gladi je posebna prica... Da su objavljivali svaki dan brojke o njima, bili bi zgrozenj

Nisi ti nikad nista uzgaja a kamo li od toga zivio.

Problem Afrike je slične prirode kao i kod nas tj.korupcija i kriminal su na najvišem levelu i par njih uzurpatora i diktatora imaju ogroman novac a ostale ljude drže u najvećoj bjedi jer ih tako najlakše mogu kontrolirati.To je neka vrsta robovlasničkog društva..

Problem Afrike je slične prirode kao i kod nas tj.korupcija i kriminal su na najvišem levelu i par njih uzurpatora i diktatora imaju ogroman novac a ostale ljude drže u najvećoj bjedi jer ih tako najlakše mogu kontrolirati.To je neka vrsta robovlasničkog društva..

imaju pomor od gledai samo zato što ih zapadne zemlje isisavaju

Pohlepa

O čemu vi poljoprivrednici mješaju otrov u badnju sa rukom nemaju štapa,polivaju bez maske itd i kažu pluća čambro

Danas polivaju povrće i voće plus kemija kristaloni sutra prodaja znate oni neću ja jest i tako jedan drugom prebacivaju i gdje narod nastrada u gradu nemaju svoju baštu pa vi trčite po mesnicama na akciju i centre po povrće,inspekcija na državnim jaslama plus koferta

Alarmantni podaci analize štetnosti pesticida
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubuška vatrena svitanja Krešo Vujević
ljubuski.info
Bacanje prašine u oči Josip Mlakić | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari