Hercegovačka vina osvajaju Decanterove suce

ljubuski.info

Kada vas hvali najugledniji hrvatski sommelier i Decanterov sudac, onda znate da ste na dobrom putu. Upravo to učinio je Siniša Lasan vinima iz Hercegovine na 6. festivalu vina, delicija i ugodnog življenja WineOS.

Hercegovačka vina redovito idu na natjecanje. Uzmemo li u obzir količinu uzoraka i nagrade, crna vina Hercegovine, puno su ispred crnih vina s Pelješca. Na Decanter stigne 30 do 40 uzoraka, od čega 60% dobije neku nagradu. Stilistika njihovih vina, bez obzira što se radi o krajnjem jugu, puno su lakša, imaju više kiseline i pitkija su. Upravo je to jedan od razloga da ona bolje prolaze na natjecanjima i da su imali šampiona i puno zlatnih medalja, započeo je priču o najbrže rastućoj vinskoj regiji predstavljajući čak 10 predstavnika tamošnje vinske revolucije.

U Osijeku se tako prvi put predstavila Vinarija Daorson iz Stoca.
Daorson je jedina zadruga u Hercegovini i što bi rekli braniteljska, koja je uspjela u kratkom razdoblju postići zavidne rezultate. Na Mostarskom je sajmu njihova žilavka Kora bila šampion u kategoriji bijelih vina. Daorson je drevni grad na području današnjeg Stoca na kojem postoje velika arheološka nalazišta, a arhelozi tvrde da je na tragu nalazišta piramida u Egiptu i na Uskršnjim otocima - neolitska kultura nevjerojatne inteligencije o kojoj se malo zna. Dobili su ideju i dali vinariji ime Daorson, a Kora po kojem je vino dobilo ime, je ilirsko pleme čiji se ostaci nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Priča o povijesti Stoca, dodiruje se s poviješću ratnika iz Hrvatskog vijeća obrane, objasnio je moderator vinske radionice Željko Garmaz pozadinu uspješne vinarije.

Vinogradi, dodao je Siniša Lasan, smješteni su na Pijanim brdima, između Stoca i Čapljine. Sama vinska regija Hercegovine procvat je doživjela u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća. A koliko tek mogu rasti, pokazuje činjenica da je prije rata samo mostarski HEPOK imao 6.000 hektara vinograda, dok se danas hercegovačka vinska regija prostire na 3.000 hektara.

Dakako, kad se govori o hercegovačkim vinima, mahom se misli na žilavku i blatinu koja su proslavila ovaj kraj. No, na ovogodišnji WineOS stigao je i plavac mali (Pelješac je ovdje ipak u prednosti, op.a.), inače hrvatska autohtona sorta, ali i trnjak kojega često svojataju i Hrvatska i Hercegovina kao autohtonu, a istina je da je riječ o sorti koja uspijeva samo na potezu Čitluk-Imotski-Vrgorac.

Zaslužuju biti na vinskim listama

Svoja vina tako su ove godine predstavile i Vinarija Marijanović iz Služnja, Carska vina Međugorje, Vinarija Matić iz Trebižata, Podrumi Andrija iz Paoče, Vinarija Brkić iz Čitluka, Vinarija Škegro iu Radišića, Vinarija Keža iz Studenaca, Vinarija Tolj iz Blatnice, Vilinka iz Sretnice i Vinarija Nuić iz Crnopoda.
Hercegovačka vina imaju veliki potencijal i zaslužuju da ih se stavi na vinske liste, zaključio je Siniša Lasan, veliki zaljubljenik u ova vina.

agroklub.hr

Glas naroda

Čestitke svima a adzeju pitanje zašto ovim ljudima niste dali Plantažu i Vinariju već ober hopovima

nije problem proizvest dvi dobre boce vina brend mora imat
količinu
cjenu
kvalitetu
bez ove tri činjenice skupa sve spada u amaterizam-privredno beznačajno-propaganda

Točno zato je Hepok bio potreban b

Svi vrhunski brendovi imaju ogranicene kolicine u svemu ne samo u vinima, sve so se proizvodi u velikim kolicinama nije cijenjeno kao vrhunski brend
Toliko o kolicinama

Uzeli bi oni vinariju al i dali otkaz neradnicima koji hoće od njih pare od 1980

Ima vina iz bronzina

je ovaj max pametan onda je adeze brend uvjek je u manjini a krade većinu

Ne ti si pametan pricas o kolicinama,kada su vrhunski proizvodi u pitanju onda su kolicine ogranicene. Sto se tice vinarije privatizacije i sl. radnji to je javno poznato da je kriminalno dijelo a sto se tice Hepokovih vina iz vinarije oni nisu nikada pravili vrhunska vina kao npr. Nuic, Keza i sl.oni su najvise proizvodili vina srednje i nize kvalitete cak neka njihova vina su vidjela vinograd samo onda kada su u kamionu prosla pored vinograda

Naj bolje vino ima vinarija milas

Nuic i Keza imaju najbolja vina, od kojih ne boli glava

Najbolja hercegovačka vina prave se od makedonskog grožđa

Nekima je bio cilj unistiti Hepok da bi profitiralo ovih par privatnika a tako je i cilj ostvaren i u ostalim firmama koje su devastirane i uništene a zapošljavale su sve zajedno i do 1000 ljudi,da bi se danas i ti privatnici doslovno urušili jer su od svoga neznanja i pohlepe povukli sebe i svoje radnike u rupu zvana "beznađe"..

Netko uvijek pije vino čašom a netko flašom a bitno je da se ne dodaje voda i šećer a toga još ima samo u nekoliko proizvođača u Hercegovina i to za sebe i prijatelje.

Hercegovačka vina osvajaju Decanterove suce
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari