Kriminalisti nezaposleni, a kriminal istražuju i ekonomski tehničari

Borba protiv kriminala i korupcije često je "krilatica" cjelokupnog političkog establishmenta u BiH, pogotovo kada se žele dodvoriti međunarodnoj zajednici.

No, kako objasniti da se na zavodima za zapošljavanje nalazi oko 700 nezaposlenih kriminalista i diplomiranih kriminalista dok su na tim poslovima u županijskim MUP-ovima zaposlene i osobe sa srednjom stručnom spremom koja, često, nema dodirne točke s poslom koji obavljaju, kao primjerice, ekonomski tehničari.

Istodobno, u Federaciji BiH, u županijskim upravama policija, godišnje se primi tek oko 60-tak kriminalista, bilo to prijemom, putem eksternih ili internim javnim oglasima.

Uzalud školovanje

Jedna od vrlo važnih, a možda i najvažnijih argumenata koji razotkrivaju da su većinom posrijedi prazne riječi i "prodavanje magle" je činjenica profesionalnih kriminalista u policijskim upravama skoro da i nema te da su na njihovom poslu prečesto angažirane nekvalificirane osobe i zaposlenici sa srednjom stručnom spremom.

Više od dvadeset godina postojeće politike su mišljajno degradirale kriminalističko zanimanje i kriminalističku profesiju, a zbog zakonskih manjkavosti omogućen je politički utjecaj pri zapošljavanju na poslove kriminalističke prirode, dok je stručan kriminalistički kadar na zavodima za zapošljavanje.

No, ono što je možda i najgore je da svake godine raste postotak starijih od 35 godina, što je starosna granica da bi uopće konkurirali za posao u nekoj od policijskih institucija. Drastična je činjenica da skoro 40% kriminalista ili diplomiranih kriminalista nikada neće moći raditi svoj posao jer su stariji od 35 godina - uzalud su se školovali.

Ovo je tema i neki od rezultata istraživačko-znanstvene publikacije 'Kriminalisti i policija - Obim i intenzitet zapošljavanja diplomiranih kriminalista i kriminalista u županijskim upravama policija', Udruženja za društveni razvoj i prevenciju kriminaliteta, autora Sandija Dizdarevića, magistra sigurnosnih studija.

Istraživanje je pokazalo da je Zakon o policijskim službenicima F BiH predvidio samo početne činove i način za prijem u policijsku službu, dok postoji mogućnost da se podzakonskim aktima odrede zanimanja za svaki pojedinačni čin.

Međutim, samo propuštanje ugrađivanja kriminalista i diplomiranih kriminalista kao osnovnog zanimanja za obavljanje policijsko-kriminalističkih poslova u zakonsku regulativu te omogućavanje brojnim različitim zanimanjima da konkuriraju na pozicije mlađih inspektora predstavlja diskriminaciju samog kriminalističkog zanimanja, ali i povrjedu i neusklađenost sa odredbama Europske socijalne povelje.

Također, zakonskim odredbama predviđeno je da je za čin policajca nužna srednja stručna sprema, dok je za čin mlađeg inspektora nužna najmanje više stručna sprema. Također, niti jedan zakon ne propisuje koje je zanimanje nužno za obavljanje policijsko-kriminalističkih poslova.

Stručni sastav policije po osobnom nahođenju, a ne stručnoj potrebi

No, to nije sve jer su upravo kriminalisti među brojnim društvenim slojevima koji su u BiH podvrgnuti nevjerojatnoj diskriminaciji i to "zahvaljujući" diskriminirajućim federalnim i županijskim zakona o policijskim službenicima.

Njihovom analizom se nedvojbeno pokazalo da su diplomirani kriminalisti i kriminalisti na kontinuiran, sustavan, i planski način zakonski diskriminirani jer sve odredbe ne obuhvaćaju stručne elemente neophodne za sprječavanje i suzbijanje kriminala.

Naime, sam izbor zanimanja koji će imati mogućnost konkuriranja za mlađe inspektore ostavljen je subjektivnoj procjeni rukovoditelja organa koji na temelju svog viđenja budućeg ustrojstva policije, a ne na temelju stvarne i stručne potrebe donosi odluku o istom.
Prema empirijskim podacima vidimo da su takve odluke apsolutno neprihvatljive i krajnje diskriminirajuće za diplomirane kriminaliste i kriminaliste, te kao takve predstavljaju jedan od osnovnih uzroka koji za posljedicu ima dezorganizaciju i dezintegraciju kriminalističke policije. Ovakvo stanje potpuno obespravljuje, degradira, diskriminira, i vrijeđa inteligenciju diplomiranih kriminalista i kriminalista", zaključuje se.

Profesionalni kriminalisti nužno potrebni, ali nam "ne trebaju"

Imajući u vidu da danas u BiH djeluje 18 policijskih agencija i jedna obavještajno sigurnosnu agencija na razini države, opravdano se može kazati da ova zemlja ima nužnu potrebu za ovim kadrom koji objektivno, prema svim pravilima struke i međunarodnih standarda trebaju u istim i raditi.

Kada se sagleda stopa kriminala, tendencija pojedinih oblika krivičnih djela s posebnim naglaskom na suvremene oblike kao što su: terorizam, korupcija, pranje novca, organizirani kriminal, neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i isti kompariraju sa dostignućima kriminalističkih i sigurnosnih znanosti, onda opravdano možemo kazati da su diplomirani kriminalisti, i kriminalisti nužno potrebni, osobito jer sigurnost građana i države u širem smislu riječi nemaju cijenu, zaključuje se u naprijed navedenoj istraživačko-znanstvenoj publikaciji.

Kao konačan zaključak navodi se da je jedini model za rješavanje ovako apatičnog stanja nezaposlenih diplomiranih kriminalista i kriminalista izmjenama postojećih zakona o policijskim službenicima kako na razini FBiH, tako i na županijskim razinama.

No, izuzev deklarativnih obećanja, kome je u interesu istinska borba protiv korupcije, nepotizma i svih drugih vrsta ugroženosti bh. društva na nepristran i profesionalan način?

Upitan uspjeh u borbi protiv kriminala

U FBiH postoji deset županijskih MUP-ova s decentraliziran policijski sustav djelovanja: deset Uprava policija te deset županijskih Zakona o unutarnjim poslovima kao i deset Zakona o policijskim službenicima, deset pravilnika o unutarnjoj organizaciji. To dodatno predočava svu kompleksnost problema ali i daljnjeg uspjeha u borbi protiv kriminala svake vrste.