Jadransko more bi moglo prodrijeti i do Mostara

Izvješće UN-a o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da 2017. godine čovječanstvo ne samo što je povećalo razinu CO2 na najviše u povijesti nego je to činilo brže nego ikada.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja goreg od stupnja, koliko su narodi svijeta dogovorili Pariškim klimatskim sporazumom. Posebno da se zaustavi na 1,5 stupnjeva, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3 stupnja. Tekst objavljen o ovoj temi u "Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A." navodi kako će po takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena diljem Zemlje zbog klimatskih promjena.

Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Jadrana tiče, na sljedećioj ilustraciji pogledajte što će se dogoditi s jadranskom obalom u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a.

Dolina Neretve je na klimatske promjene najranjivije područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobiva svoju rivijeru.

No, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka.