Iseljenici su ovog ljeta ostavili stotinu milijuna maraka u Hercegovini

ljubuski.info

Pretpostavlja se kako je ovog mjeseca broj Hrvata u BiH premašivao pola milijuna. Obitelji koje su otišle raditi u inozemstvo došle su blagdan Velike Gospe provesti sa svojim najmilijima.

Nama iz Njemačke lakše je doći nego, primjerice, onima u Irskoj ili daljim prekooceanskim zemljama. Radim za čovjeka koji je Nijemac i koji razumije naše potrebe da za blagdane budemo s obiteljima. Dugo godina postoji ta veza Hrvata i Nijemaca i za razliku od njemačkih političara, primjerice, koji Hrvatima u BiH nisu skloni, gospodarstvenici su nam itekako skloni i smatraju nas najboljim radnicima i najodanijima, govori jedan hercegovački gastarbajter koji ovih dana sjeda u svoj automobil i kreće put "obećane zemlje" jer mu završava godišnji odmor.

Ukupno je imao tri tjedna odmora i potrošio ga je, a gdje drugdje, nego u Hercegovini. Otišao je, kako kaže, zato što u BiH nije vidio perspektivu.
Zarađujem solidno, a, iskreno, i dok sam bio dolje, nisam loše prolazio. Mogao sam s tadašnjom plaćom dobro živjeti, odnosno otići vikendom na more, provesti se s ekipom, družiti se nakon posla, ali priče kako ništa ne valja, kako bi svakog trenutka moglo zaratiti, da su Hrvati razjedinjeni, da će nam doći predstavnik iz drugog naroda i oboriti nam proračune, iako je to realnost, nisam mogao svakodnevno slušati. I sada sam se prijavio za izbore i glasovat ću jer mene nitko nije otjerao iz Hercegovine i tu se planiram vratiti, ali sada želim zaraditi za neku sigurniju budućnost, osigurati mirovinu nakon pet godina rada i vjerovati kako će biti manje teške politike kada se vratim, kazuje ovaj gastarbajter pred odlazak na svoje radno mjesto u jednu građevinsku tvrtku u blizini Frankfurta.

Pretpostavlja se kako su, samo ovog ljeta, iseljenici u Hercegovini ostavili od 50 do 100 milijuna maraka. Od činjenice da su donijeli novac svojim obiteljima, do toga da su ovdje kupovali, trošili na hranu i piće, išli na brojna druženja kojima ovi krajevi obiluju u ljetnim mjesecima. Nažalost, već od 1. rujna kreće zatišje.

Frankfurtske, munchenske, berlinske… i druge njemačke škole otvorit će vrata djeci s ovih prostora, a smijeh i razgovore na hrvatskom jeziku od ovog ljeta zamijenit će komunikacija na njemačkom. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju stotine tisuća ljudi našle su svoj novi dom u inozemstvu.

Depopulacija zbog ratova

Oni koji nemaju sreće, odnosno putovnicu, odricali su se bh. državljanstva, primjerice, samo da odu odavde.

Stjepan Šterc, jedan od najboljih demografa na ovim prostorima, predložio je dosad nekoliko modela kako spriječiti demografski slom. Prema njemu, najbolji je onaj izraelski.
Oni imaju imigracijski ured, ključan u vladi! Iznad je ministarstava, a na njegovu čelu je potpredsjednik vlade. Taj ured kreira temeljnu razvojnu koncepciju Izraela, koji ima pozitivne demografske pokazatelje, ne samo kroz imigraciju, nego i kroz poticanje rodnosti itd. To je njima temeljna politička, društvena, gospodarska, financijska i općenito razvojna priča. Vrlo smo slični, i oni imaju neprijateljsko okruženje i veliku dijasporu, istaknuo je Šterc, a osvrnuo se i na islandski model.

Štitili su svoju populaciju, nisu htjeli sanirati strane privatne banke, podigli su tužbe, zatvorili neke bankare, prekinuli pregovore za ulazak u EU, čuvaju vlastiti identitet, populaciju i teritorij te su jasno definirali vlastite interese. Mi nemamo nikakav plan, ne znamo što želimo, ustvrdio je Šterc.

Ističe kako su Irci 60-ih godina prošlog stoljeća bili u goroj situaciji nego Hrvati kada je broj stanovnika pao na 2,8 milijuna.
Irci su shvatili kako je to ključan problem zemlje i da moraju nešto napraviti ako ne žele urušiti gospodarski sustav. Shvatili su da moraju zadržati irski identitet i tradicijske vrijednosti, okrenuli su se i vrijednostima i bogatstvu svoga iseljeništva… Sada su narasli na 4,6 milijuna stanovnika i najmlađa su populacija u Europi, no bitno je da su se usmjerili na svoje iseljeništvo kojeg je 10 puta više nego Iraca u Irskoj. To je veliko bogatstvo i oni su otvorili modele koje su irski iseljenici prihvatili. Shvatili su da ulaganja u djelatnosti u Irskoj donose dodatnu dobit. Malo pomalo počelo je i zapošljavanje u tim tvrtkama i vraćanje Iraca, kazao je Šterc.

Spominjući Hrvate u BiH, istaknuo je kako je ih danas manje od 400.000.
A na popisu 1991. godine bilo nas je oko 750.000! Manjak Hrvata u BiH je oko 350.000! Broj Hrvata u BiH, prema dostupnim podacima, smanjen je za 29 %, a taj je broj u stvarnosti još i veći… Srba ima 22 % manje, a muslimana 6 %. Najveća stradanja poslije svih ratova bila su vezana uz Hrvate! To govore jasne brojke. Jedini smo imali ukupnu depopulaciju u prvom poslijeratnom popisu i u svim ratovima 20. stoljeća. To je najjasniji pokazatelj našeg stradanja, kazuje Šterc.

Unatoč milijunima koje iseljeništvo ostavi svojim obiteljima, a tako i ukupnoj hrvatskoj populaciji u BiH, potrebna je strategija za veći povratak iseljenika u rodne krajeve ili za lakše omogućavanje ulaganja na ove prostore.

Večernji list

Komentari

Uhljebi lažnjaci i ostali ebivjetri radićete za nekoliko godina kod ovih ljudi to je jednostavno tako

ja ne vidjeh da troše više kukaju i kriju se nema ih nigdje

Ti prijatelju trebaš pod hitno posjetiti okulistu

Zašto okulistu, kako će ih vidit kad je on u Njemačkoj a oni ovamo.

Šta bolan napisa da troše i ostavljaju pare jadan ne bio pa ja sam rođi posla 150 eura da se more vratit kući.Doša mršav i jadan i kaže nikad više Dojčland.

Jedino riješenje za tvog rođu je da se upiše u HDZ

Jeli novinari predpostavljaju ili znaju koliko su tamo neki potrosili.Ova cifra nema veze sa stvarnoscu.Jesu mjesne crkve pune,prvi redovi popunjeni kao devedesetih kad su neki volili bit vidjeni.U kaficima i restoranima uobicajena atmosfera.Ne vidim te povratnike da tako trose.Prica moj komsija satnica 10 eura.Pitam ga jeli neto ili bruto Rece bruto.Sve mi je rekao??????A stan 300 evra svaki a njih trojica.Jos mi rece da ima samo 2 odjela.Znam za radnl a drugo upitah.Bolan Tomos pidjama.!!!!!!

ja znam osobu koja je iz ove doline suza odnijela nazad u njemacku 80 000 eura-imali ih tu na banci pokupili kamatu dok se mogla.i sad vidjeli odnio djava salu kupi i bjez odavde.i zato ne dipr ko je koliko ostavio i potrossio .hvala bogu to niko ne zna jer bi i to oporezovali.a sto se tice ovih sto su dosli tezi im je euro nego ovo brdo iznad ljubuskog

Ha ha ha koje naglabanje od teksta sto miliona a novinara majke ti pa imali iko da mu pomnozi ljude i evre ja i moji 700 evra potrosili pa kolko nas triba za 100 miliona.

pa ni ti sedamsto eura nisi zaradija
nego ti je merkelica dala i njemačka socijala
jel tak il ne tak da si radija više bi potrošija

Možda ja oftamologu a ti znaš komu da oni troše ne bi išli gdje idu tamo mema luksuza pričaš bajke nek ri pokažu vlasničke knjižice vozila koja voze ma šta ja tebi objašnjavam otrijezni se

Vidila se velika panika i strah kod kradezeovaca i policije kad su došli protjerani Ljubušaci

Oni se vraćaju! Ali njihova dica ostaju!Vjerovatno zauvjek!

Upravo tako!!!!

Kradezeu ne treba ostavit ni pola marke izbjegavati plaćanje parkinga i kradeze kafića i davanje lemuzine i misa3 pra dariju

Ostavila san svojin 1000 eura tija bi nato platit porez znali iko kako to iđe

Bola vise se njima uplati u mirovinsko i zdrastveno mjesecno nego sto vi zaradite u 4 mj zato se poklopite invalidi i zivite od place 800 kaemova i to ko ima dobar je. A ti sto si rodji poslo 150 eura sigurno je sposoban ko ti pa se snasao fala bogu

sto se tice potrosnje vecina njih pazi na svaki euro jer su tako navikli zivit u njemackoj..tako da se nisu ni doma previse istrosili..grad je pun ljudi ovi zadnji mjesec dana i lipo je to vidit al zalosno je sto ce bit za 10ak dana kad svi odu,tuga i jad i teska depresija..poslije 20sati nece bit cuke na cesti i to je nasa realnost zahvaljujuc mafiji koja je na celu naseg grada..zavladala je takva depra da grad napustaju ljudi koji imaju dobra primanja jer jednostavno ovo vise nije zdrava sredina za zivit i za buducnost nase djece..

Kakav je to grad u kojem su "moralne vertikale društva" bizon,baraba,kvesko,sova i fra dario mjesto bez industrije i tvornica a tko nije u kradezeu nemože radit ni kao čistačica.

Iseljenici su ovog ljeta ostavili stotinu milijuna maraka u Hercegovini

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari