Provesti zdrave promjene, da ne postanemo ponovno provincija

Ante Paponja, kandidat za gradonačelnika Ljubuškog, u razgovoru za ljubuski.info, posebnio se osvrnuo na stanje gospodarstva u Ljubuškom i šire. Uz ukazivanje na uzroke propadanja grada i društva, Paponja je otkrio i smjernice svog rada kao gradonačelnika nakon izbora.

Smatra kako je njegov izbor logična potreba poštenog društva i ljudi koje će predstavljati i boriti se za njihov interes i ugled.

Kakvo je vaše stajalište kad je riječ o stanju gospodarstva u našem gradu?

Opća ocjena je da nam je gospodarstvo, uz rijetke iznimke, u cjelini nedopustivo neuspješno, i za takvu ocjenu nije nam potrebno u pomoć pozivati statistiku. Iako smo dio zapadne civilizacije stanje nam je toliko loše da se nismo u stanju uključiti niti u svijet rada, a kamoli u svijet ideja. Već dugo trpimo snažan gospodarski zastoj i posljedično tome, za nas pogubni demografski rasap.

Koji su ključni uzroci ovakvog stanja?

Višeznačni nedostatak kompetentnosti, vizije i strategije kod vladajućih političkih struktura, koje su se stoga opredijelile za anakronu „tehnologiju vladanja“a ne upravljanja, čime su našu stvarnost u zadnja dva desetljeća lišile svakog suvislog konstrukta. Svojim nestrateškim djelovanjem kreirale su nam jedan razarajući model, u okviru kojeg je sav društveni život prepušten stjecaju okolnosti i kretanju cijele zajednice bez plana i koncepcije. Vrijeme je pokazalo da postojeća vladajuća upravljačka struktura objektivno nije realna snaga u ostvarenju naših gospodarskih, ali i građanskih i nacionalnih interesa.

Kakva su vaša programska polazišta?

Programski sadržaj uključuje nekoliko bitnih stvari: Izrada i provedba cjelovite strategije gospodarskog razvoja naše općine, u okviru koje će težište biti na prebacivanje gospodarstva na proizvodnu orijentaciju, a koje implicira potpuni zaokret i otklon od parazitske ekonomije, i prevladavajućeg mentaliteta „življenja od politike“, čije je vrijeme isteklo i koji nepovratno nestaju s društvene scene s nama ili bez nas.

Uspostava gospodarske vertikale prema Hrvatskoj, EU, osobito njezinom srednjoeuropskom području koje nam je oduvijek kompatibilno i sklono, kao i prema hrvatskoj dijaspori koja raspolaže nemalim financijskim potencijalima, kao i spremnošću na ulaganja u domovini. Samo u našem srednjoeuropskom okruženju postoje značajne količine raspoloživog kapitala koji zahtijeva samo dobre gospodarske programe.

Stvoriti povoljno ozračje za privlačenje investicija i ulagača kroz povećanje kapaciteta javne uprave na svim razinama, te stručno osposobljavanje odjela za gospodarstvo za uspješnu prekograničnu suradnju, i suradnju sa europskim i svjetskim investicijskim fondovima. Investitori kada razmatraju i donose odluku o tome gdje će investirati u pravilu gledaju tri pokazatelja, poreznu neizvjesnost, stanje u pravosuđu i cijenu rada.

Moramo polaziti od činjenice da se javna uprava mora smatrati servisom poduzetničkom privatnom sektoru, i shvatiti da od realnog sektora sve polazi. Ne smijemo dopustiti da se poduzetnici i ulagači poslovično muče sa hrpama papira.

Puno snažnije unaprijediti sposobnost komuniciranja naših planova ideja, kako nam i najbolji planovi ne bi propali radi površne komunikacije.

Shvatiti da naša budućnost leži u proizvodima veće dodane vrijednosti koji će biti spoj tehnologije i znanja.

Razvijati gospodarski patriotizam, bez kojeg nijedna zajednica ne može opstati.

Imperativ su povećanje preniske stope aktivnosti radne snage i nova radna mjesta, naročito ona koja kod ljudi pobuđuju optimizam, nasuprot sveprisutnih radnih mjesta koja kao da silaze sa stranica društvenog nekrologija. Isto tako nastojati smanjiti udio nepovoljnih, nestalnih i nesigurnih oblika rada među novozaposlenima, te zaustaviti odljev ljudi, jer zajednica koja gubi ljude ne može računati na gospodarski rast.

Potrebno je uložiti dosta energije u povećanje plaća. Nitko se nije razvio na malim plaćama.

Posebna podrška i poticaji za računalne programere, i sve one koji rade u softverskoj sferi.

U kojim sektorima vidite najveće potencijale za gospodarski oporavak i rast?

Ponajprije u industriji i poljoprivredi, gdje se najlakše i najbrže stvaraju nova radna mjesta, potom u malom i srednjem poduzetništvu, kao i na području turizma i usluga.

Industrija nam je u kolapsu?

Nekada smo bili skoro pa industrijsko središte. Na žalost, tragična tranzicija je napravila industrijsku pustoš, pa danas moramo krenuti gotovo s mrtve točke, jer smo na tom polju vraćeni stoljeće unazad.

Za pokretanje industrije će nam trebati snažan angažman raspoloživih inženjera i tehničkog kadra. S kvalificiranom radnom snagom ćemo nešto lakše nego prije, jer proizvodni procesi koji su danas prilično automatizirani ne zahtijevaju tako specijaliziranu i obučenu radnu snagu. Moramo imati na umu da naše područje značajnim stranim ulagačima u industriju može biti zanimljivo samo za proizvodnju za izvoz i u tom smjeru treba voditi politiku privlačenja investitora iz inozemstva.

Što zagovarate u poljoprivredi?

Poljoprivreda nam je na niskim granama, unatoč činjenici da bi ona trebala biti najvažnija gospodarska grana, kao što je to kod svih društvenih zajednica i država svijeta. Suvremena epidemija nam je pokazala koliko je važna sigurnost opskrbe hranom, stoga poljoprivreda mora biti dio strategije države i društva za očuvanje gospodarskog i prehrambenog suvereniteta. Za korjenitu promjenu stanja u poljoprivredi potrebno je nekoliko stvari.

Provesti digitalizaciju u poljoprivredi, izraditi bazu podataka, te uspostaviti stručnu i savjetodavnu pomoć.

Veća specijalizacija proizvođača, zajedničko nastupanje na tržištu i stvaranje funkcionalne distributivne mreže. Izlazak na tržište EU-a.

Subvencioniranje proizvođača jeftinom industrijskom vodom, kroz sanaciju vodonatapnog sustava, te jeftinom vodom iz arteških bušotina u kraškim dijelovima općine.

Saniranje posljedica avanture sa smiljem kroz prenamjenu zemljišta za nove kulture. U melioraciju tih zemljišta je previše uloženo i ne bi trebali dopustiti da to sve potpuno propadne.

Proizvodnja hrane iz prirodnog uzgoja. Za takvo nešto imamo i odviše prostora i resursa.

Besplatna veterinarska služba za stočare.

Subvencioniranje stakleničke proizvodnje i pčelarstva.

Pokretanje proizvodnje duhana. U tome imamo nemalo iskustva. Naš duhan je najbolje kvalitete na svijetu. To je jedna od nekoliko kultura koje su osvojile svijet. Moramo se izboriti za zakonske okvire za pokretanje proizvodnje.

Pored navedenog, sve potporne mjere poljoprivrednoj djelatnosti moraju imati za cilj sprječavanje već poodmakle gospodarske i demografske devastacije naših sela, koja nam je već do sada nanijela nemjerljive ljudske, materijalne i financijske gubitke, i dovela do strašnog pada vrijednosti nekretnina i zemljišta, a ako ove razorne procese ne zaustavimo, ubrzo će doći u pitanje i smisao gradnje i održavanja bilo kakve komunalne infrastrukture.

Što planirate na području usluga?

Pored već tradicionalnih usluga prve generacije, poput trgovine, prijevoza, pa i turizma, potrebno je otvoriti prostor za usluge nove generacije, koje sadrže velik udio dodane vrijednosti, poput konzaltinga ili analitike, čija područja tek otkrivamo.

I u turizmu, koji je ustvari relacijski fenomen koji se događa oko sociokulturnih i prirodnih vrijednosti, moramo napraviti nove iskorake. Potrebno je proširiti prostore i potencijale naše turističke ponude. U turističku ponudu intenzivnije uključiti resurse našeg antičkog, srednjovjekovnog i duhovnog kulturnopovijesnog naslijeđa, naslijeđa naše tradicijske kulture i kulturnih dobara.

Na području Kravice izgraditi novu pristupnu rampu na području sela Zvirića, koja bi bila povezana sa budućom turističkom cestom od graničnog prijelaza Bijača, preko Zvirića, Stubice, Studenaca, pa do Međugorja.

Na postojećem turističkom punktu u Kravici provesti neophodnu digitalizaciju, i povećanu fiskalnu kontrolu, te odvojiti dio prihoda za potrebe lokalne samouprave na čijem području se nalazi prirodno dobro.

Kod iskorištavanja prirodnih resursa voditi računa o tome da se ne naruši prirodna ravnoteža, te zabraniti gradnju bilo kakvih trajnih čvrstih objekata, i čvrsto se opredijeliti za privremene, prilagodljive i fleksibilne forme.

Kakav je vaš stav prema postojećoj krizi, dodatno opterećenom pandemijom?

Svaka kriza se temelji na izdaji općeg dobra. Osobno ne zazirem od bilo kakve krize. Kriza je uvijek prilika za novi uzlet i uspjeh, samo treba biti potpuno predan poslu, idejama, i kreativan.

Na koncu pozivam naše sugrađane da se pokrenemo, da provedemo zdrave i ljekovite društvene promjene, da ne postanemo ponovno gluha provincija u zaleđu Dalmacije ili slabo naseljeno predziđe Bosne.