Milijuni od parkinga na carinskim terminalima u privatne džepove nekolicine

ljubuski.info

Više od polovine od ukupno 330 milijuna maraka, novca prikupljenog za parkiranje na carinskim terminalima u Bosni i Hercegovini tokom posljednjeg desetljeća, završilo je na računima tridesetak privatnih firmi dok zviždača koji je upozorio na nepravilnosti u ovom procesu tužiteljstvo nije saslušalo duže od godinu dana, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Emir Mešić, zaposlenik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), kaže da se zbog ovakvog upravljanja carinskim terminalima milijuni iz proračuna svake godine preliju u privatne džepove. Nakon što je na to upozorio nadležne, govori da je premješten na 20 posto slabije plaćeno radno mjesto.
Shvatio sam da nije u pitanju greška već sustavna korupcija i prijavio sve Tužiteljstvu BiH, kaže Mešić za BIRN BiH.

On je od Agencije za sprječavanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dobio službeni status zviždača.

Direktor APIK-a Hasim Šabotić navodi da APIK ima zadatak javne službenike na državnoj razini koji prijave korupciju zaštititi od revanšizma i osvete njihovih šefova, ali ne ulaziti u meritum prijave. Šabotić objašnjava kako APIK ne može zaštititi zviždača ako on krši ugovor o radu ili propise službe niti može spriječiti interni premještaj.
Ako UNO u svom internom pravilniku ima predviđenu mogućnost premjestiti svoje zaposlenike s jednog mjesta na drugo, onda je to nešto što Agencija ne može izmijeniti, ističe Šabotić.

Mešić govori kako mu je u početku bilo nashvatljivo da rukovoditelji javne institucije mogu osmisliti čitav sustav kako bi preusmjerili milijune maraka javnih prihoda u privatne džepove nekolicine. Danas se čudi inertnosti Tužiteljstva BiH koje ga nije ni saslušalo iako je prošlo više od godinu dana od kada je prijavio sumnju u nepravilnosti s upravljanjem milijunima maraka godišnje.

Uprkos višegodišnjem pisanju medija, prosvjedima udruga prijevoznika, izvješćima revizora i sada prijavi zviždača, praksa Uprave kojom se umanjuju proračunski prihodi se ne mijenja.

Skupi parking

Vozači koji na carinskim terminalima čekaju carinski pregled ili carinjenje robe moraju platiti parking po visokim cijenama. Plaćanje su, koristeći javne ovlasti, propisali državni i entitetski ministri financija i drugi članovi, koji rukovode Upravnim odborom UNO-a. Upravni odbor je 70 posto prihoda od parkinga na većini carinskih terminala usmjerio u džepove privrednika.

Stotine uvozno-izvoznih i prijevozničkih firmi, ali i građana su u vremenu 2010-2019. za parkiranje na carinskim terminalima platili više od 330 milijuna KM. Ali više od polovine tog novca, ili oko 171 milijun KM, završilo je na računima tridesetak privatnih firmi.

Njima je Upravni odbor, u kojem sjede državni i entitetski ministri financija, prepustio posao naplate parkinga na 23 od ukupno 38 postojećih carinskih terminala, i dopustio zadržavati 70 posto prihoda, a da ostatak uplaćuju u proračun, čak i na graničnim prijelazima kao što su Bijača ili Gorica, na kojima UNO ima kompletnu vlastitu infrastrukturu čija izgradnja je plaćena milijunima KM iz proračuna ili iz donacija Europske unije (EU).

Iz Delegacije EU u BiH su poručili kako je Uprava do sada od građana EU dobila skoro 13 milijuna eura pomoći za financiranje, između ostalog, i izgradnje graničnih prijelaza. Svaki manjak transparentnosti je ozbiljan razlog za zabrinutost, ali UNO, kao i svaka druga institucija, treba odgovarati prvenstveno svojim građanima.
Istinska poboljšanja u javnim nabavkama zahijevaju sustavni pristup i ovise o izabranim dužnosnicima koji trebaju opravdati odgovornost koju su im povjerili građani, dodali su iz Delegacije.

Trenutno u BiH na samo devet carinskih terminala parking naplaćuje UNO, a na šest općina i javna preduzeća.

U 2018. UNO je prikupio više od 7,6 milijardi KM prihoda od poreza, carina, trošarina, putarina i drugih nameta. Tako se pune proračuni BiH, entiteta i Distrikta Brčko.

Direktor UNO-a Miro Džakula ima svog kolektivnog šefa odnosno Upravni odbor. Njega čine jedan državni i dva entitetska ministra financija uz tri eksperta koje biraju državne i entitetske institucije.

Upravni odbor utvrđuje kurs i politiku rada UNO-a te odobrava njene planove rada, proračune ili propise koje donosi. Iako su se imena u Upravnom odboru mijenjala u proteklih 15 godina, više-manje nepromijenjene su ostale političke stranke koje su ih imenovale.

Taj Upravni odbor UNO-a nije propisao visoke cijene parkinga na carinskim terminalima na osnovu neke ekonomske analize, barem ga nije mogao pokazati revizorima. Propisao ih je u dogovoru s vlasnicima privatnih firmi kojima je povjerio naplatu tih parkinga, utvrdili su revizori Ureda za reviziju institucija BiH 2015. godine. U Izvješću o reviziji učinka upravljanja carinskim terminalima piše kako je na isti način dogovoreno da 70 posto prihoda ide u korist privatnih firmi.

Komentirajući stanje na carinskim terminalima iz Ureda za reviziju su rekli kako je preporuka UNO-u uraditi sveobuhvatnu analizu upravljanja carinskim terminalima ključni preduslov za sustavno popravljanje stanja u ovoj oblasti.

Objasnili su kako je nepostojanje analize prije donošenja odluka značajan nedostatak jer su revizije i kontrole pokazivale kako problemi postoje u svim fazama upravljanja i to duže razdoblje, na skoro svim carinskim terminalima, a Uprava UNO-a ih nije sustavno rješavala iako su na njih ukazivale interne revizije i kontrole.

UNO nije dostavio sveobuhvatnu analizu koju je BIRN BiH tražio. Naveli su kako su većinu preporuka Ureda ispoštovali donošenjem Odluke o carinskom terminalu.

Mešić, dugogodišnji uposlenik Uprave, objašnjava kako su promjene koje su urađene nakon revizije kozmetičke, a ne suštinske prirode.

Direktor UNO-a Miro Džakula je u telefonskom razgovoru za BIRN BiH kazao kako je upravljanje carinskim terminalima još uvijek nedorečena materija u svakom segmentu, od zakonodavstva pa do postupanja UNO-a.
Nažalost svi pokušaji koje UNO pokušava raditi svih ovih godina jednostavno nailaze na zidove, i problema i šutnje i nerazumijevanja. Nikad niko nije tu do sada radio analizu niti se iko ozbiljno posvetio tim problemima, kaže Džakula, objašnjavajući kako je UNO dobio obavezu, ali ne i dovoljan proračun od Upravnog odbora koji je, kako tvrdi, njegove prijedloge redovno odbijao.

Pa odbiju nas svaki put. Odbiju svaki put. Zato što je to kao proračunska stavka koja je za njih velika. Bolje da imaju za neke druge stvari da oni mogu dijeliti raznorazne donacije nego da se može ulagati u održavanje. Politika, navodi Džakula.

On kaže kako ne može špekulirati kakvi i čiji interesi stoje iza svega i da je njegova osnovna zadaća da javni pozivi i poslovanje UNO-a budu u skladu sa zakonom.
Ti znaš kako se odlučuje u BiH. Direktor UNO-a je samo promatrač u Upravnom odboru, navodi Džakula i dodaje kako je odbijen i njegov prijedlog osnutka državne agencija koja bi upravljala državnom imovinom.

Procedure upravljanja terminalima su uglavnom postavljene tako da pogoduju privatnom, a ne javnom interesu, kaže Mešić. Objašnjava kako i dalje nepravilnostima obiluje i provođenje tih procedura u praksi.

Naprimjer, propisane su cijene parkinga od 40 KM za kamione, odnosno pet KM ako je kamion prazan, dok je cijena za putnička vozila deset KM. Međutim, vozače često parkiranje košta mnogo skuplje.

Željko Bratić, prijevoznik iz Bileće, objašnjava za BIRN BiH kako to izgleda u praksi.
Na graničnom prijelazu Klobuk iznad Trebinja postoji carinski terminal kojim upravlja UNO. Na njemu prijevoznici moraju platiti 40 KM bez obzira što im carinici tu ne završavaju carinsku proceduru, već samo evidentiraju transport, rekao je Bratić.

Vozače, kako kaže Bratić, zatim upućuju na privatni terminal u kilometrima udaljenom Trebinju, kojim upravlja firma "Butrex" gdje ponovo moraju platiti za parking. Firma "Butrex" je jedan od najvećih proizvođača konzumne ribe u RS-u i u vlasništvu je trebinjskog privrednika Veljka Buđen, koji je bio jedan od privatnika koji su dočekali Milorada Dodika prilikom njegove posjete Trebinju tokom predizborne kampanje za izbore 2016. godine.

Emir Mešić navodi kako je nedavno UNO sličnu situaciju napravio na graničnom prijelazu Rača pored Bijeljine, uprkos višemjesečnim prosvjedima prijevoznika i špeditera.

UNO se 2005. godine pohvalio građanima da je za 11,5 milijuna KM izgradio moderan granični prijelaz Rača s 12 traka, objektima za carinu, graničnu policiju i inspekcije, putničkim i robnim terminalom za kamione, halama za pregled vozila i skladištenje oduzete robe. Mešić tvrdi kako je UNO godinama zapuštao GP Rača, tvrdeći kako nema novca ni ljudi za održavanje, iako je rukovodstvo UNO-a istovremeno premiještalo zaposlenike iz službe održavanja na druge poslove.

Mešić tvrdi kako se na taj način pogodovalo kompaniji bijeljinskog privrednika Mitra Perića, "MD-Perić Company". Perić i ova tvrtka su 2018. godine pred Sudom BiH osuđeni za kazneno djelo utaje poreza ili prijevare.
I uprkos tome Uprava za neizravno oporezivanje radi sve što je u njenoj moći da Periću preusmjeri 70 posto prihoda, iako ima kompletnu vlastitu infrastrukturu, kaže Mešić.

Mitar Perić je vlasnik ili je povezan s više firmi. Više puta je osumnjičen za privredni kriminal i prijevare. Prema tadašnjim izvješćima, u njegovom objektu je bila smještena carinarnica još 2004. godine. Deset godina kasnije, UNO, odgovarajući na zastupničko pitanje 2014. godine, potvrdio je da od Perića iznajmljuje parking i skladište za 6.400 KM mjesečno.

Bez dozvole je sagradio i objekat u Rači i nezakonito ga priključio na struju. U ožujku 2013. žalio se Regulatornoj komisiji za energiju RS-a da je 9.500 KM koje mu je "Elektro-Bijeljina" obračunala za neovlaštenu potrošnju previše. Sud BiH ga je 2018. godine za poresku utaju ili prijevaru osudio na godinu dana uvjetne zatvorske kazne, 5.000 KM novčane kazne i oduzimanje skoro 105.000 KM nezakonite dobiti.

Novinar nije mogao stupiti u kontakt sa Mitrom Perićem.

UNO je, prema dokumentu, odnosno odgovoru od Uprave koji je na svojoj stranici objavio zastupnik Narodne skupštine Republike Srpske Nebojša Vukanović, u ožujku potpisao ugovor s firmom "MP Company Pro" iz Bijeljine, jedinim ponuđačem na javnom pozivu kojim je UNO birao partnera. Njen vlasnik je, prema dostupnom online registru tvrtki, Miroslav Perić. On nije odgovorio na poruku ostavljenu na službeni broj telefona firme.

Probleme na carinskim terminalima na svojim novčanicima najviše osjete autoprijevoznici. Razgovor o toj temi diže pritisak Nikoli Grbiću, predsjedniku Udruge prijevoznika Republike Srpske. On kaže kako je "u pitanju lični interes" i da je svima jasno "ko to i kome daje (milijune)".
Država daje nekima koji su podobni kao što je taj Perić. (…) Pa zar smo mi toliko jaki da jednom Periću dajemo milijune KM godišnje?, kaže Grbić i dodaje da je terminal na prijelazu Rača moguće održavati uz mala ulaganja jer je riječ o [relativno] novom i ogromnom terminalu na koji može stati 300 kamiona.

Zamislite na Rači nema mokri čvor. Pa zamislite ljeto i 200 vozača koji fiziološke potrebe obavljaju ispod kamiona. Pa to je užas. Ubireš milijune KM godišnje sa tog terminala, a nisi u stanju dati 100.000 godišnje da to blista sve, ogorčenim glasom govori Grbić.

Grbić dodaje da je cijeli koncept carinskih terminala prevladan u EU.
Pa koji crni terminali? Toga više nema u svijetu. Odete u Italiji ili u Njemačkoj u fabriku gdje imate najavljen utovar. I dok utovarite tu je koverta spremna na kapiji sa dokumentacijom. A onda dođete u BiH i počinju muke, kaže on.

Iz kabineta državnog ministra i dvije entitetske ministrice financija, kazali su kako je za odgovore o carinskim terminalima nadležna Uprava za neizravno oporezivanje.

U godišnjem izvješću o radu UNO-a u 2018. godini piše kako je te godine potrošila oko 62 posto raspoloživih sredstava i da je neutrošeno ostalo skoro 62 milijuna KM. UNO je također odbio dostaviti tražene kopije ugovora koje je sklopio s 23 privatne firme navodeći kako su ugovori tipski uz to što su dostavili jedan tekst ugovora, ali sa zatamnjenim podacima iz ugovora.

Aleksandar Džombić, koji je bio ministar financija RS-a od 2006. do 2010. godine, rekao je kako je prezauzet za razgovor o terminalima. Kratko je prokomentarao kako nije sudjelovao u bilo kakvim izravnim pregovorima sa firmama o carinskim terminalima i da ne bježi od odgovornosti za odluke za koje je glasao kao član UO-a UNO-a.

Godinu dana čekanja na tužitelje

Tužiteljstvo BiH još uvijek nije saslušalo Emira Mešića, iako je prošlo više od godinu dana od kada je prijavio korupciju u instituciji u kojoj radi, kaže on.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH, govori da je takvo ponašanje Tužiteljstva postalo pravilo, a ne izuzetak, i da prijave koje se ne procesuiraju godinama i prijavitelji korupcije koje Tužiteljstvo ne saslušava govore u prilog tezi o neučinkovitom pravosuđu.
Ako nema volje da se radi i pogotovo ako je politički osjetljiv predmet ili ako se treba nekog zaštititi, oni će tu prijavu što duže zadržati tako. (…) Ako je zviždač svjedok, oni bi morali već u fazi provjere navoda iz prijave razgovarati s njim. Nažalost, nije prva prijava koja u Tužiteljstvu BiH stoji godinama, a da ništa po njoj nije urađeno, kaže Korajlić.

Tužiteljstvo nije odgovorilo na zahtjev BIRN-a BiH za razgovor o odnosu prema zviždaču.

Duga je povijest prijavljivanja nepravilnosti u UNO-u i dugotrajnih istraga Tužiteljstva BiH.

Kada je 2011. godine Miro Džakula preuzeo rukovođenje UNO-a od svog prethodnika Kemala Čauševića, naložio je kontrolu poslovanja carinskih terminala. Utvrđeno je kako je devet firmi, koje su naplaćivale parking, napravilo 12,5 milijuna KM duga, tako što su utajile promet u razdoblju od 2006. do 2014. godine.

UNO je naknadno naplatio većinu duga, ali je nenaplaćeno ostalo više od 2.6 milijuna KM, utvrdili su revizori 2015. godine. Nema podataka da je Tužiteljstvo BiH optužilo bilo koga po ovom osnovu.

Džakulin prethodnik Čaušević je bio direktor UNO-a od 2003. do 2011. godine. Uhićen je u ljeto 2014. godine u policijskoj akciji "Pandora", skupa s još 30 zaposlenika Uprave i carinskih terminala. Nakon uhićenja je dao iskaz i inkriminirao sam politički vrh BiH, opisujući poslove za koje je tvrdio da je obavljao za Nikolu Špirića, Dragana Čovića, Sulejmana Tihića i druge.

Slikovito je i iscrpno objasnio nekoliko načina na koje političari izvlače novac iz UNO-a, među kojima i ubiranje milijuna KM od parkinga na carinskim terminalima posredstvom firmi svojih prijatelja.

Ispričao je kako je doniranim novcem uredio 13 graničnih prijelaza gdje su uspostavljeni carinski terminali u vlasništvu UNO-a, među kojim je i Rača pored Bijeljine. Međutim, i dalje je opstajao poslijeratni "sustav unajmljivanja terminala za skupe novce od privatnika" naslijeđen od entitetskih carinskih uprava.
Čim sam preuzeo UNO shvatio sam da se radi o pravom kriminalu i pokušao sam to da promjenim, rekao je Čaušević navodeći da je predložio da UNO kupi zemljište i sam izgradi terminale. To mu, međutim, nije dopustio Upravni odbor, koji je to pravdao nedostatkom sredstava u proračunu. Čaušević je na 25 stranica svog iskaza dao mnogo detalja tuđih, ali i vlastitih postupaka, nudeći i materijalne dokaze.

Pravosudna akcija "Pandora" će kazniti kriminal u UNO-u kojim je iz proračuna izvučeno oko dvije milijarde KM, govorio je tada novi direktor Džakula.

Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH, nije odgovorila na zahtjev za razgovor carinskim terminalima ni nakon dva mjeseca upornih pokušaja.

Akcija "Pandora", koju je prije šest godina ponosno najavilo Tužiteljstvo BiH, završila je neslavno. Čaušević je nakon tri mjeseca pušten iz pritvora, a optužnica protiv njega, umjesto protiv organizovane kriminalne skupine, podignuta je tek tri godine nakon njegovog uhićenja, 2017. godine. Tada je u pismu Sudu BiH, Tužiteljstvu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Čaušević napisao kako je prevaren, da su tužitelji zataškali kriminal o kojem je detaljno svjedočio te da je njegov život zbog toga ugrožen. Suđenje Čauševiću traje već tri godine.

Tužiteljstvo BiH je tijekom 2017. i 2018. godine podiglo dvije optužnice u predmetima visoke korupcije, navodi se u prošlogodišnjem izvješću o procjeni rada pravosuđa u procesuiranju korupcije koji je uradila Organizacija europske sigurnosti i suradnje (OESS - OSCE). U izvješćju se navodi kako visoka korupcija u BiH ostaje faktički nekažnjena te da je na djelu "fenomen zarobljene države, odnosno sustavna politička korupcija".

Na pitanje kaje li se danas kaje što je prije više od godinu dana krenuo u borbu protiv korupcije, Emir Mešić bez razmišljanja niječe i da bi opet uradio isto.
To je jednostavno savjest. Savjest nam određuje postupke, govori ovaj zviždač.

UNO pokrenula stegovni postupak protiv zviždača koji je prijavio nepravilnosti

U središnjici Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) u Banja Luci održana je rasprava u stegovnom postupku koji ova institucija vodi protiv Emira Mešića, zaposlenika koji ima status "zviždača". Dok Mešić navodi kako je postupak rezultat njegovih prijava nepravilnosti, iz Uprave negiraju takve navode.

Mešić je ranije naveo kako je u UIO-u dobio premještaj na slabije plaćeno radno mjesto.

Današnja rasprava u stegovnom postupku, koja nije bila otvorena za javnost, prekinuta je zbog potrebe naknadnog dostavljanja dokaznog materijala, potvrđeno je za BIRN BiH.

Mešić za BIRN BiH kaže kako su u posljednja dva mjeseca protiv njega pokrenuta dva stegovna postupka. Ističe kako umjesto da se istražuju slučajevi koje je prijavio i koji nanose štetu Upravi za indirektno oporezivanje, državi i građanima ove zemlje, sumnjiče njega za nanošenje navodne štete upravi.

On odbacuje optužbe iz stegovnog postupka i vjeruje kako će uz pomoć dokumentacije dokazati svoju nevinost.

Mešić je rekao kako se u prvom stegovnom postupku preispituje njegova uloga u nabavci i izboru ponuđača higijenskih sredstava za granični prijeelaz Rača. U drugom postupku koji slijedi, kako je kazao, preispitivat će se njegovi nastupi u medijima i optužbe na račun rukovodstva UIO-a.

On sve dovodi u vezu sa činjenicom da je on prijavitelj korupcije.
Odjednom su dva stegovna postupka pokrenuta. Riječ je o radnjama iz 2018. godine. Zamjeraju mi, to je u drugom postupku koji slijedi nakon prvog, da sam navodno davao neistinite informacije o radu uprave i menadžmenta i neprimjerene komentare, kaže Mešić za BIRN BiH.

Iz UNO-a za BIRN BiH nisu željeli navesti detalje o postupcima jer su oni u tijeku.

U odgovoru Uprave piše da je postupak protiv Mešića pokrenut zbog teže povrede službene dužnosti te "narušavanje ugleda Uprave". Odbacuju da je pokretanje stegovnog postupka, nakon što je Mešić upozorio na nepravilnosti u UIO-u, povezano s njegovom prijavom Tužiteljstvu, dobijanjem statusa "zviždača" i istupima u medijima.
Disciplinski postupak nema apsolutno nikakve veze sa prijavom navodne korupcije od strane Mešić Emira i njegovim statusom zaštićenog prijavitelja, dodijeljenim od strane Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, naveli su u odgovoru iz UIO-a i dodali kako je u ovom slučaju Uprava postupala u skladu sa Zakonom o zaštiti osoba koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH i obavijestila ovu Agenciju koja je, prema navodima iz UIO-a, potvrdila da dodijeljeni status zaštićenog prijavitelja ne abolira zaposlenog od odgovornosti za kršenje propisa i eventualno učinjenu povredu službene dužnosti.

Naglašavamo da je predmetni disciplinski postupak u tijeku, te da bi svaka detaljnija izjašnjenja predstavljala prejudiciranje ishoda tog postupka, tvrde u odgovoru za BIRN BiH iz UNO-a.

Pravni zastupnik Emira Mešića, Mirza Hrustić, kaže kako je još rano govoriti o rezultatu stegovnog postupka.
Mi svakako smatramo da njegove odgovornosti nema, pa ćemo vidjeti, kratko navodi Mešićev pravni zastupnik.

Nije poznat datum kada bi rasprava u stegovnom postupku protiv Emira Mešića trebalo biti nastavljena.

BiRN

Glas naroda

Džajić pljačka lovu sa terminala i bahati se po Gradu,a vi ostali narode pasite travu

S Bijace pare idu Covicu Bevandi Dzakuli preko firme Volta Mladena Dzajica

Jeli ovaj Dzajic bio i jedan teren 92 do 95,ili je jos jedan ratni profiter.

`91 je prvi put sljego u "grad" . Za vrijeme rata je gradio mrezu. Ovo su ratni profiteri 2.0

Horatio,to ne bismo znali bez tebe...
Kasnis ko BiH za Amerikom

Svi ste glasali za barbarica on je dao terminal đžajicu zauzvrat uzeo nekretninu za kave sad u saboru hladi j,,,a

Šta društvena zajednica ima od terminala Bijača

Moćan čovik ko država.Kad oćete obmanjivat bar izaberite teren.Šta je moga Barbarić dat na državnom prelazu?

barbariću visi optužnica za zenicu đaba je pobiga u zagreb

Kakva optužnica to je za sirotinju on se ugleda na Nadana vidoševica ,đzajici lovu mlate barba dobio poklon svi sritni

Od ljubuskog napravio psihijatriu

Sramota drzavni terminal dati privatniku koliko.ljudi radi na terminalu i odakle .....milionski iznosi

To su za Zagreb ugroženi Hrvati a milione uzimaju na račun BiH

A šta je to po tebi BiH i čiji bi to tribali bit milioni?

Adzovi!!!

Izvlačenje novca iz proračuna preko privatnih firmi je kazneno djelo Miro Džakula svi mi iz Čapljine dobro znamo šta si imao prije UIO a šta imaš sada

Miro je doktor ekonomije a bice mu i sinovi a sta ste vi

Kakav je sa engleskim ili mu još prevodilac triba?

baš me čidi nakon 30 godina nekažnjavane pljačke ove zemlje i naroda da to i dalje rade.Don ne budi visili po banderama i vrane im oči kopale ništa se neće promjeniti.Vrana nema više,sve su potrovali tako da nam nema nade

Hahaha sad ce udariti na ove jadnike sto prezivljavaju od duvana da se ne prica o njihovim milionima

sad će udarit po vozačima i po mraku prepadat ljude s džointom u ruci

Triba pohapsiti šefove biće pjevača

Nemore nam niko nista crknite

Ovo nigdje u svijetu nema,drzava ulozila desetine miliona i uzima samo krpice.Đakula se prqvi naivan,svi krivi osim njega.Sta je Đakula uradio sa nestalih 700.000,00 KM na car.terminalu Gorica-Donji Vinjani i masu drugih kriminalnih djela a da nikada niko nije odgovarao niti je bio suspendovan.Suspenzije i disciplinske postupke je vodio samo protiv onih koji mu se nisu uvlacili u d..e i nisu htijeli biti dio organizovanog kruminala i korupcije u UIO.O kriminalu i korupciji u UIO za vrijeme Đakule trebalo bi pisati danima.....

Milijuni od parkinga na carinskim terminalima u privatne džepove nekolicine
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Roditelji, gdje ste? Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
I obraz i obrazovanje! Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Pijun T.B.

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari