Iseljenici za pola godine preko računa poslali 1,32 milijarde KM

U prvih šest mjeseci ove godine novčane doznake iz inozemstva iznosile su 1,32 milijarde KM u BiH, što predstavlja povećanje od dva odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podatak je Središnje banke BiH, dok stručnjaci smatraju da se još toliko unese neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa.

Razlozi povećanja novčanih doznaka iz inozemstva su bolje imovno stanje ljudi koji su odranije u dijaspori, te sve veći broj migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u domovinu, kažu u Središnjoj banci BiH.

Oni dodaju kako su u 2017. godini novčane doznake iz inozemstva iznosile 2,65 milijardi KM, a u 2018. godini 2,7 milijardi KM.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže kako je procjena da je iznos novca koji se unosi bez registracije, mimo bankovnih računa, što Središnja banka BiH ne može evidentirati, identičan ili veći.
To se ne može definitivno znati, ali pretpostavljam da je identičan iznos neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa, koji se unosi u BiH, pa tako da bi količina pristiglog novca iz iseljeništva mogla biti skoro duplo veća, kaže Čavalić.

On je kazao kako postoji nekoliko razloga za više pristiglog novca iz iseljeništva, ali da treba uzeti u obzir da je generalno tendencija povećanja bh. iseljeništva.
Ako se uzmu u obzir trendovi zadnjih pet godina odlaska ljudi vani, znači da se u vašoj okolini povećava broj ljudi koji spada u kategoriju iseljeništva i posljedično je da šalju više novca. Sa druge strane, olakšavaju se financijski tokovi, odnosno mogućnosti da se izvrše novčani transferi, odnosno doznake, rekao je Čavalić.

Čavalić kaže kako je očito da najviše novčanih sredstva od iseljeništva stiže iz Njemačke, te da je aktualno novo iseljeništvo koja se formira shodno odlasku, prije svega mladih i visokokvalifikovanih koji se zapošljavaju u Njemačkoj.

Dodao je kako je od početka ove godine došlo do usporavanja njemačke ekonomije, te da će se u sljedećem razdoblju vidjeti kako će se to odraziti i na građane u BiH.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže kako posljednjih nekoliko godina postoji trend rasta odlaska ljudi u inozemstvo, a prognoze su da će se i u 2020. godini nastaviti odliv radne snage, pa da će u skladu s time rasti i količina novca koja se pošalje u BiH.
Činjenica je da dijelovi porodica tih ljudi ostaju u BiH, te im oni šalju novac kako bi mogli sebi da obezbijede ovdje stvari koje su potrebne za život. Smatram da će zahvaljujući tome novčane doznake iz inozemstva rasti u narednim godinama. To je proces koji mi ne kontrolišemo i ne možemo uticati na njega, on je stalan i nezaustavljiv, tako da radna snaga curi u kontinuitetu, kaže Radivojac.

On kaže kako dio građana BiH svoje proračune dopunjava novcem iz inozemstva i živi od njega, a koji im šalje brojna dijaspora.

Naglasio je kako je, pored 1,32 milijarde KM poslane u prvih pola godine na račune, ta količina novca veća i za 40 posto jer se novac unosi u gotivini bez registracije.
Ljudi iz zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, koje su geografski blizu, dolaze u BiH najmanje svaki drugi vikend i donose novac, a dokaz tome su ogromne gužve na granicama BiH na početku i kraju vikenda, smatra Radivojac.

Dodao je kako od ovoga i državni proračuni imaju korist kroz sustav PDV-a, jer taj novac odlazi u potrošnju u zemlji.