Odustajanje od EU pojačalo bi sukobe u BiH

ljubuski.info

Prošlogodišnji skup u Neumu pokazao je kako su Hrvati u BiH istinski nositelji europskih vrijednosti, a cilj je da jednako uspješan bude i ovogodišnji, piše Večernji list BiH. O skupu, ali i o problemima bh. Hrvata koji su ih gurnuli u vatru i "prisilili" da upravo oni budu pokretači europske BiH govorio je Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI).

Je li znanstveno-stručni skup "Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu" praktički nastavak slijeda započetog održavanjem prethodnoga pod nazivom "Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti" u ožujku 2017. godine također u Neumu?

Prošlogodišnji skup u Neumu bio je početak konferencijskog ciklusa "Hrvati BiH i europska Bosna i Hercegovina". Kao što su zainteresirane javnosti imale prigodu vidjeti, bio je to skup na kojem su sudjelovali vodeći predstavnici znanstvenih, kulturnih, društvenih i političkih krugova, prvenstveno Hrvata BiH, ali i Republike Hrvatske i šire. Glavni naglasak prošlogodišnjeg skupa bio je na znanstveno-stručnoj, interdisciplinarnoj obradi tema i pitanja koja propituju, objašnjavaju i uspostavljaju vezu između bitnih značajki povijesti, kulture, identiteta te nacionalnog i političkog subjektiviteta Hrvata Bosne i Hercegovine i onoga što se smatra europskim društvenim, kulturnim i političkim nasljeđem i vrijednostima.

Skup je, nedvojbeno, još jednom pokazao kako Hrvati BiH jesu nositelji europskih vrijednosti ne samo kada su aktualni društveni, kulturni i politički procesi u pitanju, nego su to bili u kontinuitetu kroz višestoljetnu vlastitu i europsku povijest. Kao iznimno važan argument prethodnoj tvrdnji, može poslužiti i rad prof. dr. Miroslava Palamete, objavljen u Zborniku prošlogodišnjeg skupa, koji govori o Juraju Dragišiću, hrvatskom humanistu, filozofu, nadbiskupu i teologu rođenom u Srebrenici oko 1455. Juraj Dragišić bio je aktivan i iznimno cijenjen u najužem krugu tadašnjih vodećih humanista, krugu iz kojeg se razvila sama ideja Europe i europskih vrijednosti. Zahvaljujući Dragišiću, ali i mnogim drugim znamenitim osobama iz hrvatske povijesti i sadašnjosti, možemo kazati: Hrvati su (bili) ne samo nositelji, nego i stvaratelji europskih vrijednosti.

Koje su glavne značajke ovogodišnjeg skupa? Veže li se on uz prethodni kao svojevrstan nastavak?

Temeljna pretpostavka i ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg skupa mogla bi glasiti kako je izlaz iz situacije u kojoj BiH funkcionira kao podijeljeno društvo i nestabilna država, i u kojoj su Hrvati izloženi raznim oblicima medijskog, institucionalnog i političkog nasilja koje za cilj ima smanjenje ili potpuno ukidanje njihovih Ustavom zajamčenih konstitutivnih prava, moguće pronaći samo u okvirima europskih društvenih, kulturnih i političkih vrijednosti. Među ostalim, te vrijednosti podrazumijevaju društveni, kulturni i politički pluralizam; kulturu kompromisa i dijaloga naspram kulture sukoba i nametanja; kulturu društvenog i političkog konsenzusa, političke jednakosti i ravnopravnosti kako na razini individualno-građanskih tako i na razini grupno-specifičnih, kolektivnih prava; racionalno-diskurzivni, a ne totalitarno-ideološki pristup rješavanju društveno-političkih prijepora i problema, odnosno, snagu argumenata i koncepata, a ne argumente snage i ideološke isključivosti itd.

Prošlogodišnji skup je pokazao kako su političke vrijednosti federalizma, konsocijacije, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja duboko utkane u strukturu svih institucija i tijela Europske unije.

Stoga vjerujem kako će ovogodišnji skup pokazati kako je operacionalizacija spomenutih vrijednosti i načela najprikladniji politički i institucionalni okvir za stabilno i funkcionalno uređenje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini koji se trebaju temeljiti na uzajamnom priznanju, poštivanju i suradnji kako među konstitutivnim narodima, tako i među svim građanima kao državljanima Bosne i Hercegovine. Priznanje i poštivanje identitetskih i političkih različitosti operacionaliziranih ustavnom kategorijom konstitutivni narodi te njihova ravnopravna participacija u zajedničkom državno-pravnom okviru jesu ključ ne samo opstanka, stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine kao društva i države, nego i njezina europskog puta.

Koji su konkretni pojavni oblici institucionalnog aspekta rješavanja hrvatskog pitanja u BiH?

To su nedvojbeno nužne izmjene Izbornog zakona BiH koje se moraju usvojiti kako bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" i kako bi se rezultati općih izbora koji nas očekuju u listopadu uopće mogli u cijelosti primijeniti te kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u za to predviđenim tijelima vlasti.

Moraju se, naravno, provesti i odluke Europskog suda za ljudska prava kako bi se osiguralo kandidiranje i glasovanje svih građana BiH za sva tijela vlasti, što mnoge političke snage u BiH, ali i izvan nje, potpuno neutemeljeno dovode u koliziju sa spomenutim načelom legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. I presude Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", kao i presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić - Finci", "Zornić" i "Pilav" moguće je i potrebno provesti u okviru natkrovljujućeg načela ne samo Ustava BiH, nego i cijelog Daytonskog sporazuma, načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Osim spomenutog problema legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, koji je akutan i čije je rješavanje žurno, tu su i širi oblici institucionalne nejednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda. Ti se oblici mogu prepoznati u nepostojanju javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku, neustavnim ministarstvima Vlade FBiH, pokušajima onemogućavanja nastave na hrvatskom jeziku i po hrvatskom nastavnom programu, diskriminaciji pripadnika HVO-a kada su u pitanju pravosudni procesi glede ratnih zločina, nejednakom tretmanu hrvatskih povratnika, diskriminaciji pojedinih većinskih hrvatskih područja kroz elemente i projekte prostornog planiranja, centralizacijskim tendencijama u fiskalnoj politici i distribuciji poreznih sredstava te na drugim poljima. Pobrojani i drugi problemi mogu se riješiti i unutar postojeće državne strukture ako bi bilo političke volje za primjenu specifičnih, kreativnih i originalnih rješenja utemeljenih na neteritorijalnom upravljanju pojedinim oblastima javnog života, razvijenim upravo u nekim zemljama Europske unije.

Zašto je nužan napredak BiH na europskom putu i njezin ulazak u EU?

Europski put je jedini oko kojega postoji najširi konsenzus na razini cijele BiH i unutar svakog od njezinih konstitutivnih naroda. Stoga je put u Europsku uniju jedini realno ostvarivi put ove nestabilne zemlje k uređenijim i slobodnijim oblicima funkcioniranja njezina sustava i prosperitetu svih njezinih naroda i građana, dok bi pokušaj odustajanja od toga puta ili inzistiranje na nekome oko kojega ne postoji konsenzus doveli samo do produbljenja podjela i intenziviranja sukoba.

Željko Andrijanić | Večernji list

Komentari

Loš glumac kradeze partije bi nešto rekao o političkom kazalištu... da nije partije taman za pastira.

Ovo ti je papagaj hdz

Prijedlog za ove vrhunske stručnjake tipa Vukoja Tomić Raspudić učlanite se u neku drugu stranku da spoznamo koliko ste pametni

Ovaj u sto vira za sto lira.Sad prosipa pamet ...

pa 90% hrvata iz BiH su građani i državljani EU , libo nas za ostale, zato i je iseljavanje zbog tih dokumenata, a ovi pričaju šupljačine radi svoje pozicije, prije će se EU raspasti nego što će BiH ući u nju

Hrvati u BiH imaju putivnicu za EU i to im je dovoljno!
Vukoja i ostala politička klika koja se češlja za Briselske fotelje moraju da spoznaju da će teško do toga doći jer narod je uvidio šta je Eurooska Unija i da Hrvatska nikakve koristi u gospodarskom snislu od nje nema.....

Dobar i pametan ali na krivoj strani. Treba još nešto reći. Da je u vladajućoj partiji više poštenih, pametnih i vrijednih bilo bi nam svima bolje. Nažalost mali su izgledi da oni dođu do izražaja. Došli smo u situaciju da je biti u HDZ-u isto kao nekada biti član SKJ. Gadljivo. Fuj.

Druže Vukoja,gebelsovskim ponavljanjem laži nećeš postići ništa,upravo suprotno!Istina će te jako zaboliti. Ovu ste državu opljačkali,ne plaćate porez,uzeli ste sve važne funkcije u državi i sad samo kukate a u stvari vas libo racku za Hrvate i njihove stvarne potrebe. Osim toga,nisu ni Bošnjaci više naivni pa da vjeruju da sa ruskim igračima,dodikom i čovićem,mogu doći do boljitka. Mi putovnice nemamo a niti rezervnu domovinu. Imamo samo BIH i spremni smo u njoj živjeti sa svim ljudima dobre volje.

Uzeli važne funkcije na štetu Bošnjaka? Možeš misliti.

Jarane kadrovski pusku u ruke ti buka Nino mate rupa iko fra pa pricaj pticu hemoroidi

Seoski mudrac ovoti Pise generacija koji radi u svici prica deutsch engleski otplatio kucu radim u struci. uzeo godišnji i neplaceno i dodao u rat sramite se staste vi kakva sluzba

On je bio na terenu kad ti nisi znao niti da je rat počeo

Hoće li i ove godine jedan od gostiju biti agent BIA-e?

Jaka gospoda neki dana upozbalo vodokotlic i vricom od mekinja tra [ * neprimjereno * ]cu

Odustajanje od EU pojačalo bi sukobe u BiH

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto