Karnevalski običaji u Ljubuškom stariji i od Grka i Rimljana?

ljubuski.info

Ljubuški karneval jedan od najpoznatijih karnevala u jugoistočnoj Europi, vrlo moderan i posjećen, međunarodnog karaktera, s vrlo prepoznatljivim stilom humora koji nikog ne štedi.

Vesele mu se Ljubušaci kao nijednoj drugoj manifestaciji i s nestrpljenjem iščekuju domišljate šale Karnevalskog društva Prolog, pod čijom se palicom karnevalska fešta već godinama odvija.

Ovogodišnja manifestacija će se održati od 9. do 23. veljače, a iako organizatori zasad ne žele precizirati detalje karnevalskog programa, razgovor s Jakovom Begićem, predsjednikom Karnevalskog društva Prolog, otkrio je javnosti manje poznate informacije o karnevalskim običajima u Ljubuškom, ali i općenito u Hercegovini.

Karnevalski počeci

Naime, dugo se smatralo kako su karnevalski običaji stigli u Hercegovinu iz Dalmacije, nakon što se Hercegovina oslobodila turske vladavine. U Osmanskom Carstvu je održavanje takvih priredbi bilo zakonom zabranjeno, a dok su se u hrvatskim primorskim gradovima održavale karnevalske povorke, u Imotskom i Hercegovini nije bilo sličnih događaja. Tek nakon 1878.godine počinju se u seoskim sredinama u Hercegovini održavati karnevalske priredbe.
Prema usmenoj predaji, prva sela u Hercegovini koja su počela održavati karnevalske običaje krajem 19. stoljeća su ljubuška sela: Prolog, Crveni Grm, Vašarovići, Grab i Veljaci. Ako je pismenost jača od usmene predaje, onda su karnevalski običaji u Bosni i Hercegovini puno stariji nego što mislimo. Hrvatski filozof i istraživač kulturnih i tradicijskih dobara Josip Forjan u svojoj publikaciji "Pokladno prerušavanje i maskiranje baranjskih Hrvata Šokaca" piše o starom baranjskom običaju koji se zove "Pohod buša". Buše su tradicionalne baranjske drvene maske zastrašujućeg izgleda, najčešće izrađivane od drveta vrbe i premazivane kravljom krvlju. Bušari koji na glavi nose takvu masku obučeni su uvijek u ovčje runo, a ponekad na sebi imaju i kravlja zvona. Forjan piše kako je narod u Bosni i Hercegovini s takvim maskama plašio turske karavane, ali i upadao u turske kuće. I odnesoše taj običaj Hrvati iz Bosne i Hercegovine u Baranju, u Baranji ga vidješe Mađari te i oni počeše ophoditi s bušama na glavi. I danas je "Pohod bušara" u mađarskom gradu Mohaču ne samo najpoznatiji karnevalski događaj u Mađarskoj, već je od 2009. i pod zaštitom UNESCO-a na popisu nematerijalne svjetske baštine. A mi? Još uvijek ne znamo jesmo li zaštićenu svjetsku baštinu upravo mi izmislili i donijeli Mađarima, kaže Jakov Begić.

Što tek reći, nastavlja Begić, za zapise grčkog povjesničara Herodota koji je živio u 5. stoljeću prije Krista. On u svojoj knjizi "Povijest" spominje pleme "Neuri" na dalekom sjeveru čiji se ljudi svake godine pretvaraju u vukove na nekoliko dana.
Današnja povijest smatra Neure slavenskim plemenom, a kada su doselili u južnije krajeve, Slaveni su imali običaj štovanja boga Volosa prilikom čega su se oblačili u ovčje runo, a na glavu stavljali masku vuka. Može se izvući zaključiti da se Neuri u 5.stoljeću prije Krista nisu pretvarali u vukove, nego su se maskirali u vukove, a onda i zapitati, ako su Hrvati u tom vremenu živjeli među Slavenima, jesmo li se onda počeli maskirati prije Grka i Rimljana?, pita se Begić.

Ne možemo sa sigurnošću reći kako su karnevalski običaji u Bosni i Hercegovini počeli u 19. stoljeću oslobađanjem od Turaka, ali sa sigurnošću možemo utvrditi da su se početkom 20. stoljeća karnevalski običaji u Ljubuškom događali. Osim nekoliko fotografija, nikakvih drugih dokaza nema da su se karnevalski događaji u Ljubuškom održavali i prije 1999. kada je održan prvi službeni Ljubuški karneval.

Najstariji sačuvani dokument o karnevalima u Bosni i Hercegovini, priča nam Begić, je fotografija Karnevalskog društva Prolog iz 1963. godine.

Fotografija je snimljena u Prologu na Slivetinama, a prikazuje ljude maskirane uglavnom u životinjske maske izrađene od životinjske kože i obučene u juteno platno od vreća, dok su rijetki obučeni i u odijela, vrlo rijetka u to vrijeme. Fotografiju je Karnevalskom društvu Prolog ustupio Milan Barbir.

Inače, u Karnevalskom društvu Prolog aktivno se radi na prikupljanju starih karnevalskih dokumenata i zapisivanju usmene predaje. Usmena predaja o karnevalskim događanjima u Ljubuškom je iznimno bogata, a Begić je ovaj put spomenuo samo nekoliko događaja.

Pokojna Anica Begić (Ruškina), rođena 1918., prepričavala je za života kako pamti dok je bila dijete da su se za poklade muškarci oblačili u žene, a žene u muškarce i da su "glumili" svatove, a jastuk ispod mladenkine vjenčanice, da izgleda trudna, za nju je bio veliko ruglo.

Leon Begić (Lavo), rođen 1929., svjedoči kako su mu, narodski rečeno, mačkari ušli u kuću dok je bio dijete i prepali ga, nakon čega je pobjegao u potkrovlje kuće.

O karnevalima nakon Drugog svjetskog rata ima puno više svjedočanstava.

Leon Begić (Lavo) svjedoči o događaju iz 1958. kada su mačkari iz Prologa otišli u Vašaroviće. U to vrijeme je bio običaj da mačkari jedni druge posipaju pepelom.Proložani su, međutim, posuli pepelomvašarovske cure koje nisu bile namaskirane, već su se vraćale iz crkve u misnoj odjeći, a to je naljutilo vašarovske momke. Izbio je sukob, a nakon što su Juka Roso i Mirko Mijatov zbacili Dragu Hercega - Tadina s konjskih kola i ubacili ga u poljski kanal, ostali Proložani su obećali da neće više posipati pepelom "civile."

Nedo Herceg (Matkov) svjedoči kako je 1969.godine u Karlstadtu u Njemačkoj vidio na karnevalu kako Nijemci uređuju kamione i voze ih u karnevalskoj povorci te su odmah iduće godine u Prologu prvi put "okitili" kamion za potrebe karnevala. Nedo svjedoči kako te godinenitko u selu nije imao kamion pa su ga posudili od Mate Jelavića iz Velikog Prologa. Tri godine kasnije, Nedo je kupio kamion marke "OM" na kojem se idućih 20 godina uvijek radila točka za karneval.

Jozo Matić (Dugi) iz Crvenog Grma svjedoči kako je 1975.godine glavna atrakcija na karnevalu bila tamnoputa afrička plesačica koju je iz Italije doveo Stjepan Dodig - Žutkić. Prološki mačkari zajedno s afričkom plesačicom obišli su te godine sva sela u općini Ljubuški, kao i samo gradsko središte", prepričava Begić usmene predaje.

Početkom devedestih godina karnevalske svečanosti u Ljubuškom nisu se, pak, održavale zbog ratnih neprilika. Obnovljene su 1996.godine u Crvenom Grmu, a godinu kasnije u Prologu i Vašarovićima.

Registracija društva

Godine 1998. u Prologu je konačno registrirano Karnevalsko društvo Prolog, a koje od 1999. godine organizira službeni Ljubuški karneval.

Kao rođeni Proložanin, Radoslav Dodig je predlagao svojim susjedima i prijateljima da osnuju karnevalsko društvo te da organiziraju karneval kao registrirana udruga, sa snimateljem, fotografom i svime što će zabilježiti ovaj događaj. Od tih godina pa sve do danas trudimo se da u karnevalske dane unesemo pregršt zabave i smijeha, zbog čega je Ljubuški karneval najveći i najveseliji događaj. Posljednjih godina spade i među najznačajnije manifestacije u Bosni I Hercegovini, zaključuje Begić.

Antonela Marinović Musa | Dnevni list

Glas naroda

taj begić je jedva 2 imao iz povjesti u školi i sad nas uči o neurima i starim slavenima , grcima i rimljanima. nosi vas đavo

Ja sad ništa više ne znam,čiji je u čijoj,neuri hrvati euri slaveni mađari... ma jeste li imali ikoga pametnijeg da prozbori koju.

Ne da smo stariji od Grka i Rimljana, pih šta su oni naspram nas, mi smo ti ga stariji i od Boga. Navlastito od kad se pojavi kradeze, doktorati dobivaju bezveznjakovići vode politiku, evo mjenjaju i povijest. To se naziva: Patnja od veličine.

u šta ćemooo, željeee ?

oćemo li željeee pajdinicee

i kula starija od piramida

Karnevalski običaji u Ljubuškom stariji i od Grka i Rimljana?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari