Reforma javne uprave preduvjet svim drugim reformama

ljubuski.info

Povjerenje građana u javnu upravu, institucije vlasti i političare u BiH je, prema istraživanjima, na jako niskoj razini, kaže Drago Martinović, autor dvije knjige i većeg broja znanstvenih i stručnih radova iz područja odnosa s javnošću, novih medija i lokalne samouprave, odnosno javne uprave. On smatra kako je upravo primjer Grada Bjelovara iz susjedne Republike Hrvatske te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, najbolji put do otvorene i transparente javne uprave.

Ovih dana u medijima u Republici Hrvatskoj, ali i u zemljama u okruženju, udarna vijest je projekt Grada Bjelovara pod nazivom "Grad Bjelovar - najtransparentniji grad u Hrvatskoj", odnosno uvođenje besplatne aplikacije kojom se stječe uvidu isplate iz bjelovarskog gradskog proračuna, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove poput dnevnica, smještaja, telefona, reprezentacije i drugih troškova svih zaposlenika Grada.

Tim povodom i o ovoj temi razgovarali smo s dr. sc. Dragom Martinovićem znanstvenim suradnikom, autorom dvije knjige i većeg broja znanstvenih i stručnih radova iz područja odnosa s javnošću, novih medija i lokalne samouprave, odnosno javne uprave, te sudionikom brojnih znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu iz navedenog područja. Dr. Martinović je i konzultant Saveza općina i gradova FBiH i certificirani stručnjak za odnose s javnošću (CSOJ).

Gospodine Martinović za početak što projekt Grada Bjelovara pod nazivom "Grad Bjelovar - najtransparentniji grad u Hrvatskoj" znači za građane?

Ovaj projekt zasigurno je veliki korak prema podizanju razine transparentnosti rada gradske uprave i vraćanju povjerenja građana prema političarima, ako ga je na ovom našem području ikada i bilo. Preostaje nadati se da će ovaj primjer slijedili ostale općine i gradovi, ali i više razine vlasti. U svakom slučaju gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak zaslužuje pohvale za ovaj projekt.

Ovo je primjer dobre lokalne samouprave, odnosno javne uprave, ali što je to što osim transparentnosti karakterizira dobru javnu odnosno lokalnu upravu?

Bitno je istaknuti da o transparentnosti govorimo u fazi realizacije donesenih odluka, a o javnosti kao još jednoj karakteristici javne uprave govorimo u fazi donošenja političkih odluka. Vrlo bitna je i odgovornost što znači, s jedne strane, da javna uprava mora odgovorno donositi odluke, biti u stanju objasniti ih, a s druge strane, da javna uprava mora odgovarati za etičnost svog djelovanja, kao i za zakonitost donošenja svojih odluka. Načela javne uprave su i učinkovitosti i djelotvornost. Učinkovitost označava produktivnost javne uprave, tj. dobar omjer između korištenih sredstava i postignutih rezultata, a s druge strane, djelotvornostznači sposobnost javne uprave da postigne ciljeve i nađe rješenja za probleme od javnog interesa. Pravna sigurnost je još jedno od načela javne uprave, a podrazumijeva vladavinu zakona, to jest "pravnu državu". Kada govorimo o modernoj javnoj upravi treba se orijentirati primarno prema razumijevanju potreba građana u smislu dostupnosti informacija, aktivnijoj ulozi u odlučivanju, ispunjavanju očekivanja građana usmjerenih na ostvarivanje prava, rokove i uljudbeno ponašanje.

Kada izuzmemo Grad Bjelovar, kakvo je stanje transparentnosti ostalih općina i gradova u Republici Hrvatskoj, a posebice kakvo je stanje u BiH?

U posljednjih 10-ak i nešto više godina puno se učinilo na otvaranju jedinica lokalne samouprave, ali i viših razina vlasti prema javnosti. Kada se radi o Republici Hrvatskoj istaknut ću projekt "Otvoreni proračun" kojim jedinice lokalne i regionalne samouprave na jednostavan način prikazuju građanima podatke o proračunima svih jedinica, prihodima i rashodima s namjerom informiranja o načinu i namjeni potrošnje proračunskih sredstava.

Povjerenje građana u javnu upravu, institucije vlasti i političare BiH je prema istraživanjima na jako niskoj razini. Najveće povjerenje građani imaju u vjerske institucije, zatim u medije, nevladine organizacije… Demokratizacijom bh društva, te formiranjem slobodnih medija dolazi do sve većeg otvaranja tijela javne uprave prema javnosti. Stoga su usporedo s otvaranjem prema javnosti jačale i potrebe komuniciranja s građanima, pa su u većini tijela javne uprave u BiH, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama, imenovani službenici za informiranje, što je prvi korak ka otvaranju jedinica lokalne samouprave prema javnosti. Također su otvaranju javne uprave prema građanima sa svojim projektima i programima pridonijeli brojne međunarodne organizacije kroz razne programe i projekte. Razvojem novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te konvergencijom tradicionalnih medija i alatima novih medija, omogućeno je tijelima javne uprave da izravno komuniciraju sa svojim javnostima.

Kada se radi o javnoj upravi u BiH moram istaknuti dobar primjer otvorenosti javne uprave prema građanima na primjeru Grada Bihaća. Naime, građani ovoga grada, ali i svi posjetitelji službenih web-stranica Grada Bihaća imaju svakodnevno na uvidu stanje računa i uplate i isplate s računa ovoga grada.

Isto tako važno je istaknuti da prema međunarodnim istraživanjima (WEF) o transparentnosti, učinkovitosti, kvaliteti javne uprave i još nekim indikatorima Bosna i Hercegovina, ali i Republika Hrvatska su nisko rangirani.

No, možemo li očekivati ovakve i slične projekte u javnoj upravi u BiH?

Naravno da možemo, samo je pitanje vremena kada će ne samo grado/načelnici,već ičelnici viših razina vlasti shvatiti važnost korištenja alata novih medija u komuniciranju s javnošću. Kao što sam već spomenuo primjer Grada Bihaća, ima još takvih i sličnih primjera. Zahvaljujući razvoju novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, odnosno korištenjem alata novih medija dolazimo do otvorene, transparentne, učinkovite i djelotvorne javne uprave i javne uprave koja je bliska građanima, a što bi trebao biti konačni cilj čelnika javne uprave.

Isto tako moramo imati na umu da BiH ima jednu od najbrojnijih i najglomaznijih javnih uprava u Europi, a vjerojatno i u svijetu. Sam podatak od 14 vlada, 136 ministarstava i isto toliko ministara, brojnih agencija, direkcija, uprava, javnih poduzeća… Stoga je jedna od ključnih reformi u BiH reforma javne uprave koja je preduvjet svim drugim reformama.

V. Herceg | Dnevni list

Glas naroda

Ovaj martonović naručuje inzerviju pa plasora preko ovog portala taj veze s životom nema ulizica lijanovića devedesetke a sad se prodaje hdzeu

Pepica za gradonacelnika

Reforma javne uprave preduvjet svim drugim reformama
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Svi neprimjereni komentari će biti uklonjeni. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari