Javili se i ulagači u mini hidroelektrane

Udruga proizvođača energija iz obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini-APEOR, povodom konstantnog širenja dezinformacija vezanih za izgradnju i eksploataciju malih hidroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pokušajima stvaranja negativne percepcije u društvu, koje pojedine nevladine organizacije plasiraju zarad osobnih interesa pojedinaca iz istih ili intersenih grupa čije interese na ovaj način štite i promoviraju, a koji su njima samo poznati, obratila se priopćenjem kako bi upoznali širu javnost u BiH sa činjenicama kada je riječ izgradnji i eksploataciji malih hidroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine:

1.

Neupitna istina je da su Europska Unija i Svijet u procesu energetske tranzicije koja se odnosi na dekarbonizaciju proizvodnje električne energije i prelasku sa proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora energije na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čiji su sastavni dio i male hidorelektrane. Također postoji niz studija i dokaza koji jasno i nedvosmisleno pokazuju i dokazuju kako iskorištavanje obnovljivih izvora energije doprinosi održivom razvoju kompletne planete. Upravo iz ovih razloga trend ulaganja u iskorištavanje obnovljivih izvora energije, doveo je do toga da sektor obnovljivih izvora postaje jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu.

2.

Bosna i Hercegovina se na svom putu ka punopravnom članstvu u Europskoj Uniji, između ostalog se obvezala, na provođenju energetske tranzicije na osnovu potpisivanja Ugovora o osnivanju energetske zajednice i ratifikacija Direktiva EU koje se odnose na iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Ministarsko vijeće je 18. listopada 2012. godine usvojilo Odluku o implementaciji Direktive 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020. godine. U skladu sa preuzetim obavezama Bosne i Hercegovine po osnovu iskorištavanja obnovljvih izvora energije, Federacija BiH je preuzela obavezu da do 2020 godine poveća proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa 36% na 41%.U svrhu ispunjavanja preuzetih obaveza 30.08.2013. godine je u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i objavljen u Službenim Novinama Federacije Bosne i Hercegovine broj 70/13. Usvajanjem ovog Zakona došlo je do intenzivnijeg razvoja obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH.

3.

Na osnovu važeće zakonske regulative u Fedraciji BiH, postrojenja malih hidroelektrana se grade po principu DBOT (design-build-operate-transfer) po osnovu dodjeljenje koncesije. U praksi to podrazumjeva, da će se po isteku koncesionog perioda postrojenja malih hidroelektrana vratiti na korištenje davatelju koncesije (Federaciji, kantonu ili opštini) bez naknade. Na ovaj će način Federacija BiH, kantoni i općine bez financijskih izdataka, dobiti na upravljanje i eksploataciju postrojenja vrijedna stotine milijuna konvertibilnih maraka, kako bi ih iskoristili na dobrobit šire društvene zajednice.

4.

Sva postrojenja malih hidroelektrana se trebaju i moraju graditi u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima koji tu oblast uređuju i stav udruženje APEOR po tom pitanju je isključiv i jasan. Isto tako jasno je da ni jedna mala hidroelektrana nije izgrađena bez važećih, zakonom propisanih, dozvola. Činjenica je da su sve razvijene zemlje svoj potencijal u malim hidroelektranama već odavno iskoristile u velikoj mjeri, pa tako je samo u Austriji izgrađeno preko 2.800 postrojenja malih hidroelektrana, što predstavlja preko 95% iskorištenosti potencijala,te je jasan pokazatelj da su ovakva postrojenja itekako moguća i potrebna. Poznato je da Federacija BiH raspolaže sa ogromnim potencijalom za izgradnju malih hidroelektrana koji je relativno neiskorišten(iskorištenost je oko 20% od raspoloživog potencijala sa kojim raspolaže Federacija BiH) usljed opstrukcija od strane pojedinaca i određenih udruženja. Pravilnim upravljanjem i jasnim zakonskim smjernicama potencijal za izgradnju malih hidroelektrana može biti iskorišten za ekonomski razvoj. Svaki investitor prilikom izgradnje malih hidroelektrana, investira i u lokalnu zajednicu i na taj način direktno pomaže njihov razvoj. Također tijekom perioda eksploatacije investitori aktivno pomažu razvoj lokalnih zajednica uz puno uvažavanje zakonskih propisa.

5.

Ne ispunjavanjem obaveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i uporno ignorirajući smjernice Europske unije po pitanju iskorištavanja obnovljivih izvora, dovest će do problema u poslovanju Elektroprivrednih poduzeća u Federaciji BiH, što će se u konačnici odraziti i nadrastično povećanje cijena električne energije, čiji će negativni financijski učinci biti dosta značajniji od izdvajanja za poticaj razvoja obnovljivih izvora energije putem naknade, koja trenutno ne prelazi u prosjeku iznos od 15-20 KM na godišnjoj razini po domaćinstvu. Naime, u narednom periodu će se zemljama koje ne ispune preuzete obaveze po pitanju iskorištavanja obnovljivih izvora energije uvesti poseban BorderTax Carbon u iznosu od 20%, koji će se odnositi na prodaju električne energije i energetski intenzivnih proizvoda na međunarodnim tržištima, što će dovesti i do poskupljenja električne energije u Federaciji BiH. Poznato je da su troškovi proizvodnje električne energije u termoelektranama u Federaciji BiH dosta veći od trenutnih cijena električne enrergije za domaćinstva te se iste na trenutnoj razini, održavaju isključivo, zahvaljući proizvodnji električne energije iz hidroelektrana i prodajom električne energije na međunarodnom tržištu.

Tijekom 2018. godine za poticaj, na osnovu javnih podataka, malim hidroelektrnama je isplaćeno oko 3,5 mil. KM iz sredstava prikupljenih od krajnjih potrošača, štoje daleko manji iznos od iznosa financijskih sredstava koja razna udruženja dobivaju iz proračuna za svoj nerad i obamanjivanje javnosti širenjem dezinformacija vezanih za izgradnju i eksploatiranje malih hidroelektrana na području Federacije BiH.

6.

U Federaciji BiH privatni investitori, vlastitim kapitalom, su do sada izgradili 58 postrojenja malih hidroelektrana, za što je utrošeno preko 200 mil. KM. Na ime obaveza po osnovu PDV-a, investitori su u toku realizacije projekata, direktno u proračun uplatili oko 30 mil. KM. Prilikom izvođenja građevinskih radova na postrojenjima malih hidroelektrana, investitori su angažirali domaće lokalne građevinske firme i na taj način su sa oko 130 mil. KM direktno pomogli lokalnom razvoju sredina u kojima su se postrojenja gradila. Dosadašnjim investicijama u postrojenja malih hidroelektrana otvoreno je više od 100 radnih mjesta, koja se uglavnom odnose na zapošljavanje lokalnog stanovništva. Po osnovu zakonskih obeveza na ime koncesijske naknade, vodne naknade, poreza i doprinosa za plaće, poreza na dobit, kantonalnih i općinskih nameta, investitori godišnje u proračune na raznim razinama vlasti u Federaciji BiH uplate preko 2,5 mil. KM. Na osnovu ovoga se jasno može zaključiti, da će investitori u toku trajanja koncesijskog perioda (po važećim zakonima, u Federaciji BiH, koncesijski period je određen na period od 30 godina) u proračune uplatiti preko 75 mil KM, na ime zakonskih davanja, uz obavezu da nakon isteka koncesijskog perioda, postrojenja vrijedna preko 200 mil. KM vrate u posjed Federaciji, kantonima ili općinama bez financijske nadoknade.

7.

Na osnovu zakonske regulative usvojen je način poticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora koji je baziran na Feed in tariff. Analizirajući trenutno važeće otkupne garantovane cijene za male hidroelektrane u Federaciji BiH te uzimajući u obzir da preko 90% izgrađenih objekata malih hidoelektrana spada u kategorije mala i srednja postrojenja, vidljivo je da je garantirana cijena za male hidroelektrane manja nego cijena električne energije koju domaćinstva u Federaciji BiH plaćaju a koja iznosi oko 16 pf/kWh. Umjesto da se potiče razvoj malih hidroelektrana i na taj način ostvaruje smanjenje cijene električne energije krajnjim potrošačima, pojedinci se trude da na svaki način istu povećaju.

Iz gore navedenog, jasno je da su ulaganja u male hidroelektra neustaljena praksa razvijenih zemlja u iskorištavanju obnovljivih izvora energije kako bi se ostvarili principi održivog razvoja na zadovoljstvo šire društvene zajednice. Populističnim izjavama i iznošenjem paušalnih informacija, bez ikakvih dokaza, te širenjem dezinformacija po pitanju izgradnje i korištenja malih hidroelektrana u Federaciji BiH,od pojedinih udruženja koja se deklarativno izjašnjavaju kao udruženja za zaštitu okoline, nameće se pitanje motiva istih, te da li je njima u cilju širi društveni interes svih stanovnika Federacije BiH ili njihova osobna korist ili korist interesnih grupa koje ih financiraju i potiču na ovakvo djelovanje, poručeno je u priopćenju.